Ljudi su jednostavno jako ljuti na svoje političare. I to je Europsku uniju dovelo u prilično ozbiljnu krizu
EU nalazi se na velikoj prekretnici, možda najvećoj od osnutka
Europskim kontinentom sve se više širi glasačka revolucija, građani su i ovoga vikenda pokazali kako su spremni okrenuti leđa najvišim dužnosnicima i zakoračiti u nepoznato. Najnoviji slučaj je onaj u Italiji, gdje je većina birača na referendumu odlučila odbaciti reforme koje im nudi premijer Matteo Renzi.
Još tri države tijekom sljedeće godine suočit će se s vrlo neizvjesnim izborima, Francuska, Nizozemska i Njemačka. O njihovim ishodima uvelike će ovisiti ravnoteža Europske unije, započinje svoju ekstenzivnu analizu Washington Post.
Nezadovoljstvo koje se proširilo starim kontinentom djelomično je potaknuto dugotrajnim učinkom globalne ekonomske krize iz 2008., čije se posljedice još uvijek osjete na mnogim europskim tržištima rada. No, anti-establišment stranke bilježe svoj rast i u bogatijim zemljama Europe, a bodove prikupljaju zagovaranjem straha od migranata, globalizacije i općenito budućnosti.
Ustupci populističkim pokretima
Zanimljivo je da su mainstream političari već i prije izlaska na glasovanje zapravo počeli raditi određene ustupke krajnje lijevim i desnim strankama. Francuski predsjednik Francois Hollande, čija je popularnost na rekordno niskih 4 posto, iznenadio je javnost najavom kako se neće ponovno kandidirati na predsjedničkim izborima koje Francusku očekuju sljedeće godine.
“Svjestan sam rizika koji bi izazvala moja odluka koja ne bi oko sebe okupila velik broj ljudi. Uz to, odlučio sam da se neću kandidirati na predsjedničkim izborima”, rekao je Hollande nesigurnim glasom u govoru koji je prošlog četvrtka održao u Elizejskoj palači.
Strah od izbora u Francuskoj
Njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak je na stranačkoj konvenciji CDU-a zatražila da se u Njemačkoj zabrani nošenje burki koje pokrivaju cijelo lice “gdje god je to legalno moguće”, i na taj način napravila ustupak desničarskim snagama u svojoj državi, napravivši svojevrstan zaokret u usporedbi sa svojom prošlogodišnjom “politikom otvorenih vrata” prema izbjeglicama. Merkel će iduće jeseni pokušati dobiti četvrti kancelarski mandat.
Nevolje ne prestaju ni oko pregovora europskih čelnika po pitanju britanskog razvoda s Europskom unijom, poznatijeg kao Brexit. Kaotičnog procesa koji je presedan u Europskoj uniji. “Glasanje o Brexitu otvorilo je mogućnost pobjede za Trumpa. Njegov izbor čini manje apsurdnim činjenicu da Marine Le Pen može pobijediti u Francuskoj”, smatra Mark Leonard, šef Europskog vijeća za vanjske odnose. “A ako Marine Le Pen pobijedi u Francuskoj, to će biti šok za europski sustav puno veći i od Brexita.”
Pozitivnije mišljenje o Europskoj uniji
No, nisu baš svi trendovi crni za europske lidere. Mišljenje o Bruxellesu je u nizu većih europskih zemalja pozitivnije nakon britanske odluke o Brexitu, čak i u Velikoj Britaniji. Rezultati su to istraživanja Bertelsmann zaklade, objavljeni prošli mjesec. Kao glavni razlog takvog trenda istražitelji navode novootkrivenu zahvalnost za blagodati unutar Europske unije.
I sam Renzi mogao bi ipak na kraju sudjelovati u izborima, unatoč ponižavajućem porazu koji je doživio na referendumu. Kako su u utorak izvijestili talijanski mediji, zalaže se za nove izbore već u veljači. Prijevremeni izbori značit će veliko kockanje obzirom na rast populističkih stranaka ljevice i desnice. Prema posljednjih anketama, antieuropski pokret Pet zvijezda nadomak je Renzijeve Demokratske stranke. No, Renzi vjerojatno računa da bi što raniji izbori mogli biti najbolja opcija za njegov osobni politički opstanak i na nemogućnost populističkih stranaka da formiraju koaliciju, čak i ako neka od njih osvoji najviše glasova.
Raspad cijelog projekta
Ipak, bez obzira što je dojam o Europskoj uniji nešto pozitivniji, to je tek mala utjeha. Jedan od najrazornijih preokreta mogao bi se dogoditi u Francuskoj, u svibnju. Prema sadašnjim predviđanjima, Marine Le Pen, predsjednica ultradesničarske stranke Nacionalni front, mogla bi u drugom krugu pobijediti i postati francuska predsjednica.
To bi bio povijesni pomak za zemlju koja je, uz Njemačku, nakon Drugog svjetskog rata bila suosnivač Europske unije. “Ovaj talijanski “ne” nakon grčkog referenduma i Brexita, na listu je dodao još ljudi koji žele okrenuti leđa apsurdnim europskim politikama guranja kontinenta u bijedu”, napisala je u ponedjeljak na svojoj web stranici.
Ako bude izabrana, Le Pen je obećala održavanje referenduma o francuskom članstvu u Europskoj uniji. A ako i Francuska izađe, cijeli projekt mogao bi se raspasti, smatraju mnogi zagovornici europskog projekta. “Ako Marine Le Pen pobijedi, to će vjerojatno značiti egzistencijalni šok za Europsku uniju i za stabilnost u Europi”, rekao je Simon Tilford, zamjenik direktora londonskog Centra za europsku reformu. Usred rastućeg gnjeva, mnogi lideri sada bjesomučno pokušavaju pronaći uvjerljiv argument zašto bi birači trebali vjerovati u Europsku uniju i dati šansu mainstream strankama.