Lukašenkov zapanjujući potez Zapad naziva otmicom aviona i državnim terorizmom. Ali što se može učiniti?
Lukašenko je izveo nečuveni manevar; prisilio je na slijetanje civilni avion u kojem je bio istaknuti kritičar njegovog režima koji je potom i uhićen
Dvije minute prije ulaska u zračni prostor Litve, putnički zrakoplov Ryanaira s oko 170 putnika, bio je prisiljen okrenuti se i sletjeti u Minsk: bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, kojeg se često naziva ‘posljednjim europskim diktatorom’, pokazao je na što je sve spreman u obračunu s onima koji se otvoreno protive njegovoj opresivnoj vlasti.
U zrakoplovu koji je letio između Atene i Vilniusa bio je, kako je sada već poznato, i 26-ogodišnji Roman Protaševič, oporbeni novinar koji je, po slijetanju u Minsk, uhićen. Radi se o doista zapanjujućem incidentu: po osobnoj naredbi bjeloruskog predsjednika, borbeni avion presreo je civilni zrakoplov koji je letio iznad Bjelorusije, na putu između glavnih gradova dviju članica Europske unije i NATO-a.
Presreo ga je i prepratio u Minsk, pod izgovorom da je postojala sigurnosna prijetnja, navodna bomba, što se pokazalo lažnim, da bi potom na aerodromu bjeloruske vlasti uhitile novinara koji je jedan od istaknutih kritičara Lukašenkovog režima.
Tko je uhićeni novinar
Protaševič je oporbeni aktivist još od tinejdžerskih dana. Studirao je novinarstvo na sveučilištu u Minsku, ali je izbačen s fakulteta. Suosnivač je i bivši urednik news kanala NEXTA na aplikaciji Telegram. U vrijeme lanjskih prosvjeda protiv Lukašenka, taj je kanal bio jedan od glavnih izvora vijesti i snimaka o situaciji u zemlji.
Još 2019. godine Protaševič je iz Bjelorusije otišao u Poljsku, a potom se preselio u Vilnius. Lanjskog kolovoza u Litvu je prebjegla i Svetlana Tihanovska, koju Lukašenkovi protivnici smatraju stvarnom pobjednicom prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Nakon izbora, za koje se tvrdi da su bili namješteni, Lukašenko se suočio s najmasovnijim prosvjedima od početka svoje vladavine.
Oštro o incidentu
Nakon više od četvrt stoljeća, režim je bio uzdrman – ali nije pao. Autokratski predsjednik, koji se oslanja na odani sigurnosni aparat i računa na podršku Rusije, brutalno se obračunao s prosvjednicima. U tom obračunu, kako je pokazao i ovaj nezapamćeni manevar, Lukašenko ne preza ni od čega.
Njegov nedjeljni potez promptno je izazvao jednoglasnu osudu na zapadu: govori se o “otmici zrakoplova” i “aktu državnog terorizma”, traži međunarodna istraga i sankcije.
The outrageous and illegal behaviour of the regime in Belarus will have consequences.
Those responsible for the #Ryanair hijacking must be sanctioned.
Journalist Roman Protasevich must be released immediately.
EUCO will discuss tomorrow action to take.
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) May 23, 2021
Europske sankcije režimu
Što, međutim, zapad – prije svega Europska unija, u čijem susjedstvu autokratski lider na ovakav način testira i demonstrira svoju moć – kani poduzeti? Čelnici EU članica raspravljat će kako odgovoriti na Lukašenkov potez na (ranije planiranom) današnjem sastanku u Bruxellesu.
Nakon lanjskih izbora i brutalnog odgovora na prosvjede, EU je zamrznula imovinu i zabranila putovanje za 40 Lukašenkovih suradnika, ali osporavani predsjednik nije bio obuhvaćen tim sankcijama jer se EU nadala da bi mogao pristati razgovore s oporbom kako bi se riješila kriza u zemlji. I taj je slučaj, uostalom, slikovito pokazao koliko komplicirane europske procedure koče brzo odlučivanje.
Ima li EU odgovor?
Cipar je najprije odbio podržati sankcije protiv bjeloruskih vlasti – a odluka se mora donijeti jednoglasno – nezadovoljan postupanjem EU-a u odnosu prema Turskoj, dakle, sasvim nevezanim pitanjem. Trebalo je nekoliko tjedana da se raščisti ova vrlo neugodna situacija za imidž EU-a u širem globalnom kontekstu. Kada je, pak, isparila nada da bi kriza u Bjelorusiji mogla biti riješena međunarodnim posredovanjem, na popis sankcioniranih dodan je i Lukašenko.
After Belarus regime took terrorist action by hijacking a passenger aircraft, together with Presidents of 🇱🇻 @valstsgriba &🇪🇪 @KerstiKaljulaid we agreed to insist on the Belarusian airspace to be declared unsafe.
The #EU airspace should also be closed for Belarusian airlines! pic.twitter.com/MXSDUHazUj— Gitanas Nausėda (@GitanasNauseda) May 24, 2021
Sada se spominju nove, još oštrije sankcije protiv bjeloruskog režima. Predsjednik Litve Gitanas Nauseda traži i da se obustave letovi preko bjeloruskog zračnog prostora, a da se avio prijevozniku iz Bjelorusije ne dozvoli slijetanje u zračne luke u EU. Unatoč vrlo oštrim reakcijama treba imati na umu da EU dosad nije uspjela naći učinkovit način da zaustavi Lukašenka i privoli ga na suradnju. O tome jasno govori i nedjeljni incident koji je zaprepastio zapad.