Konačno otkriveno: HEP na viškovima plina, koje je prodavao po bagatelnim cijenama, izgubio 14,8 milijuna eura

Tijekom lipnja najveći kupac HEP-ovih viškova bio je PPD

FOTO: Pixsell

Afera s preprodajom viškova plina u HEP-u po bagatelnim cijenama početkom srpnja bila je goruća tema. Portal 24 sata sada je objavio koliki su točno zbog toga bili gubici u Hrvatskoj elektroprivredi – dok Vlada 6. srpnja nije ukinula uredbu prema kojoj je HEP morao kupovati sav plin od Ine po cijeni od 47,6 eura za megavatsat.

Prema podacima koje je portal dobio od operatera HROTE-a, HEP je na viškovima plina izgubio 14,835 milijuna eura, odnosno više od 111 milijuna kuna.

U prvih šest dana srpnja HEP je imao 71.741 megavat viška plina. Prodao ga je po nižim cijenama kao višak za ukupno 1,48 milijuna eura. Istodobno je taj plin platio Ini 3,414 milijuna eura pa je tu nastao gubitak od 1,935 milijuna eura. Kad se to zbroji s gubitkom koji je tijekom lipnja iznosio 12,9 milijuna eura, dolazi se do brojke od 14,835 milijuna eura.

Tko je sve kupovao HEP-ove viškove

Tijekom lipnja najveći kupac HEP-ovih viškova bio je PPD. U srpnju nije bilo prodaje za jedan cent, ali jest po višestruko nižim cijenama od nabavne.

U prvom koraku HEP je prodao otprilike polovicu svog viška, a najveći kupac, s gotovo 24 posto, bio je PPD, koji ga je kupovao po prosječnoj cijeni od 2,39 eura. Slijede Međimurje plin i EP Comodities, koji su kupili po otprilike 7,5 posto HEP-ova plina po cijeni od 1,2, odnosno 7 eura. Ostali su u tom prvom koraku kupili manje od pet posto HEP-ovih viškova.

U drugom koraku prodali su drugu polovicu HEP-ovih viškova na aukcijama. Tu je najveći kupac bio MET, koji je u vlasništvu MOL-a, suvlasnika Ine. MET je kupio malo više od četvrtine viška po prosječnoj cijeni od 25,4 eura. Sljedeći najveći kupac bila je Ina, koja je plin i prodala, s gotovo 12 posto, koje je prosječno plaćala 25,3 eura. PPD nije kupovao na aukcijama, a još 10-ak posto viškova kupio je ljubljanski Geoplin za 27,8 eura i DXT International, piše 24 sata.

Kako su se opravdavali u Vladi

Podsjetimo, pitanje prodaje viškova plina koji HEP otkupljuje od Ine po reguliranoj cijeni otvorilo se nakon što je Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot ustvrdio da HEP taj plin prodaje značajno ispod cijene i tako stvara enormne gubitke.

Vlada je koji dan od izbijanja afere, 6. srpnja, ukinula obvezu HEP-a da kupuje Inin plin proizveden u Hrvatskoj. Nakon te sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković održao je jednosatnu konferenciju za medije na kojoj je uporno ponavljao da on ne zna ništa o aferi.

Također, iz Vlade su više puta tvrdili da je sporna uredba bila uvedena u vremenu “energetske krize”, kako bi se zaštitili građani i poduzetnici.