Ministarstvo pokušava suzbiti SLAPP tužbe kojima moćnici progone medije
Danas je u Osijeku održana nova edukativna radionica Ministarstva kulture i medija
Suzana Lepan Štefančić, članica radne skupine Ministarstva kulture i medija o problematici SLAPP tužbi, upozorila je i na neujednačenost sudske prakse, spomenuvši slučaj s kojim se suočio Telegram kada je bivšem ministru Milanu Kujundžiću, za tekst prenesen iz Jutarnjeg lista, morao platiti odštetu od 20.000 kuna, dok je za isti tekst Jutarnji, kojeg je Kujundžić također tužio, oslobođen
Tužbe kojima se zlorabi pravo na pristup sudu i u kojima su odštetni zahtjevi nerazmjerni i neosnovani, u kojima jedan tužitelj podnosi više različitih sudskih sporova protiv iste osobe ili protiv više njih po istoj osnovi, a odnose se mahom na medijske nakladnike i novinare – tzv. SLAPP tužbe – bile su tema edukativne radionice Ministarstva kulture održane danas u Osijeku.
Cilj takvih radionica je pomoći u izradi novog zakona o medijima koji bi trebao biti usklađen sa stajalištima koje je usvojila Europska komisija u Akcijskom planu za europsku demokraciju, a čiji je primarni cilj potpora samostalnim i neovisnim medijima, između ostalog, putem suzbijanja SLAPP tužbi pokrenutih od strane moćnih pojedinaca.
Želja da se novinare uplaši
Suzana Lepan Štefančić, članica radne skupine Ministarstva kulture i medija o problematici SLAPP tužbi, upozorila je i na neujednačenost sudske prakse, spomenuvši slučaj s kojim se suočio Telegram kada je bivšem ministru Milanu Kujundžiću, za tekst prenesen iz Jutarnjeg lista, morao platiti odštetu od 20.000 kuna, dok je za isti tekst Jutarnji, kojeg je Kujundžić također tužio, oslobođen.
Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Lisičar rekao je kako podnositeljima SLAPP tužbi često i nije cilj uspjeh u sporu, koliko želja da novinare uplaši i zaustavi u istraživanjima. Slično je rekla i Romana Matanovac Vučković, izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, pojasnivši kako već i samo podizanje SLAPP tužbi proizvodi učinke.
I ona, kao i Lisičar, misli da bi bilo važno prepoznati takve tužbe i odbaciti ih u ranoj fazi, već i na pripremnim ročištima, ako je iz tužbi razvidno da imaju sva obilježja zloporabe prava na pristup sudu i u kojima su odštetni zahtjevi nerazmjerni i neosnovani. Naravno, to zahtijeva pažljivo postupanje, jer svaka tužba nije SLAPP tužba i ne smije ograničiti pravo na pristup sudu.
Ciljaju na najbolje novinare
Glavni urednik 24 sata Ivan Buča spomenuo je problem s kojim se suočava ta redakcija, navevši da se u ovom trenutku, po njihovoj ocijeni, protiv tog dnevnog lista vodi 38 SLAPP tužbi. Čak devet tužbi protiv 24 sata podnijeli su jedan lokalni dužnosnik i njegov sin, a isto toliko tužbi, s enormnim odštetnim zahtjevima, protiv tog lista podnio je i bivši saborski zastupnik.
Buča je rekao kako njihov nagrađivani istraživački novinar, Ivan Pandžić ima čak 18 SLAPP tužbi, potvrdivši ono što je rekla i Lepan Štefančić, da su takve tužbe uglavnom usmjerene prema najboljim novinarima koji onda vrijeme provode na sudu umjesto da se bave svojim poslom.
Novinar Telegrama Drago Hedl spomenuo je slučaj predsjednika Županijskog suda u Osijeku, Zvonka Vrbana koji je protiv portala, njegove glavne urednice Jelene Pavić Valentić, te njega osobno, podnio čak sedam tužbi s ukupnim odštetnim zahtjevom od 750.000 kuna. Rekao je kako će biti zanimljivo vidjeti hoće li suci te tužbe prepoznati kao one kojima se zlorabi pravo na pristup sudu i u kojima su odštetni zahtjevi nerazmjerni i neosnovani.
Svojevrsna osveta sudaca
Željko Pajalić, glasnogovornik i sudac Vrhovnog suda, rekavši kako se ne želi referati na sudske postupke koji su u tijeku, kazao je da suci često ne poznaju prirodu novinarskog rada u kojem se mora raditi brzo, što je potpuno različito od suda koji radi procesno i ima puno više vremena.
Rekao je da mu je žao što se kao tužitelji ponekad pojavljuju i suci, te dodao da postoje sudačka vijeća kao instrument sudačke samouprave koja bi trebala ocijeniti je li podnesena tužba u skladu sa sudačkom etikom. Ponovio je i rečenicu iz nedavne analize predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, koji je rekao kako suci moraju biti svjesni da se situacija, u kojoj je jedan od njih tužitelj, a drugi usvaja tužbu, u javnosti prikazuje kao svojevrsna osveta sudaca, te izraz njihove kolegijalnosti, usluge ili nezamjeranja.
Utišavanje kritičkih glasova
Slične radionice u organizaciji Ministarstva kulture već su održane u Zagrebu i Splitu, a cilj je, rekla je Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture, da se u pripremi novog zakona o medijima SLAPP tužbe prepoznaju kao postupci pokrenuti od strane moćnih pojedinaca, usmjerenih prema zastrašivanju i utišavanju kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa.
U radnoj skupini okupljeni su stručnjaci različitih profila: predstavnici medija, novinari i nakladnici, strukovnih novinarskih udruga, Pravosudna akademija, Hrvatska odvjetnička komora, akademska zajednica, Ured pučke pravobraniteljice, Ministarstvo pravosuđa i uprave te Ministarstvo kulture i medija.