Marićevo ministarstvo prodalo je državno zemljište za 36 milijuna tvrtki koja ima prihod 11 tisuća

Kako je poduzetnik iz Slavonskog Broda Dragan Marić uspio doći do vrijednog državnog zemljišta

Poduzetnik iz Slavonskog Broda Dragan Marić, prezimenjak ministra državne imovne Gorana Marića, jučer, u četvrtak, 4. srpnja, odlukom hrvatske Vlade, uspio je doći do vrijednog građevinskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Radi se o ogromnoj površini veličine 85,6 hektara u Brodskoj Varoši, nadomak Slavonskog Broda. Dva Marića ne veže samo isto prezime: obojica su vezana uz nogomet, ministar Goran Marić kao nekadašnji prvoligaški nogometni sudac, a Dragan Marić kao bivši menadžer Ivice Olića i dugogodišnji predsjednik Nogometnog kluba Marsonija iz Slavonskog Broda.

Zemljište veličine 85,6 hektara koje je Ministarstvo državne imovine procijenilo na 36,5 milijuna kuna, a tvrtka Dragana Marića ponudila sto tisuća kuna više, jučer je odlukom hrvatske Vlade i potpisom premijera Andreja Plenkovića, prodano tvrtki Marsonia Glas iz Slavonskog Broda. Direktor spomenute tvrtke je Dragan Marić. Za ovu priču više je nego zanimljivo da je ta tvrtka u prošloj godini ostvarila ukupni prihod od 11.875 kuna! Gubitak u poslovanju, pak, u toj je godini bio 59.216 kuna. Dakle, tvrtka koje je u 2018. imala ukupni prihod na razini dvije prosječne hrvatske plaće, kupuje od Republike Hrvatske zemljište vrijedno 36,6 milijuna kuna!

Najavio kupnju prije nego što je objavljena prodaja

Osnivač Marsonia Glasa, čiji je, rekli smo, Dragan Marić direktor, tvrtka je Drinus. Direktor Drinusa, pak, Marićev je sin, Alen Marić (32). I ta je tvrtka u gubicima – u 2017. poslovanje je završila s minusom od 439.449,28 kuna (ukupni su prihodi bili tek 146.520 kuna), a prošle godine minus u poslovanju iznosio je 493.678 kuna. Kako dakle tvrtka, Marsonia Glas, s ukupnim godišnjim prihodom manjim od 12 tisuća kuna, i njen osnivač, tvrtka Drinus, s gubitkom od milijun kuna, kupuju od Republike Hrvatske zemljište vrijedno 36,6 milijuna kuna? Kako to nikome u Vladi nije bilo neobično, pogotovo ministru državne imovine Goranu Mariću koji se sa svojim prezimenjakom Draganom Marićem zna iz zajedničkih nogometnih vremena?

Ministarstvo državne imovine 16. veljače ove godine objavilo je natječaj za prodaju spomenutog zemljišta, koji je bio otvoren mjesec dana. Jedina ponuda zaprimljena je 18. ožujka, a poslala ju je tvrtka Marsonia Glas. Čak tri mjeseca prije nego što će Vlada Andreja Plenkovića, 4. srpnja ove godine donijeti odluku da se proda 85,6 hektara, Dragan Marić iznosi senzacionalnu vijest: na tom će zemljištu niknuti tvornica stakla, čija izgradnja počinje u veljači ili ožujku sljedeće godine.

Investicija od 325 milijuna eura

Marić iznosi i vrtoglavi iznos te, kako je on naziva, ”greenfield investicije”, od fantastičnih 325 milijuna eura! “Riječ je o projektu koji je prvobitno trebao biti realiziran u Lipiku, gdje je i postojala tvornica stakla, no nakon tri godine pokušaja ova green field investicija svoje mjesto ipak je pronašla u Slavonskom Brodu koji se nalazi na savršenom položaju, udaljen svega nekoliko stotina kilometara od Srbije, Mađarske, Slovenije, Austrije, izvrsno povezan prometnom infrastrukturom. Neozbiljno je bilo govoriti o profiterskoj preprodaji zemljišta koje ima toliku vrijednost.

