Lukašenka, koji je inauguriran u tajnosti, EU ne priznaje za predsjednika Bjelorusije. Traže nove izbore
'Izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni i EU ne priznaje namještene rezultate'
Europska unija odbija priznati Aleksandra Lukašenka za bjeloruskog predsjednika nakon njegove iznenadne inauguracije kojoj nedostaje “demokratskog legimiteta”, a Bruxelles preispituje svoje odnose s Minskom, rekao je šef europske diplomacije u četvrtak.
Tajna inauguracija Lukašenka u srijedu izazvala je novu osudu Zapada i masovne prosvjede u Bjelorusiji koji traju još od spornih izbora 9. kolovoza.
Izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni i “EU ne priznaje namještene rezultate”, priopćio je šef europske diplomacije Josep Borrell. “Takozvanoj inauguraciji i novom mandatu Lukašenka nedostaje demokratske legitimnosti”, rekao je Borrell.
Pozivaju na transparente izbore
“Ova inauguracija u izravnoj je suprotnosti s voljom većeg dijela bjeloruskog stanovništva, izražena u brojnim, neviđenim i mirnim prosvjedima od izbora i služi samo za još veće produbljivanje političke krize u Bjelorusiji”; rekao je bivši španjolski ministar vanjskih poslova.
EU poziva na pravo Bjelorusa da ih “predstavljaju oni koje slobodnu izaberu kroz nove uključive, transparentne i vjerodostojne izbore”, dodao je Borell. EU je ponovno dao podršku mirnim prosvjedima i pozivima na nove izbore “unatoč brutalnoj represiji bjeloruskih vlasti”. Bruxelles je pozvao Minsk da se “suzdrži od daljnje represije i nasilja nad bjeloruskim narodom i odmah i bez uvjeta oslobodi privedene, uključujući političke zatvorenike”, istaknuo je Borrell.
“EU je i dalje uvjeren da je uključiv nacionalni dijalog i pozitivan odgovor na zahtjeve bjeloruskog naroda za novim demokratskim izborima jedini način kojim bi se pronašao izlaz iz ozbiljne političke krize u zemlji.”
Pripremaju se sankcije
U priopćenju se također navodi da Bruxelles “razmatra svoje odnose s Bjelorusijom”. EU priprema sankcije protiv 40 ljudi koje smatra odgovornima za represiju i traži način da kazni i Lukašenka, otkrili su diplomatski izvori.
No za to je potrebna suglasnost svih 27 članica EU-a, a Cipar uvjetuje svoj pristanak poduzimanjem mjera koje će natjerati Tursku da prestane istraživati nalazišta plina na Sredozemlju.
Švedska i Finska odbijaju sankcionirati Lukašenka kako bi se omogućilo posredovanje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) kojim će predsjedati Stockholm, dodali su izvori. O tome će se raspravljati na samitu EU-a od 1. do 2. listopada u Bruxellesu.