Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ma kakav suživot. Država je, doznajemo, morala vratiti novac jer je propao projekt interkulturne škole u Vukovaru

Hrvatska gradska uprava u Vukovaru i tamošnji srpski vijećnici udruženo su stopirali projekte od gotovo milijun i pol eura

ZADNJA IZMJENA: kol 27, 2019

U proljeće ove godine Hrvatska je Kraljevini Norveškoj vratila novac uložen u neuspjeli projekt Interkulturne škole Dunav u Vukovaru. Tu informaciju potvrdili su Telegramu iz norveškog Veleposlanstva u Zagrebu.

”Pismom od 25. srpnja 2018., Vlada Norveške zatražila je povrat nastalih troškova povezanih s projektom opisanim u memorandum o razumijevanju u Zagrebu u travnju 2014. godine. Hrvatska Vlada vratila je novac ovog proljeća. Izašli smo iz tog projekta i novac norveških poreznih obveznika je vraćen. Stoga nemamo komentara o trenutnoj upotrebi zgrade i opreme u Vukovaru. Još uvijek vjerujemo da je vizija projekta dobra i da će koristiti djeci, roditeljima, učiteljima i cijelom vukovarskom kraju”, stoji u odgovoru Telegramu koji je potpisao Christian Grotnes Halvorsen, otpravnik poslova Veleposlanstva Kraljevine Norveške.

Norvežani su bili spremni dati još milijun eura

Kao što se ranije spominjalo Norveška je u taj projekt uložila oko 390.000 eura, koliko je utrošeno u obnovu zgrade i opremanje škole u Borovu naselju, dijelu Vukovara. Sada je taj novac vraćen, no šteta za Hrvatsku značajno je veća. Norvežani su, naime, bili spremni uložiti još milijun eura za izgradnju i opremanje nove, suvremene školske zgrade, koju bi zajedno pohađala djeca hrvatske i srpske nacionalnosti. Od projekta se odustalo jer nakon završetka prve faze, adaptacije manje zgrade, u tako zamišljenu školu u školskoj godinu 2017./2018. nije upisan ni jedan učenik. Isto se ponovilo i sljedeće školske godine. Iz gradske uprave Vukovara na Telegramov upit je li ove godine uopće raspisan natječaj za upis u tu školu, te hoće li nastava krenuti, nije odgovoreno.

Aktualni gradonačelnik Ivan Penava još se u prosincu 2016., kada je projekt bio pri završetku, usprotivio izgradnji te škole. I što je najzanimljivije, imao je snažnu potporu vijećnika srpske nacionalne manjine. Penava se na sjednici Gradskog vijeća Vukovara obrušio na ”strana tijela”, misleći na Norvežane, koja se upliću u poslove suverene države i njen obrazovni sustav i tada proročanski rekao kako će ”vrijeme pokazati na kakav će odaziv kod građana taj projekt naići”.

Gradonačelnik se opet obračunavao sa Zagrebom

Vijećnici Srpski nacionalne manjine, pak, začinili su njegovu izjavu strahom kako se vukovarska djeca, voljom Norvežana, pretvaraju u pokusne miševe. Vukovarski Hrvati i Srbi, bar što se tiče onih izabranih u gradsko vijeće, bili su neobično složni: projekt koji treba zbližiti djecu dvaju nacionalnosti ugrožava suverenu državu, odnosno postojeći model obrazovanja u kojem djeca srpske nacionalnosti imaju pravo školovanja na materinjem (srpskom) jeziku i po posebnom, manjinskom, programu.

U svibnju 2017. Interkulturnu školu Dunav u Vukovaru posjetio je tadašnji ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić te najavio kako će se najesen ta škola voditi kao eksperimentalna, s puno novih sadržaja. Njegov domaćin, vukovarski gradonačelnik Penava, bio je i tada više nego suzdržan. Rekao je kako je Vukovar ”specifična sredina”, kako je trebalo ”takta i truda” da bi se dosegla postignuta razina međunacionalnih odnosa, ali i otvoreno izrazio skepsu u njen uspjeh. Usput, iskoristio je priliku, da se na sebi svojstven način, obračuna sa Zagrebom, koji je Vukovaru nametnuo taj, očito neželjeni projekt.

“Ne volimo kada se u Vukovar dođe na jedan dan, dâ neka izjava i onda ode iz Vukovara, a građani Vukovara snose posljedice takvog čina”, istaknuo je Ivan Penava, ciljajući na posjetu ministra Barišića. Za privremenog ravnatelja škole bio je postavljen Zlatko Hegeduš, ali, rekao je za Telegram, kako je projekt propao, on više nije na toj funkciji.

Norveški pokušaji bez ikakvih učinaka

Telegram je u posjedu službene prepiske koju je Norveška strana slala (sad već bivšoj) hrvatskoj ministrici regionalnog razvoja i europskih fondova, Gabrijeli Žalac (25. srpnja 2018.), a koje je potpisao Niles Engelschiøn, predsjednik financijskog odbora triju država, Islanda, Lihtenštajna i Norveške (udio norveškog financiranja bio je daleko najveći, iznosio je 98 posto cjelokupne vrijednosti projekta) kojim se zbog toga što hrvatska strana nije ispunila svoje obveze, traži povrat uloženog novca.

Čini se da to pismo nije imalo učinka, pa je uslijedilo još jedno, ovaj put upućeno državnom tajniku u Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova, Velimiru Žunecu. Potpisao ga je također Niles Engelschiøn i podsjetio hrvatsku stranu kako, ukoliko ne dođe do realizacije projekata u predviđenim rokovima, može biti zatražen povrat novca, djelomično ili u cijelosti, što je i učinjeno.

Očiti neuspjeh kojim se Hrvatska osramotila

Novac je, kao što smo rekli, Hrvatska Norvežanima vratila u proljeće ove godine ali se o tome u javnosti nije znalo. Za razliku od hvalisanja koliko je novca Hrvatska povukla iz EU fondova i drugih inozemnih izvora, ovaj očiti neuspjeh kojim se Hrvatska osramotila, nije objavljen. Propali projekt koji je bio samo dio šireg programa, a kojeg su tri zemlje, Norveška, Island i Lihtenštajn potpisali s Hrvatskom, bio je ukupno vrijedan 4,63 milijuna eura i odnosio se na financijsku podršku lokalnim i regionalnim inicijativama za smanjenje nacionalne nesnošljivosti i promoviranje uključivanja u zajednicu, neslavno je završio jer s hrvatske strane nije bilo volje da se realizira.

Lokalna sredina, u konkretnom slučaju vukovarska, smatrala je te programe nametnutim, uperenim protiv suverene države (hrvatski stav), odnosno (srpski stav) atakom na postojeći model obrazovanja u kojem djeca srpske nacionalnosti imaju pravo na školovanje, a kojim bi u Interkulturnoj školi Dunav u Vukovaru bili pretvoreni u pokusne miševe.

Drago Hedl
Istraživački novinar
339 članaka Više o autoru
Više s weba