Tvornica stakla koja će biti izgrađena u Slavonskom Brodu jedna je od najvećih investicija u Hrvatskoj. Nakon tvornica u Lipiku i Pančevu u bivšoj državi proizvodnja stakla je nestala, a tržite od 30 milijuna stanovnika ostalo je nepokriveno. Dakle tržište je ogromno i riječ je o ukupnoj investiciji od 325 milijuna eura. Tvornica će raditi u skladu s najmodernijim tehnološkim dostignućima u svijetu proizvodnje stakla i sretni smo što su Vlada kao i sva resorna ministarstva prepoznali vrijednost projekta”, govorio je krajem ožujka ove godine za lokalni portal e-brod, Dragan Marić.

U nizu propalih tvrtki za proizvodnju stakla

Marić u poslovima proizvodnje stakla nije bez iskustva. Početkom procesa privatizacije, devedesetih godina prošlog stoljeća, došao je u posjed 70-ak posto vlasništva tvornice stakla u Lipiku, no ta, nekoć vrlo uspješna tvrtka, početkom 2000-ih završava u stečaju, a oko 500 radnika ostaje bez posla.

Dragan Marić bio je predsjednik nadzornog odbora propale osječke tvrtke Dijamant, zatim direktor tvrtke Hrvatska industrija stakla koja je završila u stečaju i brisana iz sudskog registra. Bio je i direktor tvrtki Staklo Brod, Staklo Split i Staklo Zagreb, koje su sve završile u stečaju i brisane iz sudskog registra. Tako je prošla i tvrtka Uni-glas, sličnog naziva njegovoj današnjoj tvrtki, Marsonia Glas.

Neobična priča o transferu Olića

No, Dragan Marić u žižu hrvatske javnosti dospio je zbog transfera nogometaša Ivice Olića. U kolovozu 2002. tjednik Nacional tvrdio je da se radilo o nimalo nježnom postupku kojem je Marić zbog toga bio izložen: ”Dan prije senzacionalne objave transfera [Ivice Olića] – u ponedjeljak ujutro, 12. kolovoza – Vjeko Čuljak, vlasnik jedne od tzv. zaštitarskih tvrtki, strpao je Dragana Marića, predsjednika Marsonije, u prtljažnik automobila i nakon poduže vožnje izbacio ga na ledinu NK Trnje. Tu se Marić, s pištoljem u ustima, obvezao da će licitaciju s igračem okončati u korist zagrebačkog Dinama, a ne splitskog Hajduka.

Od tada, pa do trenutka potpisivanja ugovora, Marić je bio pod stalnom ‘zaštitarskom’ prismotrom. Štoviše, Čuljak je osobno kontrolirao najvažniju pregovaračku rundu u restoranu ‘Pub Hole in One’ u Vlaškoj ulici, gdje je Dragan Marić prihvatio konačni pravno-financijski modus posla sa Zdravkom Mamićem, potpredsjednikom Dinama, i Ivicom Papežom, vlasnikom Besta”, pisao je tjednik Nacional.

Marić je kasnije pričao kako ga nikada nitko nije vozio u prtljažniku automobila i da je cijela priča izmišljena. No, nakon toga u javnosti ga nije bilo nekoliko godina da bi se pojavio tek 2007. i to u velikom stilu. Kako je tada pisao Jutarnji list u Slavonskom je Brodu otvorio restoran Brođanka, ”jedan od najekskluzivnijih restorana istočno od Zagreba”, a na otvorenju vrpcu je svečano prerezao tadašnji državni tajnik za turizam, Zdenko Mičić.

Nahvalio svoju buduću tvornicu

Dragan Marić sada ponovno dolazi u žižu javnosti kupnjom ogromnog građevinskog zemljišta i to kao direktor tvrtke Marsonia Glas, koja je, vidjeli smo, prošle godine imala ukupni prihod od 11.875 kuna.

