Macron se hvalio da s Kinezima kuje tajni plan za mir u Ukrajini, a onda mu je Xijev ambasador 'objasnio' da Ukrajina ne postoji
Francuski predsjednik upravo je doživio novi teški diplomatski debakl
Diplomatski napori francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da pridobije Kinu na stranu Zapada oko rata u Ukrajini, pokazali su se kao još jedan fijasko. Buru reakcija, uglavnom zgražanja, izazvao je u petak kineski veleposlanik u Francuskoj izjavom da “zemlje bivšeg SSSR-a nemaju stvarni status u međunarodnom pravu jer ne postoji međunarodni sporazum koji bi materijalizirao njihov suvereni status”.
Ukratko, veleposlanik Lu Shaye je u izjavi za francusku televiziju praktički zanemario međunarodno priznate granice u istočnoj i srednjoj Europi. Na pitanje voditelja TV postaje LCI Dariusa Rochebina pripada li onda Krim Ukrajini, Lu je odgovorio da to “ovisi s koje strane gledate na to pitanje” napominjući da je taj poluotok povijesno bio dio Rusije a da ga je Ukrajini dao bivši sovjetski lider Nikita Hruščov.
Dometnuo je da oko toga uopće ne bi trebalo dizati galamu, na što mu je voditelj uzvratio da to nije puko dizanje galame. “Da netko amputira dio Kine, sigurno ne biste rekli da se samo diže galama. To je vrlo ozbiljno pitanje”, konstatirao je voditelj, a Lu je tek tada shvatio u kakav je rukavac skrenuo pa je uslijedio poprilično neugodan tajac. Ambasador je posegnuo za čašom vode, a nakon gutljaja je zaključio da “probleme bivših sovjetskih država nije moguće opisati jednom riječju”.
‘Znam da mogu računati na vas’
Ovakav ispad kineskog ambasadora, od kojeg se Ministarstvo vanjskih poslova u Pekingu danas uvijeno ogradilo priopćenjem da “Kina poštuje suverenitet bivših sovjetskih republika”, posebno je razljutio zemlje bivšeg sovjetskog bloka Estoniju, Litvu i Latviju, dok je administracija američkog predsjednika Joea Bidena još od Macronova službenog posjeta Kini “iziritirana” njegovim pristupom prema Pekingu, kako tvrde upućeni izvori za Bloomberg.
Luove izjave sasvim sigurno su potkopale Macronov pritisak da iskoristi razgovore svog vanjskopolitičkog savjetnika Emmanuela Bonnea i kineskog glavnog diplomata Wanga Yija kako bi se uspostavio okvir za buduće pregovore između Ukrajine i Rusije, šti su neki već proglasili njegovim “tajnim diplomatskim planom”. “Znam da mogu računati na vas da ćete urazumiti Rusiju i sve vratiti za pregovarački stol”, izjavio je Macron početkom travnja u Pekingu, gdje se sastao s kineskim čelnikom Xijem Jinpingom.
Hladan tuš za diplomatske napore
Macronov pokušaj da se uključi u tako osjetljiv diplomatski napor, bez prethodnog savjetovanja sa svim članicama Europske unije, saveznici su kritizirali kao preuranjen i potencijalno opasan za jedinstvo bloka, piše Bloomberg. Pristup francuskog čelnika nije dobro prošao ni u Washingtonu, prema ljudima upućenima u problematiku.
Francusko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je “zaprepaštenje” izjavom kineskog veleposlanika te izrazilo punu solidarnost sa svim pogođenim savezničkim zemljama koje su stekle svoju neovisnost “nakon desetljeća tlačenja”. Međutim, Luova izjava zvučala je kao još jedan hladan tuš za Macronove nade da će natjerati Peking – koji se uporno deklarira kao neutralan – da se angažira u Ukrajini.
Iznervirao i Joea Bidena
Macron je tijekom posjeta Pekingu naglasio i da Europa ne smije dopustiti uvlačenje u bilo kakav sukob između SAD-a i Kine oko Tajvana. Zbog tih ocjena Macron se našao na udaru nekih članica NATO-a i EU, kao što su Poljska, Češka, Slovačka, Litva, Estonija, Latvija.
Bloomberg piše kako su se Macron i Biden prošlog tjedna čuli telefonski te da su priopćenja obiju administracija imala “hladan ton”. Bidenov ured priopćio je, među ostalim, da su dva čelnika potvrdila važnost održavanja mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu”. Nasuprot tome, francusko priopćenje nije izravno spominjalo Tajvan kao temu njihova razgovora.
Kada je riječ o ratu u Ukrajini, ljudi upoznati s načinom razmišljanja Bidenove administracije tvrde da je Bijela kuća bila iznervirana Macronovim freelancanjem oko delikatnih diplomatskih pitanja bez konzultacija sa saveznicima. Upućeni izvori također tvrde da ovo nije prvi put da Macron predlaže plan za mir, nakon kojeg se morao povući.
Išao u Moskvu po jamstva
Jedan od Macronovih propalih diplomatskih pokušaja je i njegova namjera da uvjeri Xija da razgovara s Volodimirom Zelenskim. Naime, njih dvojica uopće nisu razgovarali otkako je počeo rat u Ukrajini, dok su Xijevi susreti i razgovori s Putinom prilično učestali.
Francuski predsjednik je i u veljači 2022. godine, neposredno uoči invazije, išao u Moskvu ne bi li dobio jamstva da Rusija neće napasti Ukrajinu. Francuski dužnosnici tada su rekli da im je ruski predsjednik Vladimir Putin obećao da neće doći do eskalacije – što je Kremlj kasnije negirao. Dva tjedna kasnije, Rusija je započela invaziju na svog susjeda.
Iako Macron u Kini vidi državu koja bi mogla “urazumiti” Rusiju, Peking do sada nije pokazao znakove da je spreman izvršiti pritisak na Moskvu da povuče trupe. Mnoge zemlje ne kriju skepsu prema ideji da bi Kina mogla poslužiti kao neutralni posrednik, s obzirom na njezino “prijateljstvo bez granica” s Rusijom.