Kad je u pitanju Sabor, politička i šira javnost uglavnom se slažu oko dvije činjenice – da je svaki saziv od 2000. godine naovamo bio sve lošiji, ali i da se očekuje kako će upravo konstituirana postava ipak biti korak naprijed. Činjenica je da su hard core populisti iz Živog zida i strančica na koje se taj pokret raspao ostali izvan Markovog trga, te da je extreme-populist Mislav Kolakušić odlučio popravljati Europsku uniju iznutra, jer birači u Hrvatskoj nisu dovoljno sazreli za njegove vrhunaravne političke ideje.
No, to što se saborska straža neće naguravati s nekadašnjim suborcima iz Živog zida ili što se čini da na Markovom trgu više nemamo pravih boraca protiv činjenica, cijepljenja, znanosti i ostalih užasa modernog društva, ne znači da će javnost biti lišena bizarnosti koje će obilježiti naredne četiri godine. Kao što ni neka imena i stranke koje su se dočepale Sabora ne moraju nužno značiti da će kvaliteta rada ovog tijela porasti u odnosu na prošle godine. Postoji, naime, nekoliko detalja koji su već sad, u prvom danu postojanja Desetog saziva Hrvatskog sabora garancija budućih trvenja, neobičnih rješenja ili tek tužne potvrde kadrovskog i idejnog siromaštva domaće politike.
Hasanbegović, korifej s kapom
“Korifej ljudskih prava i prava nacionalnih manjina”, kako sam za sebe kaže Zlatko Hasanbegović, odnosno “korifej s čudnom kapom”, kako ga je nazvao Milorad Pupovac, bit će potpredsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Predsjednik tog Odbora bit će Milorad Pupovac.
S pozicije na koju ga je predložio Domovinski pokret, tako će Hasanbegović imati mogućnost davati sebe u obrani prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, naravno, onako kako on smatra da je potrebno. “Cijeli sustav manjinskog predstavništva u Hrvatskom saboru prvorazredna je ustavnopravna anomalija koja ne postoji u ovom obliku nigdje u svijetu. Ne postoji zemlja na svijetu u kojoj postoji takav sustav manjinskog predstavništva. On je anomalija, izaziva poremećaje u hrvatskom političkom životu upravo zbog tih odnosa snaga. Ti manjinski zastupnici dolaze u nemoguć položaj da budu arbitri politike”, kazivao je lani Hasanbegović.
Imao je tad što za reći i o svom budućem šefu Odbora: “Pupovac je vrsta političko-ideološkog hermafrodita, s jedne strane ne zna se kad počinje njegova legitimna uloga predstavnika i prvaka srpske zajednice, a kad počinje biti arbitar ukupne hrvatske politike i onaj koji prosuđuje što je istina u hrvatskoj povijesti. On to ne može biti i to mu netko treba reći”. Evo prilike.
Vidović Krišto i nacija koja se diže
Domovinski pokret odlučio je javnosti priuštiti još jedan potencijalni saborski show program. Na čelu Odbora za obitelj, mlade i sport bit će Karolina Vidović Krišto, bivša novinarka HRT-a poznata po promoviranju revizionističkih stavova oko Jasenovca i tvrdnji kako je osnova zdravstvenog odgoja – pedofilija. Zbog svojih bizarnih stavova zadobila je pomalo kultni status u ultradesnim medijima, a očito i skrenula pažnju Miroslava Škore i njegove ekipe koja je nakon predsjedničkih izbora pomislila da je desni ekstremizam najbolja oklada za dolazak na vlast. Unatoč ne baš, hm… uvjerljivoj biračkoj potvrdi te teze, Škoro i dalje udara ultradesno – pa će tako nakon Hasanbegovića na čelo saborskog odbora u ime njegovog pokreta baš Vidović Krišto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Da neće razočarati svoju biračku bazu i pasionirane pratitelje političkih bizarija, buduća predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport pokazala je jutros i prije nego je kročila u Sabor. “Treba čuti djecu koja su preživjela pobačaj, razgovarati s onima koji su nakon provođenja pobačaja doživjeli katarzu. Kada čuju iskustva tih ljudi, hrvatska će se nacija dići protiv pobačaja”, zaneseno je govorila Vidović Krišto o svojim budućim pregnućima. Istina, Ustavni sud je već odlučio da pobačaj u Hrvatskoj ne može biti zabranjen, ali zastupnica Domovinskog pokreta nije baš od onih koji se pretjerano bave tim tricama. Uostalom, već danima priča kako je sastav Sabora neustavan, iako je baš Ustavni sud provedene izbore i njihove rezultate proglasio – ustavnima.
