Ministrica je zgrožena reakcijom HND-a oko njenog skandaloznog Zakona. Skandalozno je, prije svega, kako je nastao
Obuljen Koržinek prozvala je HND za neprofesionalizam. Istovremeno, 18 mjeseci nakon nesazivanja skupine za Zakon o medijima, isporučila je neprihvatljiv nacrt
Baš “nikakav nacrt Zakona o medijima Ministarstvo nije izradilo”, iako je – ako je suditi već prema sljedećoj ministričinoj rečenici s konferencije za tisak – njezino ministarstvo donijelo “jedan dobar prijedlog” zakona. Taj je, pak, prijedlog posljednjih dana izazvao munjevit i snažan revolt dijela medija i novinara te Hrvatskog novinarskog društva.
Na HND, koji je svom silinom upozorio javnost na baš u svakom segmentu neprihvatljiv nacrt novog medijskog zakona, Nina Obuljen Koržinek osula je paljbu. Reakciju krovne hrvatske novinarske organizacije, kako je rekla, primila je s velikim razočaranjem i ustvrdila kako je ona “neprofesionalna, da ne kažem nešto drugo”. Razočaravajuća, neprofesionalna, ali i zabrinjavajuća ipak je procedura u kojoj je ministarstvo Obuljen Koržinek iznjedrilo nacrt zakona koji dira u same temelje i slobode novinarske struke.
Konstruktivan pristup
O tome ministrica na press konferenciji, jasno, nije govorila. Nije se od nje moglo čuti da je HND vrlo konstruktivno – od samoga početka – pristupio najavljenoj izmjeni medijskog zakonodavstva. Krajem 2021. godine, naime, sazvana je u Ministarstvu kulture i medija prva sjednica Radne skupine za izradu prijedloga Zakona o medijima. U tu radnu skupinu, HND je imenovao svoju predstavnicu, kolegicu Đurđicu Klancir, a partnerski Sindikat novinara Hrvatske kolegu Darija Špelića.
Od članova radne skupine na tom je sastanku zatraženo da u određenom roku ispostave Ministarstvu svoje primjedbe na postojeći Zakon o medijima. Hrvatsko novinarsko društvo to je i učinilo nepunih mjesec dana kasnije, 17. prosinca 2021. Osvrćući se na postojeći Zakon o medijima – točno onako kako je zatražilo Ministarstvo – HND je u dopisu kroz 12 točaka naveo ključne promjene za koje se zalaže. Te je točke HND, dodatno, detaljno razradio u priloženim komentarima na pojedinačne članke postojećeg zakona.
“U priloženom dokumentu koji je odobrio Izvršni odbor HND-a, po člancima su razrađene promjene, a sve smo spremni, naravno, razjasniti i uživo na sastancima Radne skupine Ministarstva kulture i medija i/ili razjasniti u daljnjim pisanim materijalima”, dobrohotno stoji u HND-ovom očitovanju Ministarstvu koje je, kao HND-ova članica radne skupine, potpisala kolegica Klancir.
Tišina iz Ministarstva
Što se nakon toga dalje događalo s radom radne skupine Ministarstva na novom medijskom zakonodavstvu, precizno je naveo Dario Špelić na prošlotjednoj HND-ovoj konferenciji za medije. Nakon što su članovi radne skupine, među njima predstavnici HND-a i Sindikata novinara, u prosincu 2021. dostavili svoje primjedbe, u siječnju 2022. očekivao se sastanak na kojem bi radna skupina raspravljala o prikupljenim prijedlozima.
“U siječnju sastanka nije bilo, a u veljači smo dobili obavijest iz Ministarstva da se zbog rada na Planu oporavka i otpornosti zaustavlja sav rad na zakonu. Dakle, to je zadnja vijest koju smo mi kao članovi radne skupine dobili o zakonu”, ispričao je Špelić. U srpnju ove godine – 18 mjeseci otkako su HND i Sindikat uredno dostavili svoje primjedbe i prijedloge na postojeći zakon – Ministarstvo saziva drugu sjednicu radne skupine i tamo prezentira skandalozan nacrt Zakona o medijima u kojem onim dostavljenim prijedlozima baš i nema traga.
Zanemarena šutnja
“Ja kao član radne skupine, vjerujem i ostali, nismo znali da se na zakonu radi”, kazao je, među ostalim član radne skupine Špelić i dodatno osvijetlio modus operandi ministrice kulture i medija. O tom je nacrtu zakona, nakon snažne reakcije HND-a, manje-više sve rečeno, reagiraju i oporbeni saborski zastupnici, europarlamentarci, čelnici europskih novinarskih organizacija koji najavljuju da će o namjerama Nine Obuljen Koržinek obavijestiti cijeli niz europskih institucija…
U svemu ovome, medijskoj ministrici je – razočaranoj – zasmetala “neprofesionalna reakcija” HND-a. Zgodno je, pritom, zanemarila 18-mjesečnu šutnju svoje kuće o radu na nacrtu zakona o čemu članovi radne skupine – spremni na konstruktivno sudjelovanje – nisu imali ni najblažeg pojma. Ministricu kulture zamolili smo da komentira činjenicu aktivnog sudjelovanja HND-a u izradi komentara na postojeći zakon, upitali smo je i zašto ministarstvo 18 mjeseci nije sazivalo radnu skupinu i zamolili smo je da nam kaže tko su autori tog “jako dobrog prijedloga”.
Tko je pisao nacrt?
Odgovor smo zaprimili s adrese glasnogovornice Ministarstva Renate Margaretić Urlić. Inzistira kako Ministarstvo “nije uputilo nacrt prijedloga Zakona o medijima nego je Radnoj skupini dostavilo radni tekst, materijal za raspravu” temeljem kojeg će, ovisno o mišljenjima i raspravi, unutar radne skupine biti pripremljen Nacrt Zakona o medijima koji će biti upućen u javnu raspravu. Prijedlozi HND-a otprije 18 mjeseci na postojeći zakon, dodaje, “tek su jedan od materijala koji je uzet u obzir prilikom izrade radnog teksta za raspravu”.
Tvrdi i kako je za ovaj “tekst za raspravu” konzultirana i detaljno analizirana hrvatska i europska sudska praksa, kao i analiza medijske politike i tržišta koju su izradili stručnjaci u okviru Ministarstva. “Upravo zbog analize opširne sudske prakse, izrada nacrta trajala je nešto dulje od planiranog”, tvrdi glasnogovornica, ne osvrćući se na dio upita u kojem smo apostrofirali kako članovi radne skupine nisu znali da se na tom tekstu išta radi.
Netočnim pak ocjenjuje da “do danas nije bilo nikakvih kontakata s HND-om jer se predstavnici Ministarstva s predstavnicima HND-a redovito susreću vezano uz niz tema”. Zaključuje kako je Ministarstvo pripremilo radni tekst za raspravu, “a sve odredbe su podložne izmjenama i usklađivanju, poštujući stavove svih članica i članova radne skupine”. Na naše pitanje o tome tko su autori nacrta, odnosno “teksta za raspravu”, Margaretić Urlić nije odgovorila.