Milanović je danas otkrio koga vidi u svojoj Vladi. Tko su ljudi o kojima je govorio?

Admiral, general i trojica ekonomista - to su ljudi koje Milanović trenutno vidi u svojoj Vladi

10.04.2024., Varazdin - Predsjednik Republike Zoran Milanovic posjetio je novo obnovljenu gradsku vijecnicu uz gradonacelnika Nevena Bosilja. Photo: Igor Soban/PIXSELL
FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Predsjednik Republike Zoran Milanović od prvog dana otkako je najavio da stupa u izbornu utrku govori da će, jednom kada postane premijer, osnovati Vladu nacionalnog jedinstva. Mediji su ga u više navrata pitali znači li to da će SDP ući u koaliciju s Domovinskim pokretom ili Mostom, no predsjednik to nije potvrdio niti demantirao, kao što dosad nije govorio ni o potencijalnim članovima buduće Vlade.

Ipak, danas je u Varaždinu na isto pitanje novinarima otkrio koga sve vidi u svojoj Vladi. Kazao je da u njoj vidi bivšeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Roberta Hranja, umirovljenog generala i svog savjetnika za veterane Marijana Marekovića, bivšeg SDP-ova ministra financija Borisa Lalovca, SDP-ova bivšeg šefa Podravke Zvonimira Mršića te svog posebnog savjetnika za ekonomiju Velibora Mačkića.

‘Uglavnom nestranački ljudi’

“Mršić je bio predsjednik Uprave Podravke. Za malo manju plaću od ove HDZ-ovke koja je sada šefica Uprave Podravke. Ili nije HDZ-ovka, Plenkovićeva prijateljica”, kazao je govoreći o Martini Dalić. “Marijana Marekovića kao ministra branitelja, bio je zapovjednik Tigrova, prešao je Unu i rukovao se kod deblokade Bihaća s Dudakovićem“, kazao je.

“Velibor Mačkić koji je moj savjetnik, uglavnom nestranački ljudi. Jedino nema nijedne žene, poradit ćemo na tome. To su ljudi koji nisu iz ideoloških sektora, mislim da će ta Vlada ideološki morati biti neutralnija. Znate ono, svi ćemo od sutra biti zeleni vjerski odgoj, spolni odgoj. Neke stvari će morati biti zatomljene. To su ljudi koji su televizor u boji u odnosu na sve ovo što smo gledali iz HDZ-a ovih godina”, ustvrdio je Milanović.

Iskusio ‘tvrdu kohabitaciju’

Admiral Hranj, kojeg Milanović također vidi u Vladi, donedavno je bio načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Hranj je, naime, iz prve ruke iskusio “tvrdu kohabitaciju” Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.

U jeku sukoba između bivšeg ministra obrane Marija Banožića i predsjednika zbog vraćanja na posao Elvisa Burčula, brigadira kojeg je MORH umirovio, Hranj je po Milanovićevoj zapovijedi Banožiću zabranio govoriti na prisezi vojnika u Požegi.

Nakon toga, Hranj je, prema riječima bivšeg ministra, kazao da će dati ostavku, no to nije učinio. Hranj je 2022. napunio 60 godina života i prema zakonu na kraju godine trebao je biti umirovljen ako ne podnese zahtjev za produljenje mandata. Mandat mu može biti produljen najviše dvije godine.

‘Bit će svega ako to ne učine’

Milanović je tada na upit o mogućem umirovljenju admirala Hranja poručio – “bit će svega ako to učine”. Hranj je ostao na svojoj funkciji nakon što mu je Banožić produljio mandat, a isto je učinio i iduće godine, kada mu je mandat produljen do 31. prosinca 2023. zbog posebno opravdanih razloga i zbog potrebe službe.

Početkom 2024. Hranj odstupa s mjesta glavnog načelnika OSRH te ga nasljeđuje Tihomir Kundid. Inače, Hranj je rođen u Varaždinu početkom šezdesetih, tijekom srednjoškolskog obrazovanja odlazi u Split gdje upisuje Srednju mornaričko-tehničku školu, a nakon toga Mornaričku akademiju. U Splitu je proveo pola svog života, a i oženio se Splićankom Mirjanom, s kojom ima dvije kćeri.

Između ostalog, završio je i Vojnu akademiju, smjer pomorstvo i Mornaričku ratnu školu u Newportu u SAD-u. Tijekom karijere obnašao je brojne visoke vojne funkcije u NATO-u i Hrvatskoj, a zapovjednik Hrvatske ratne mornarice bio je od 2012. do 2015. godine, kada je postao direktor Glavnog stožera OSRH, nakon čega završava na funkciji načelnika.

Skandal s hranom na Baniji

Milanović je kazao da u svojoj Vladi vidi i umirovljenog generala Marijana Marekovića, njegova savjetnika za veterane. Mareković je sudjelovao u Domovinskom ratu i Oluji, bio zapovjednik Tigrova te ima više odlikovanja iz rata. Po struci je diplomirani kriminalist, a radio je i u MORH-u gdje je bio glavni inspektor obrane.