A sport, koji je također u resoru koji će u parlamentu voditi Vidović Krišto? O tome dosad nije bilo riječi. Činjenica je, doduše da je zastupnica u javnim istupima znala naglasiti kako obožava ići u Međugorje, pa možda bi se tamo mogla obaviti i kakva konzultacija s gospodarom najjačeg hrvatskog sporta koji je, eto, na privremenom radu u inozemstvu.
Selak Raspudić – prekompleksna tema
Friška zastupnica Mosta, Marija Selak Raspudić, nije iz kategorije prethodnih dvoje junaka – njeno eventualno imenovanje na čelo Odbora za ravnopravnost spolova nije ni blizu tako kontroverzno kao kadrovska rješenja Domovinskog pokreta. No, teško je ne zamijetiti kako je o najužarenijim temama iz raspona djelovanja Odbora koji će voditi djelovala daleko manje odlučno nego kad je činjenicu da je jedina žena na finalnoj predizbornoj debati HRT-a naglašavala i isticala kao razlog da joj protukandidati žešće repliciraju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Oko pobačaja je, recimo, pričala kako je to “prekompleksna tema da bi se mogla sažeti u dva tjedna kampanje”, za teze svog supruga o silovanim ženama i pobačaju je tvrdila da su izvučene iz konteksta, a jednako je bila decidirana i oko Istanbulske konvencije. Nju, kako je kazivala, “promatra kao izraz šireg društvenog bunta protiv vladajuće oligarhije koja je kroz onemogućavanje referenduma kao takvih i onemogućavanja promjene izbornog zakona dovela do toga da se artikulira društveni bunt, kako se bi se dovela u pitanje njihova vlast”.
Bez žena na čelnim pozicijama
A o tome kakav je i dalje položaj žena u društvu jasno govori i današnje konstituiranje Hrvatskog sabora. To tijelo vodi šest ljudi, predsjednik i petero potpredsjednika. Svi su muškarci. U novoj Vladi je, pak, 18 ljudi. Od toga su, kao i u dosadašnjoj, samo četiri žene.
“Mislim da broj i aktivnost žena u svim društvima mora biti jednaka muškarcima, a osobito na rukovodećim položajima”, kazao je Andrej Plenković na Dan žena 2019. godine. Godinu kasnije, Plenkovićeva stranka mora platiti 550 tisuća kuna kazne jer na izbornim listama nije imala barem 40 posto žena.
Članak se nastavlja ispod oglasa
SDP, najezda anonimaca
Što prosječno informiranom… ma zapravo čak i izuzetno iznadprosječno informiranom biraču govore sljedeća imena: Martina Grman Kizivat, Boška Ban Vlahek, Martina Vlašić Iljkić, Irena Šimunić, Željko Pavić? To je pet novih zastupnica i zastupnika SDP-a koji će ući u Sabor umjesto izabranih kandidata koji već obnašaju dužnosti nespojive sa zastupničkima.
Reći da su na izborima biračima SDP-a značili jako malo bilo bi poprilično pretjerivanje. Naime, nisu im značili gotovo ništa. Redom, dobili su 116, 284, 699, 635 i 587 preferencijalnih glasova, a najveći postotak osvojila je Vlašić Iljkić za koju je glasalo punih 2,58 posto birača Restart koalicije u Petoj izbornoj jedinici.
