Šef EU diplomacije otvoreno prkosi Macronu i traži uplitanje u sukob oko Tajvana: 'Moramo odmah poslati mornaricu'
Macron se zbog stava već našao na udaru nekih članica NATO-a i EU-a
Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, napisao je ovih dana u francuskom listu Le Journal du dimanche da bi mornarice država članica EU trebale patrolirati Tajvanskim tjesnacem oko kojeg se spore Kina i Tajvan. Razlog za takvu radikalnu odluku o uplitanju u opasan spor u Aziji, po Borrellu je zabrinutost Europske unije za Tajvan iz ekonomskih, komercijalnih i tehnoloških razloga.
“Zato pozivam europske mornarice da patroliraju Tajvanskim tjesnacem kako bi pokazali predanost Europe slobodi plovidbe u ovom apsolutno ključnom području”, istakao je Borrell. Ta izjava u potpunoj je suprotnosti sa stajalištima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je nakon nedavnog posjeta Pekingu, upozorio kako bi bio veliki rizik kad bi se Europa vojno angažirala oko Tajvana.
Time bi se, tvrdi Macron, upetljala u krizu koja nije njena. Posebno je naglasio da Europa ne smije dopustiti uvlačenje u bilo kakav sukob između SAD-a i Kine oko Tajvana. Zbog tih ocjena Macron se našao na udaru nekih članica NATO-a i EU-a, kao što su Poljska, Češka, Slovačka, Litva, Estonija, Latvija.
Tajvan i proizvodnja poluvodiča
Borrell je, otvarajući raspravu o Kini u Europskom parlamentu, kazao da je Tajvan dio europskog geostrateškog perimetra koji jamči mir. “Akcija protiv Tajvana mora nužno biti odbačena ne samo iz moralnih razloga. I u gospodarskom smislu, ona je izuzetno ozbiljna za nas jer Tajvan ima stratešku ulogu u proizvodnji najnaprednijih poluvodiča”, zaključio je Borrell.
Peking pak ponavlja da je Tajvan uvijek kroz povijest bio sastavni dio Kine te da će se taj teritorij, kad-tad, vratiti pod njenu kontrolu. Kineski predsjednik Xi Jinping najavio je da će se Kina aktivno suprotstaviti vanjskim silama i secesionističkim aktivnostima za neovisnost Tajvana i nepokolebljivo napredovati u cilju ponovnog ujedinjenja.
Nedavno smo citirali jednog stranog diplomata kako bi se moglo dogoditi, ako se EU i NATO upletu u sukob oko Tajvana, da se hrvatski vojnici nađu na tlu Azije. Tada smo to doživjeli kao dobru šalu. Nakon izjave Borrella, međutim, taj humor prije izaziva zabrinutost negoli smijeh.
Macron: ‘Europa ne bi trebala postati vazal’
Nema sumnje da će Peking osuditi izjave Borrella te da će se, nakon što je Macron pokušao smiriti situaciju, ponovno zaoštriti retoriku između Bruxellesa i Pekinga. Ali i uvući u sukob države članice EU koje se ne slažu sa zaoštravanjem odnosa s Kinom te svrstavanjem na stranu Washingtona bez ikakvih rezervi.
Uostalom, nemali broj država slaže se s inicijativom francuskog predsjednika Macrona da Europa ne bi trebala postati vazal niti jedne velike sile već da bi trebala izrasti u treću silu u svjetskom poretku, nakon SAD-a i Kine. Jedino takvom politikom, smatra Macron, svaka država članica EU može najbolje zaštiti svoje nacionalne interese, ponajprije vojne i gospodarske.
Na poticaj Washingtona u sukob SAD-a i Kine oko Tajvana u posljednje vrijeme izravno se upliće sve više država. Posljednjih dana na stranu Washingtona svrstali su se Južna Koreja, Australija, Filipini, itd.