“Uz dvije peći za ravno staklo kapaciteta 940 tona dnevne proizvodnje i manju peć od 240 tona iz tvornice stakla u Slavonskom Brodu svakodnevno će se izvoziti 35 do 40 kamiona robe na tržite Europe koje vapi za staklom. Također osim ravnog stakla u tvornici će se proizvoditi solarno staklo za krovne ploče. U planu je zaposliti 600-tinjak ljudi. Gro ljudi koji će činiti menadžment tvrtke ići će u Njemačku na šestomjesečnu edukaciju, riječ je uglavnom o strojarskim i elektro zanimanjima”, hvalio se Marić u ožujku ove godine na lokalnom brodskom portalu.

Kaže da iza njega stoje investitori

U razgovoru za Telegram, pak, Dragan Marić nije bio osobito rječit. Na naše pitanje koliko njegova tvrtka, koja je od Republike Hrvatske kupila 85,6 hektara, ima zaposlenih, odgovorio je da ih je dvoje. Na pitanje kako će smognuti 36,6 milijuna kuna da isplati zemljište odgovorio je da će to biti uz pomoć investitora, a kad smo ga upitali tko je investitor, prvo je rekao da još nije vrijeme da s tim izlazi, onda dodao da je jedan od investitora njemačka tvrtka Horn Glass Industries iz Plößberga. Rekao je kako su njemački investitori platili i jamčevinu u iznosu od 1,8 milijuna kuna, te da je to učinjeno putem njegove tvrtke Marsonia Glas.

Zanimalo nas je poznaju li se Dragan Marić i ministar državne imovine Goran Marić. “Naravno da se poznajemo. Obojica smo u bili angažirani u nogometu, on kao sudac, a ja sam 14 godina bio na čelu NK Marsonije. Osim toga obojica smo iz Gruda u BiH. Ali nismo u rodu”, kaže Dragan Marić za Telegram. O epizodi koju je prije 17 godina objavio tjednik Nacional, kako je pod prisilom potpisao transfer za Ivicu Olića, veli da je izmišljena i da ima pravomoćnu sudsku presudu u svoju korist, te da je novinarka koja je o tome pisala osuđena. Veli da mu je cijeli slučaj tada smjestio Zdravko Mamić. “Bio je prejak i novinari su mu povjerovali, mene ništa nisu pitali, pa mi je takvim napisima nanesena ogromna šteta”, kaže Dragan Marić.

Grad je dugo pokušavao doći do tog zemljišta

Za isto zemljište koje je jučer prodano tvrtki Dragana Marića bio je zainteresiran i Grad Slavonski Brod koji je ondje htio izgraditi poslovnu zonu. Spominjala se informacija da bi ondje pogone trebao graditi Volkswagen, pa je Grad Slavonski Brod, još od listopada 2011., pokušavao dobiti to zemljište. Imali su i podlogu za svoj zahtjev – tražili su da to zemljište dobiju u zamjenu za ono koje su državi dali za izgradnju Luke Slavonski Brod, na obali Save.

Zahtjev za darivanjem tog zemljišta uputili su u siječnju 2012. i travnju iste godine, tadašnjoj Agenciji za upravljanje državnom imovinom, no nikakav odgovor nisu dobili. Zahtjev su poslali i Ministarstvu poljoprivrede, te ponovno i Agenciji za upravljanje državnom imovinom, a potom u travnju 2015. i tadašnjem Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom. Odatle im je u ožujku 2016. stigao odgovor, tražili su dopunu zahtjeva, što je Grad Slavonski Brod i učinio 3. lipnja 2016. godine.

U međuvremenu Državni ured za upravljanje državnom imovinom pretvoren je u Ministarstvo državne imovine, na čijem je čelu Goran Marić. Odgovor nisu dobili, a stigao im je posredno tek jučer: Vlada je zemljište prodala tvrtki Dragana Marića Marsonia Glas, koja je prošle godine imala prihod od ciglih 11.875 kuna.