Tako se i poslije izbora nastavila politika dosadašnjeg vodstva SDP-a koje je forsiralo slabo poznate, a stranački očito neloše pozicionirane kandidate. Odmah nakon objave lista nije bilo teško pretpostaviti da je to put u izborni potop, a teško je očekivati i da će dosad anonimni političari u Saboru podići profil SDP-a i pomoći vraćanju te stranke u ozbiljnu političku borbu s HDZ-om. No, tko zna. Kako je u predizbornom razgovoru za Telegram rekao potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić – “Svi smo nekad bili nepoznati”. Na izborima se, vrlo, vrlo blago rečeno, to baš i nije pokazalo kao dobitna kombinacija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ruža Tomašić i domovinski raskol zbog 0,09 posto glasova
Prva u nizu heroina hrvatske desnice posljednjih desetak godina i očito kod birača još uvijek vrlo omiljena Ruža Tomašić neće u Sabor, jer ima nekog posla u Europskom parlamentu. Pitanje njene zamjene je, međutim, izazvalo mini dramu u javnosti, koaliciji koju predvodi Domovinski pokret, ali i saborskim tijelima. Tomašić je dogovorila s Domovinskim pokretom da je u Sabor mijenja prvi sljedeći s liste koji je član njene, Hrvatske konzervativne stranke. Sretnik je ispao Marko Milanović Litre, čovjek kome je preferencijalni glas dalo čak 19 birača (0,09 posto). Što je, logično, prilično ozlojedilo drugog s te liste, Roberta Pauletića, kojeg je biralo gotovo 4.000 birača.
U jednom trenutku je izgledalo da će Pauletić ipak u Sabor, jer se predsjednik Mandatno-imunitetnog povjerenstva Žarko Tušek pozvao na raniju praksu i izjavio kako je mandat – Pauletićev, što je kandidata Domovinskog pokreta navelo da će onda on umjesto Tomašić u Sabor, a nju da u tom slučaju ona odustaje od Europskog parlamenta i vraća se u Sabor – kako mandat ipak ne bi mogao konzumirati njen koalicijski partner.
Samo dan kasnije, ovu živahnu svađu sukandidata s iste liste, prekinuo je službeni stav Tušekovog povjerenstva. Na radost devetnaest ljudi iz Desete izborne jedinice – mandat ipak pripada članu HKS-a, pa će tako Milanović Litre u Saboru imati priliku pokušati ponešto okrupniti svoju političku sljedbu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mislite da je novi saziv Sabora bolji jer nema Živog zida i Glasnovića? Možda vas ovih šest pričica razuvjeri
Gle tko će nam to brinuti o manjinskim pravima, obitelji ili obnovi SDP-a
Manjinski zastupnici su anomalija, pobačaj prekompleksna tema, treba čuti djecu koja su preživjela pobačaj. Glas naroda će se promovirati pozivajući se na 19 birača, ravnopravnost žena s isključivo muškim vodstvom Sabora, a SDP s ljudima zbog kojih i Google zna "zakašljati". Sretan novi saziv Sabora svima koji slave.
Kad je u pitanju Sabor, politička i šira javnost uglavnom se slažu oko dvije činjenice – da je svaki saziv od 2000. godine naovamo bio sve lošiji, ali i da se očekuje kako će upravo konstituirana postava ipak biti korak naprijed. Činjenica je da su hard core populisti iz Živog zida i strančica na koje se taj pokret raspao ostali izvan Markovog trga, te da je extreme-populist Mislav Kolakušić odlučio popravljati Europsku uniju iznutra, jer birači u Hrvatskoj nisu dovoljno sazreli za njegove vrhunaravne političke ideje.
