Kraj autonomije Hong Konga. Kina zbilja donosi zakon kojim preuzima policiju i pravosuđe

Najviše kinesko zakonodavno tijelo u nedjelju se sastalo u Pekingu, prvog od tri dana zasjedanja na kojemu se očekuje da će se donijeti novi zakon o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong.

Stalni odbor pri Svekineskoj narodnoj skupštini u nedjelju ujutro stavio je zakon na dnevni red, prenosi televizija i-Cable News iz Hong Konga, pozvavši se na tvrdnje delegata te autonomne regije Ipa Kwok-hima.

Ni na posljednjoj sjednici Kongresa završenoj 20. lipnja se zakon o sigurnosti nije pojavio u izvornom dnevnom redu, nego je dodan tijekom zasjedanja.

Pokušaj zakona iz 2003. godine

Očekuje se da će se usvajanje tog zakona, čiji je cilj borba protiv „subverzije, secesije, terorizma i zavjera s inozemnim i stranim silama“ u gradu, ubrzati kako bi stupio na snagu na 23. godišnjicu predaje Hong Konga iz britanske u kineske ruke 1. srpnja.

Ta je obljetnica dosad bila prigoda za masovne prodemokratske prosvjede kad je kineska vlada neuspješno pokušala uvesti zakon o nacionalnoj sigurnosti 2003. godine.

U nacrtu zakona koji je u subotu predstavio odbor za pravna pitanja Kongresa stoji da će on biti iznad ustavnog dokumenta Hong Konga, takozvanog Temeljnog zakona.

Nova policija, suci i državni tužitelj

Novom mjerom će se omogućiti sigurnosnim agencijama središnje Kine da djeluju u Hong Kongu, a poziva i na uspostavljanje novih policijskih snaga i državnog tužitelja, dok će suce birati izvršna vlast.

Vodstvo Hong Konga, poput čelnice Carrie Lam, iako snažno zagovara usvajanje zakona, nije dobilo uvid u konačan zakon, pa nisu ni odgovarali na zabrinutost onih koji vjeruju da će se njime potkopati građanske slobode.

Tihi prosvjed protiv zakona

Ministrica pravosuđa Hong Konga Teresa Cheng je novinarima ranije ovaj mjesec kazala kako ne zna detalje o zakonu osim onog što čita iz medija.

Reuters u nedjelju prenosi kako su stotine stanovnika Hong Konga izašle na ulice kako bi „tiho“ prosvjedovali protiv zakona.

Prosvjed se događa dan nakon što su snage sigurnosti odbile odobriti godišnji skup 1. srpnja, tvrdeći da bi se njime prekršila zabrana okupljanja više od pedeset ljudi, uvedena zbog pandemije koronavirusa.