Malenica: 'Ni branitelji ne žele da im sudjelovanje u ratu bude olakotna okolnost, ali to je do Vrhovnog suda'

Ministar pravosuđa Ivan Malenica izjavio je u ponedjeljak da ni sami branitelji ne vide smisao u primjeni olakotnih okolnosti, poput sudjelovanja u Domovinskom ratu, u presudama za teška kaznena djela kao što je silovanje, a svoje mišljenje o tome može dati i Vrhovni sud.

Malenica se na otvaranju konferencije ”Optimizacija sustava lokalne i područne samouprave” osvrnuo na odluku Visokog kaznenog suda kojom je smanjena kazna za silovanje bivšem HDZ-ovu načelniku općine Lasinja Željku Prigorcu jer je “prvostupanjski sud propustio olakotnim vrednovati njegovo sudioništvo u Domovinskom ratu, za što je i višestruko odlikovan”.

“Vjerujem da ni branitelji ne vide smisao u tome da se koriste olakotne okolnosti kod teških kaznenih djela kao što su silovanje, zlostavljanje ili uznemiravanje. Također, Vrhovni sud može kroz opću sjednicu donijeti određene zaključke u konkretnom slučaju ili nekom drugom”, kazao je Malenica.

Kazneni zakon ne poznaje olakotne okolnosti

Ministar ističe da Kazneni zakon ne poznaje ni olakotne niti otegotne okolnosti, već o njihovom postojanju odlučuje sudačko vijeće.

“Svakako je riječ o nečem što je pitanje sudbene vlasti, Vrhovni sud bi mogao dati svoje mišljenje može li se olakotna okolnost koristiti kod ovako teških slučajeva”.

Očekuje promjenu sustava upravljanja u Ini

Nakon novih uhićenja u Ini, Malenica je ponovio da od novih članova Uprave očekuje promjenu sustava odlučivanja i upravljanja u naftnoj kompaniji.

”Još nisam vidio o čemu se radi. No, mogu reći da su Uskok i DORH neovisna tijela koja istražuju postojanje određenih kaznenih djela, tako da uhićenja ne utječu na rad Vlade”, rekao je.

Najavio projekt o optimizaciji lokalne samouprave

Ministar uprave najavio je početak projekta “Optimizacija sustava lokalne i područne samouprave”, koji će stvoriti jedinstvenu bazu podataka o kapacitetima kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave. “Četrdeset jedinica sudjeluje u projektu kao pilot područja, od njih je prikupljeno oko 200 različitih podataka koji trebaju poslužiti kao osnova za planiranje aktivnosti, razvoj novih usluga i pripremanje strateških dokumenata”, izjavio je.

Navedeni projekt provodit će se paralelno s projektom funkcionalnog spajanje općina, za što je država izdvojila 100 milijuna kuna. Kvaliteta usluga koje općine pružaju važnija je od njihova broja, smatra Malenica. “Općine su više nego zainteresirane za funkcionalno spajanje s obzirom da u praksi dosta surađuju na poslovima kao što su komunalni red ili predškolski odgoj, pa ćemo s tim nastaviti i iduće godine”, najavio je ministar.