No, to što se saborska straža neće naguravati s nekadašnjim suborcima iz Živog zida ili što se čini da na Markovom trgu više nemamo pravih boraca protiv činjenica, cijepljenja, znanosti i ostalih užasa modernog društva, ne znači da će javnost biti lišena bizarnosti koje će obilježiti naredne četiri godine. Kao što ni neka imena i stranke koje su se dočepale Sabora ne moraju nužno značiti da će kvaliteta rada ovog tijela porasti u odnosu na prošle godine. Postoji, naime, nekoliko detalja koji su već sad, u prvom danu postojanja Desetog saziva Hrvatskog sabora garancija budućih trvenja, neobičnih rješenja ili tek tužne potvrde kadrovskog i idejnog siromaštva domaće politike.
Hasanbegović, korifej s kapom
“Korifej ljudskih prava i prava nacionalnih manjina”, kako sam za sebe kaže Zlatko Hasanbegović, odnosno “korifej s čudnom kapom”, kako ga je nazvao Milorad Pupovac, bit će potpredsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Predsjednik tog Odbora bit će Milorad Pupovac.
S pozicije na koju ga je predložio Domovinski pokret, tako će Hasanbegović imati mogućnost davati sebe u obrani prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, naravno, onako kako on smatra da je potrebno. “Cijeli sustav manjinskog predstavništva u Hrvatskom saboru prvorazredna je ustavnopravna anomalija koja ne postoji u ovom obliku nigdje u svijetu. Ne postoji zemlja na svijetu u kojoj postoji takav sustav manjinskog predstavništva. On je anomalija, izaziva poremećaje u hrvatskom političkom životu upravo zbog tih odnosa snaga. Ti manjinski zastupnici dolaze u nemoguć položaj da budu arbitri politike”, kazivao je lani Hasanbegović.
Imao je tad što za reći i o svom budućem šefu Odbora: “Pupovac je vrsta političko-ideološkog hermafrodita, s jedne strane ne zna se kad počinje njegova legitimna uloga predstavnika i prvaka srpske zajednice, a kad počinje biti arbitar ukupne hrvatske politike i onaj koji prosuđuje što je istina u hrvatskoj povijesti. On to ne može biti i to mu netko treba reći”. Evo prilike.
Vidović Krišto i nacija koja se diže
Domovinski pokret odlučio je javnosti priuštiti još jedan potencijalni saborski show program. Na čelu Odbora za obitelj, mlade i sport bit će Karolina Vidović Krišto, bivša novinarka HRT-a poznata po promoviranju revizionističkih stavova oko Jasenovca i tvrdnji kako je osnova zdravstvenog odgoja – pedofilija. Zbog svojih bizarnih stavova zadobila je pomalo kultni status u ultradesnim medijima, a očito i skrenula pažnju Miroslava Škore i njegove ekipe koja je nakon predsjedničkih izbora pomislila da je desni ekstremizam najbolja oklada za dolazak na vlast. Unatoč ne baš, hm… uvjerljivoj biračkoj potvrdi te teze, Škoro i dalje udara ultradesno – pa će tako nakon Hasanbegovića na čelo saborskog odbora u ime njegovog pokreta baš Vidović Krišto.
Da neće razočarati svoju biračku bazu i pasionirane pratitelje političkih bizarija, buduća predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport pokazala je jutros i prije nego je kročila u Sabor. “Treba čuti djecu koja su preživjela pobačaj, razgovarati s onima koji su nakon provođenja pobačaja doživjeli katarzu. Kada čuju iskustva tih ljudi, hrvatska će se nacija dići protiv pobačaja”, zaneseno je govorila Vidović Krišto o svojim budućim pregnućima. Istina, Ustavni sud je već odlučio da pobačaj u Hrvatskoj ne može biti zabranjen, ali zastupnica Domovinskog pokreta nije baš od onih koji se pretjerano bave tim tricama. Uostalom, već danima priča kako je sastav Sabora neustavan, iako je baš Ustavni sud provedene izbore i njihove rezultate proglasio – ustavnima.
A sport, koji je također u resoru koji će u parlamentu voditi Vidović Krišto? O tome dosad nije bilo riječi. Činjenica je, doduše da je zastupnica u javnim istupima znala naglasiti kako obožava ići u Međugorje, pa možda bi se tamo mogla obaviti i kakva konzultacija s gospodarom najjačeg hrvatskog sporta koji je, eto, na privremenom radu u inozemstvu.
