Pojavila se priča da država pregovara s poslodavcima o skraćivanju radnog tjedna

Riječ je o mjeri koja je uspješno provedena u Njemačkoj, ali detalji za hrvatsku opciju još nisu poznati

ZADNJA IZMJENA: svi 25, 2020
Foto: PIXSELL

Vlada i Hrvatska udruga poslodavaca intenzivno pregovaraju o novoj shemi pomoći gospodarstvu i zaštiti radnih mjesta, koja bi trebala stupiti na snagu nakon što se u potpunosti istroši postojeći paket državne stimulacije osmišljen za preživljavanje u epidemiji koronavirusom, doznaje Jutarnji list.

Među novim mjerama, kako pišu, razmatra se mogućnost da država financira skraćivanje radnog tjedna, a detalji te mjere, ističu, mogli bi biti poznati već ovog tjedna.

Riječ je o državnoj mjeri očuvanja radnih mjesta kakvu je, primjerice, imala i Njemačka. Naime, poslodavcu se dozvoljava da zaposlenima smanji broj radnih sati tjedno te da im za jednaki udio smanji i plaće, a dio izgubljenih prihoda radnicima nadoknađuje država. Koliko će iznositi u Hrvatskoj još se ne zna, no izvjesno je da neće biti u punom iznosu izgubljene plaće.

Više razloga za takav potez

Jutarnji piše kako će se način pomoći države tvrtkama promijeniti iz više razloga. Jedan od njih je to što je postojeća mjera financiranja minimalne plaće poprilično fiskalno zahtjevna za državu, koja će novac predviđen za tu mjeru potrošiti do kraja lipnja. Financiranje skraćenog radnog tjedna bilo bi za državu manje zahtjevno, a i moglo bi, uz kombinaciju još nekih mjera, trajati duže vrijeme.

Drugi razlog može se tražiti u činjenici da je podupiranje skraćenog radnog vremena postala vodeća mjera programa financiranja oporavka Europske unije, koji je nedavno dogovoren, a težak je ukupno 500 milijardi eura. Oko sto milijardi eura od tog novca trebalo bi otići na razne europske verzije upravo financiranja skraćenog radnog tjedna.

Već provjerena mjera

Financiranje skraćenog radnog tjedna mjera je koju je 2009. provodila Njemačka i za koju ekonomisti tvrde da je toj zemlji osigurala brz oporavak gospodarstva. Provodile su je i još neke europske zemlje, pa su tako u tom uspješne bile Danska i Švedska, no manje uspješne recimo Španjolska ili Francuska kojoj su najveći problem bili nejasni kriteriji mjere.

Ni detalji hrvatske sheme još nisu poznati, ali se pretpostavlja da bi kriteriji prijavljivanja mogli biti složeni barem kao u Njemačkoj, zbog mogućih potencijalnih zloupotreba.

Kako to funkcionira u Njemačkoj

Mjera je u Njemačkoj funkcionirala tako da država daje do 60 posto izgubljene plaće. Trajanje mjere je godinu dana, a zahtjev za naknadu radnicima podnosi poslodavac. Nakon podnošenja zahtjeva poslodavcu se dozvoljava da zaposlenima smanji broj tjednih radnih sati te da im za jednak dio umanji i plaću.

Istovremeno, uz tu umanjenu plaću država će radniku za skraćeni dio satnice isplaćivati naknadu. No, ne ostatak do pune plaće već određeni postotak. Taj postotak u Njemačkoj je primjerice za one koji imaju dijete rastao do najviše 67 posto. Taj novac radnik nije morao vraćati državi.

Zdravka Grund
Telegram autor
2025 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program