Ministar obrane izletio s tezom da je ‘vrijeme za opoziv predsjednika RH’. Kako bi to HDZ uopće izveo
Za pokretanje opoziva predsjednika potrebna je dvotrećinska većina u Saboru, a zatim i dvotrećinska većina na Ustavnom sudu
Ne smiruje se sukob između Pantovčaka i Vlade oko situacije u Oružanim snagama. Između predsjednika Zorana Milanovića i ministra obrane Marija Banožića lete međusobne optužbe o laganju, kršenju zakona i prekoračenju ovlasti, a ne štede se ni s epitetima.
Uzvraćajući na današnje Milanovićeve prozivke da je, između ostalog, “opasan za nacionalnu sigurnost” i “opušak”, Banožić je predsjednika nazvao “psihijatrijskim slučajem”. Na pitanje misli li da je vrijeme za opoziv Milanovića, Banožić je odgovorio: “Naravno da jest. Odavno je bio.” Međutim, na pitanje hoće li HDZ opoziv i pokrenuti, Banožić nije odgovorio. Kako bi uopće izgledao proces uklanjanja predsjednika s Pantovčaka?
Potrebna dvotrećinska većina
Opoziv hrvatskog predsjednika uređen je 105. člankom Ustava prema kojem je osnova za pokretanje opoziva isključivo povreda Ustava tijekom obavljanja predsjedničke dužnosti. Da se cijeli proces pokrene dvije trećine saborskih zastupnika (101 od 151) mora dići ruku za takav prijedlog, a dođe li do toga, cijela se stvar seli na Ustavni sud. Tako je ponovno potrebna dvotrećinska većina (9 od 13 sudaca) da se utvrdi odgovornost predsjednika. Ustavni suci imaju 30 dana za takvu odluku, a odluče li da je predsjednik zaista prekršio Ustav, mandat mu prestaje po sili Ustava.
Dođe li do opoziva predsjednika njegove dužnosti se prebacuju na predsjednika Sabora prema članku 97. Ustava, koji opisuje proces prijenosa vlasti u slučaju da predsjednik ne može obnašati svoje dužnosti. Navodi se da predsjednik mora povjeriti šefu Sabora da ga zamijeni, ako je spriječen obnašati dužnost na kraće vrijeme zbog odsutnosti, bolesti ili godišnjeg odmora.
U slučaju duže spriječenosti, pogotovo ako predsjednik sam ne može povjeriti dužnost privremenom zamjeniku, tada predsjednik Sabora preuzima njegove ovlasti na temelju odluke Ustavnog suda, kojem to mora predložiti Vlada. Prema članku 105.a Ustava predsjednik ima imunitet nepovredivosti. To znači da ga se ne može pritvoriti niti protiv njega pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda, osim ako je počinio kazneno djelo koje predviđa više od pet godina zatvora.
Ima li HDZ dovoljno ruku?
Može li uopće HDZ pokrenuti opoziv predsjednika? Banožić to nije komentirao, ali s obzirom na to da je za pokretanje opoziva potrebna dvotrećinska većina, odnosno 101 saborski zastupnik, eventualni prijedlog vladajuće koalicije o smjeni Zorana Milanovića trebali bi podržati i neki oporbeni zastupnici.
Prema trenutnom sazivu Sabora za opoziv bi, uz cijelu desnu oporbu, ruke trebali dići i neki zastupnici ljevice i centra.
Inače, Banožić nije prvi član HDZ-a koji zaziva Milanovićev odlazak. Tako je u ožujku ove godine doajen vladajuće stranke Vladimir Šeks poručio da su stečeni uvjeti za opoziv predsjednika. HDZ se tada ogradio od takvih stavova, a još se nisu oglasili hoće li isto učiniti i sada.