Mareković se našao u središtu skandala nakon petrinjskog potresa. Tada je bio na čelu državne tvrtke Pleter koja je dva tjedna nakon potresa došla na teren i kuhala za stradalnike, a društvenim mrežama počele su se širiti fotografije njihovih obroka na kojima se vidjela razlika u odnosu na ono što su svakodnevno za obrok nudili hrvatski ugostitelji, koji su u Petrinji volontirali.

Kupio stan od MORH-a

General Mareković pokušao je tada ispeglati lošu percepciju tvrtke u javnosti neizravno napavši volontere, ustvrdivši u svom priopćenju “da u životu besplatni obroci ne postoje, sve to na kraju netko mora platiti, a besplatni rad u konačnici obezvređuje struku”.

Zbog tog skandala počeo se propitivati Marekovićev lik i djelo, pa se tako pisalo da u Pleteru, tvrtki koja je osnovana 2005. u vrijeme Ive Sanadera, mjesečno zarađuje oko 42.600 kuna, te da je od MORH-a kupio stan za 173.000 kuna, koji inače vrijedi 1,5 milijuna kuna, a zbog netočnog ispunjavanja imovinske kartice istraživalo i Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, nakon čega je kartica ispravljena.

Samo par mjeseci od skandala s prehranom na potresom pogođenom području i imovinskom karticom Mareković prestaje biti šef Pletera. Kako su tada pisali mediji, Marekoviću je istekao mandat na čelu te državne tvrtke.

Odbačene optužbe za obiteljsko nasilje

SDP-ov Boris Lalovac u Milanovićevoj Vladi obnašao je funkciju ministra financija. Tijekom posljednjih mjeseci, još dok se špekuliralo kada će biti održani izbori i kada kreće kampanja, Lalovac je često istupao u medijima prozivajući HDZ-ove ekonomske politike te komentirajući inflaciju i rast plaća i mirovina.

U medijima je 2017. objavljeno da je Lalovac zlostavljao suprugu Tončiku Anastasiju Lalovac. Ona je u svojim istupima kazala da ga je prijavila policiji nakon parlamentarnih izbora. U emisiji Bujica optužila ga je da ju je verbalno i fizički maltretirao, i to dok je bila bolesna.

Lalovac je sve te optužbe odbacio, no nakon što je to izašlo u javnost povukao se iz javnog života. U slučaj se umiješao i DORH, a optužbe protiv Lalovca su na koncu odbačene. U Saboru se u to doba aktivirao tek u raspravi o lex Agrokoru i restrukturiranju te tvrtke.

HDZ-ov savjetnik za Agrokor

Zvonimir Mršić bivši je šef Podravke, a na tu funkciju 2012. postavio ga je upravo Zoran Milanović. Ranije je u toj tvrtki bio član Nadzornog odbora, a prije toga direktor Službe za odnose s investitorima. Iste godine kada je stupio na čelnu funkciju Podravke prestao je biti gradonačelnik Koprivnice. Tu funkciju obnašao je od lipnja 2001.

HDZ ga je 2017. potjerao iz Podravke kao SDP-ov kadar, da bi on uskoro postao savjetnik Vladinog upravitelja u Agrokoru. Iz Agrokora odlazi u travnju 2019. godine, nakon što je Fabris Peruško preuzeo sve konce u izvanrednoj upravi. Otad se bavio privatnim konzultantskim biznisom kroz vlastitu tvrtku Terza lacrima sa sjedištem u Zagrebu te je bio i vanjski suradnik društva Spitzberg partners.

Uoči parlamentarnih izbora pisalo se da bi Mršić umjesto Peđe Grbina mogao biti SDP-ov kandidat za premijera. Ista stvar se pisala i prije gotovo svakih parlamentarnih izbora, no on je svaki put demantirao te navode.

S fakulteta na Pantovčak

Velibor Mačkić je Milanovićev savjetnik za ekonomiju; na Pantovčak je došao sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Rođen je 1984. godine, skoro čitavu karijeru proveo je na fakultetu, osim kraćeg izleta u privatni sektor s obzirom da je od 2007. do 2009. godine radio u jednoj komercijalnoj banci.

Godine 2007. dobio je nagradu za diplomski rad iz političke ekonomije “Reforma države blagostanja – reforma mirovinske reforme”. Doktorirao je 2015. godine na Ekonomskom fakultetu gdje je obranio doktorsku radnju pod nazivom “Utjecaj političara i birača na političko-proračunski ciklus”. Od 2010. do 2013. godine studirao je na specijalističkom studiju “Statističke metode za ekonomske analize i prognoziranje”, navodi se na mrežnim stranicama Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Na temelju njegovih javnih istupa i gostovanja u emisijama može se zaključiti da je lijeve političke orijentacije, a svoje je ekonomske teze iznio prije četiri godine u intervjuu Telegramovom novinaru Mladenu Plešeu.