Koronavirus ozbiljno udara na svjetsko i kinesko gospodarstvo; stvari su već dramatične, a očekuje se još jači pad
Bez posla će u Kini ostati desetci tisuća radinika
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa iskoristila je epidemiju koronavirusa kako bi dodatno napala Kinu te ju pokušala kompromitirati. Državni tajnik Mike Pompeo izjavio je kako je Kina “najveća prijetnja našega doba te da SAD i saveznici moraju osigurati vojnu i tehnološku nadmoć kako bi osigurali da u 21. stoljeću svijetom vladaju zapadna načela.”
Pompeo je dodao kako “ iako i dalje moramo biti oprezni po pitanju terorizma, kineska Komunistička partija predstavlja najveću prijetnju našeg doba… Kina ima golemu ekonomiju, s nevjerojatnim poslovnim potencijalom, ali je Komunistička partija jasno stavila do znanja da njena agenda nije u skladu sa zapadnim vrijednostima, posebno kad je riječ o tehnologiji, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, infrastrukturi te vojnim kapacitetima”, zaključio je Pompeo ne navodeći niti jedan konkretan primjer za svoje optužbe.
Carine nanose štetu SAD-u
Wilbur Ross, državni tajnik za trgovinu, pohvalio se pak kako će epidemija koronavirusa pomoći rastu broja radnih mjesta u SAD. To je ponukalo nobelovca Paula Krugmana da objasni kako u tako globaliziranom svijetu “sve što ometa uvoz – bilo da su tarife ili virus – povećava proizvodne troškove i, kao rezultat, nanosi štete proizvodnji.” Podsjetio je također da je nedavno istraživanje Federalnih rezervi otkrilo da su Trumpove tarife, koje su bile koncentrirane na intermedijarnu robu, smanjile, a ne povećale proizvodnju i zaposlenost.
Također da je prošli tjedan Bijela kuća u osnovi priznala da su povećane carine na čelik i aluminij učinile više štete nego koristi američkoj industriji koja koristi te materijale. Krugman je zaključio kako “živimo u svijetu globalnih lanaca vrijednosti u kojem se više ne uvoze i izvoze samo robe široke potrošnje, već “intermedijarna” dobra koja se koriste kao dio vlastitog proizvodnog procesa. Krugman je istakao kako će virus koji je ozbiljno poremetio kinesku proizvodnju, negativno utjecati na američko gospodarstvo, “poput ekstremne verzije Trumpovog trgovinskog rata.”
Japanska ekonomija je posebno ugrožena
Za razliku od Pompea i Rossa, predsjednik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell upozorio je kako je “kineska ekonomija sada vrlo važna u globalnoj ekonomiji. Kada kineska ekonomija usporava, mi to osjećamo, ne doduše toliko kao zemlje koje su blizu Kine ili koje su aktivnije u trgovini s Kinom, poput nekih zapadnoeuropskih zemalja.” Premijer Shinzo Abe izrazio je zabrinutost zbog šteta koje će kriza u Kini donijeti Japanu, koji se u najvećoj mjeri oslanja na tu zemlju kao proizvodnu i tržišnu bazu.
Očekuje se da će najveći udar doživjeti japanska turistička privreda. Tijekom 2019. kineski turisti su na svojim putovanjima po svijetu potrošili čak oko 260 milijardi dolara. Ako padne broj kineskih turista u svijetu samo za 20 posto to će značiti gubitak za svjetski turizam od 50 milijardi dolara. Kinu je 2018. posjetilo oko 60 milijuna stranih gostiju koji su potrošili 127 milijardi dolara. U kineskoj turističkoj industriji zaposleno je izravno 22,5 milijuna ljudi, a neizravno čak 65 milijuna.
Situacija ozbiljnija nego zbog SARS-a
S obzirom na to da je Kina drugo najveće svjetsko gospodarstvo te da je jedan od generatora svjetske trgovine, epidemija virusa imat će značajnog utjecaja na globalno gospodarstvo. Dok je Kina 2002., kad je izbila epidemija SARS-a, sudjelovala sa samo 8 posto globalne dodane vrijednosti proizvodnje, daleko manje od udjela u SAD-u, Japanu i Europi, danas se u njoj proizvodi četvrtina globalnih svjetskih proizvoda, pa je jasno da će utjecaj epidemije ovaj puta biti mnogo veći na globalni rast nego prije 18 godina.
Istodobno, procjenjuje se da će kinesko gospodarstvo pretrpjeti štetu od najmanje 60 milijardi dolara. Stoga će, predviđaju stručnjaci, Kina morati smanjiti poreze, povećati potrošnju i smanjiti kamatne stope kako bi umanjila štete koje će joj njenom gospodarstvu nanijeti epidemija koronavirusa. Stručnjaci predviđaju da bi zbog epidemije, stopa rasta u prvom tromjesečju 2020. mogla pasti za dva postotna boda, na svega 4 posto, što preračunato iznosi gubitak od oko 62 milijarde dolara.
Usporit će rast kineskog BDP-a
Nakon što je prošlogodišnji rast bio najmanji u posljednjih 30 godina novo usporavanje rasta BDP bit će još jedan težak udarac za drugu ekonomiju svijeta. Do sada su centralna i lokalne vlasti izdvojile 12,6 milijardi dolara za medicinsku opremu, izgradnju dvije bolnice te na liječenja bolesnika. Banke su smanjile kamatne stope za male poduzetnike te odobrile odgodu plaćanja kredita i komunalija u sljedećih nekoliko mjeseci svima onima koji su izgubili prihode zbog epidemije.
Narodna banka Kine obećala je da će osigurati dovoljnu likvidnosti u zemlji. Zbog golemih financijskih gubitaka Kina neće moći ispuniti obećanje da će povećati uvoz američkih roba u vrijednosti od 200 milijardi dolara, među ostalim dodatnih 32 milijardi dolara za poljoprivredne proizvode. Strah od smanjene kineske potražnje za ključnim poljoprivrednim proizvodima već je izazvao veliki pad cijena soje, kukuruza, pšenice, ulja i biljnih ulja. To potvrđuje da će se dio krize u Kini preliti i na američko gospodarstvo.
Predviđa se također da će propasti brojne kineske tvrtke koje se bave turizmom, kao i to da će se posla ostati desetine tisuća industrijskih radnika, ali i zaposlenici u logistici i transportu. I brojne strane kompanije djelomično ili potpuno ograničile su poslovanje u Kini. Među njima su Apple, Starbucks, McDonald’s, Toyota, Ikea, što će također ostaviti bez posla tisuće kineskih radnika.