Usporedba s pitanjem Korejskog poluotoka
Tako je južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol ustvrdio kako su napetosti oko Tajvana nastale zbog pokušaja Kine da se silom promijeni status quo. “Pitanje Tajvana nije samo pitanje između Kine i Tajvana, već je, kao i pitanje Sjeverne Koreje, globalno pitanje”, rekao je.
Zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova, Sun Weidong, osudio je Yoonove izjave tvrdeći da su potpuno neprihvatljive jer nije spomenuo načelo jedne Kine. Također izjavio je da pitanje Tajvana nema veze s problemima na Korejskom poluotoku.
“Opće je poznata činjenica da su pitanje Korejskog poluotoka i pitanje Tajvana potpuno različite po prirodi i po zemljopisnoj širini i dužini te da se uopće ne mogu usporediti”, rekao je. Istodobno u Vilniusu u Litvi, održan je sastanak visokih dužnosnika država članica NATO pakta i azijsko-pacifičkih partnera, Južne Koreje, Japana, Australije i Novog Zelanda. Razgovaralo se o proširenju suradnje kako bi se dogovorilo poduzimanje oštrog zajedničkog odgovora na nuklearne i raketne provokacije Sjeverne Koreje.
Burne reakcije Pekinga
Bivši čelnik australske vojske sir Angus Houston, autor dokumenta o novoj obrambenoj strategiji Australije, ustvrdio je da su prošle godine strateške okolnosti bile najgore koje je ikada vidio u svojoj karijeri i životu. Tomu su, kaže, doprinijeli rat u Ukrajini, problemi u jugoistočnoj i sjeveroistočnoj Aziji, posebno oko Tajvana, napetosti na himalajskoj granici i sjevernoj Indiji…
Ocjenjuje se da će taj obrambeno strateški pregled, izazvati burne reakcije Pekinga jer je izravno usmjeren na suprotstavljanje kineskoj povećanoj vojnoj i pomorskoj moći i njezinoj asertivnosti u regiji. Australija podupire Tajvan koji odbija potpasti pod kontrolu Kine jer bi tako izgubio svoju autonomiju i teško stečenu demokraciju.
Kina je nedavno održala do sada najveće vojne vježbe oko Tajvana – simulirajući napade na strateške vojne i infrastrukturne objekte na kopnu te blokadu otoka. Bila je to reakcija na sastanak tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen i predsjedavajućeg Zastupničkog doma američkog Kongresa Kevina McCarthyja.
Kineski veleposlanik: ‘Filipini raspiruju napetosti’
Kina se također oštro suprotstavila jačanju vojne suradnje Filipina i SAD-a. Predsjednik Ferdinand Marcos Jr., koji je preuzeo dužnost prošle godine, pokušava balansirati i uravnotežiti odnose s dvije supersile, ali je razbjesnio Peking nedavnom odlukom da dopusti SAD-u izgradnju još četiri vojne baze u blizini Tajvana. Kineski veleposlanik u Manili optužio je zbog toga Filipine da raspiruju napetosti oko Tajvana. Za posjeta Manili kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang osudio je “apsurdnu retoriku” zemalja koje kritiziraju Kinu zbog osporavanja statusa quo u Tajvanskom tjesnacu – što je očita reakcija na komentare južnokorejskog predsjednika.
Filipini su najstariji američki saveznik u Aziji, ali poput nekoliko drugih zemalja u regiji pokušavaju uravnotežiti taj sigurnosni odnos s gospodarskim vezama s Kinom. Marcos je izabrao Peking za svoj prvi državni posjet izvan jugoistočne Azije, ali ne krije zabrinutost da bi se sukob oko Tajvana mogao preliti i na Filipine.
Zbog toga istodobno nastoji ojačati suradnju sa SAD-om. Huang Xilian, kineski veleposlanik u Manili, savjetovao je Filipinima da se nedvosmisleno suprotstave politici “neovisnosti Tajvana” te da ne raspiruju vatru nudeći SAD-u pristup vojnim bazama u blizini Tajvanskog tjesnaca.