Kurti: 'Strah me da se ukrajinski rat ne prelije na Kosovo. Znate, Vučić je jako dobar s Putinom'
Rekao je da se nada da će Srbija zajedno s Kosovom ući u EU
Premijer Kosova Albin Kurti dao je veliki intervju Guardianu u kojemu je upozorio da Rusija rasplamsava tenzije između Kosova i Srbije zbog posustajanja rata u Ukrajini. S britanskim je listom razgovarao u vrijeme dok, kako tumači Guardian, “Srbija poduzima prve korake u slanju svoje vojske na Kosovo” referirajući se time na zahtjev Beograda KFOR-u o dolasku do tisuću pripadnika srbijanskih snaga do kojega neće doći, što je prilikom podnošenja zahtjeva najavio i sam predsjednik Aleksandar Vučić.
Na sjeveru Kosova veće desetak dana stoje barikade koje su, izvjesno je, prema nalogu iz Beograda postavili etnički Srbi i ne miču ih unatoč pozivima SAD-a i EU da to naprave. Povod je bio privođenje jednog bivšeg kosovskog policajca srpske nacionalnosti koji je službu napustio sa svim ostalim sunarodnjacima, također po nalogu iz Beograda u trenutku kada su se svi Vučiću odani funkcionari povukli iz kosovskih državnih institucija.
Srpska nacionalistička organizacija Narodne Patrole, navodno povezana s ruskom paravojnom skupinom Wagner, u nedjelju se okupila na srpskoj strani granice s Kosovom i prijetila da će se sukobiti sa snagama NATO saveza.
Vučić traži slanje 1000 vojnika i policajaca na Kosovo
Vučić je usred svega odlučio iskoristiti pravo koje je zapisano u famoznoj rezoluciji UN-ova Vijeća sigurnosti 1244 i zatražio dozvolu da Srbija pošalje do tisuću pripadnika svojih sigurnosnih snaga na Kosovo kako bi zaštitila srpsku zajednicu u toj zemlji iako rezolucija uopće ne daje Srbiji pravo da svoje ljude na Kosovo šalje iz tog, nego iz potpuno drugih razloga. Sličan zahtjev svojedobno je, ali tada je međunarodna situacija bila sasvim drugačija i Kosovo još nije bilo proglasilo nezavisnost, bila podnijela vlada Zorana Đinđića, no on je nedugo potom ubijen u atentatu.
Guardian se slaže s Vučićevom ocjenom da će mu zahtjev gotovo sigurno biti odbijen, ali samo njegovo podnošenje pojačava zabrinutost u dijelu međunarodne zajednice da bi to mogao biti tek prvi korak u jednostranoj odluci Srbije da na Kosovo pošalje vojsku. Kosovski premijer Kurti je ispričao kako strahuje da bi napeta situacija mogla eskalirati u korist Vladimira Putina s obzirom na to da su ruska i srpska vojska obavile 104 zajedničke vojne vježbe u 2021. godini.
Kurti je ocijenio i da je pristao dati KFOR-u dodatno vrijeme da postrojbe Narodne patrole sa srpske strane granice nagovore da odstupe. Ali, upozorio je da to ne može potrajati još dugo.
‘Zapadni partneri brinu zbog veze Beograda i Moskve’
On je situaciju na barikadama opisao korakom bliže dijeljenju zemlje, koja je neovisnost proglasila 2008. godine. “Brinemo se i da micanje ovih barikada neće značiti da neće biti žrtvi”, kazao je. “Zato želimo biti što oprezniji kako ne bi bilo destabilizacije te da na snagu stupe relativni mir i sigurnost. No, ne možemo dozvoliti kršenje zakona i Ustava zauvijek. Stoga ovo mora prestati, čim prije, tim bolje”, dodao je.
Ispričao je da se EU i SAD slažu kako barikade treba ukloniti. No, ocijenio je da se i oni brinu kako bi cijelu situaciju mogao iskoristiti Beograd. “Mislim da se zapadni partneri brinu zbog veze Beograda i Moskve”, kazao je pa dodao da misli kako se partneri najviše brinu jer je Rusija sada ranjena u Ukrajini. “Oni imaju interes prenijeti svoju ratnohuškačku akciju na Balkan gdje imaju klijenta koji je u Beogradu”, kazao je.
Kremlj je, vezano za situaciju na Kosovu, službeno kazao kako želi “rješavanje situacije diplomatskim sredstvima”, ali i da se zalaže za to da se Srbima “garantira osiguranje njihovih prava.” Guardian napominje kako EU pokušava posredovati u postizanju rješenja koje bi normaliziralo odnose dviju država dok Kurti naglašava da su veze Beograda s Moskvom koje se produbljuju sve veći problem u napretku.
Kosovo podnijelo zahtjev za članstvom u EU
Kurti je unatoč svemu izrazio nadu da će Srbija na koncu ući u EU skupa s Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Kosovom. Upravo je Kosovo prošlog tjedna predalo zahtjev za članstvom u EU.
“Rat je u Ukrajini, spriječimo njegovo prelijevanje. Ulazak u EU pomaže u tome. Znamo da je pred nama dug put. Za Finsku i Švedsku su to bile tri godine. Za Maltu i Cipar 14 godina. Prosjek je devet. Kako sam rekao, ciljajmo na prosjek. Vidim spremnost u EU za drugačijim razmišljanjem nakon što je na kontinentu došlo do rata”, zaključio je.