Selak Raspudić – prekompleksna tema
Friška zastupnica Mosta, Marija Selak Raspudić, nije iz kategorije prethodnih dvoje junaka – njeno eventualno imenovanje na čelo Odbora za ravnopravnost spolova nije ni blizu tako kontroverzno kao kadrovska rješenja Domovinskog pokreta. No, teško je ne zamijetiti kako je o najužarenijim temama iz raspona djelovanja Odbora koji će voditi djelovala daleko manje odlučno nego kad je činjenicu da je jedina žena na finalnoj predizbornoj debati HRT-a naglašavala i isticala kao razlog da joj protukandidati žešće repliciraju.
Oko pobačaja je, recimo, pričala kako je to “prekompleksna tema da bi se mogla sažeti u dva tjedna kampanje”, za teze svog supruga o silovanim ženama i pobačaju je tvrdila da su izvučene iz konteksta, a jednako je bila decidirana i oko Istanbulske konvencije. Nju, kako je kazivala, “promatra kao izraz šireg društvenog bunta protiv vladajuće oligarhije koja je kroz onemogućavanje referenduma kao takvih i onemogućavanja promjene izbornog zakona dovela do toga da se artikulira društveni bunt, kako se bi se dovela u pitanje njihova vlast”.
Bez žena na čelnim pozicijama
A o tome kakav je i dalje položaj žena u društvu jasno govori i današnje konstituiranje Hrvatskog sabora. To tijelo vodi šest ljudi, predsjednik i petero potpredsjednika. Svi su muškarci. U novoj Vladi je, pak, 18 ljudi. Od toga su, kao i u dosadašnjoj, samo četiri žene.
“Mislim da broj i aktivnost žena u svim društvima mora biti jednaka muškarcima, a osobito na rukovodećim položajima”, kazao je Andrej Plenković na Dan žena 2019. godine. Godinu kasnije, Plenkovićeva stranka mora platiti 550 tisuća kuna kazne jer na izbornim listama nije imala barem 40 posto žena.
SDP, najezda anonimaca
Što prosječno informiranom… ma zapravo čak i izuzetno iznadprosječno informiranom biraču govore sljedeća imena: Martina Grman Kizivat, Boška Ban Vlahek, Martina Vlašić Iljkić, Irena Šimunić, Željko Pavić? To je pet novih zastupnica i zastupnika SDP-a koji će ući u Sabor umjesto izabranih kandidata koji već obnašaju dužnosti nespojive sa zastupničkima.
Reći da su na izborima biračima SDP-a značili jako malo bilo bi poprilično pretjerivanje. Naime, nisu im značili gotovo ništa. Redom, dobili su 116, 284, 699, 635 i 587 preferencijalnih glasova, a najveći postotak osvojila je Vlašić Iljkić za koju je glasalo punih 2,58 posto birača Restart koalicije u Petoj izbornoj jedinici.
Tako se i poslije izbora nastavila politika dosadašnjeg vodstva SDP-a koje je forsiralo slabo poznate, a stranački očito neloše pozicionirane kandidate. Odmah nakon objave lista nije bilo teško pretpostaviti da je to put u izborni potop, a teško je očekivati i da će dosad anonimni političari u Saboru podići profil SDP-a i pomoći vraćanju te stranke u ozbiljnu političku borbu s HDZ-om. No, tko zna. Kako je u predizbornom razgovoru za Telegram rekao potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić – “Svi smo nekad bili nepoznati”. Na izborima se, vrlo, vrlo blago rečeno, to baš i nije pokazalo kao dobitna kombinacija.
Ruža Tomašić i domovinski raskol zbog 0,09 posto glasova
Prva u nizu heroina hrvatske desnice posljednjih desetak godina i očito kod birača još uvijek vrlo omiljena Ruža Tomašić neće u Sabor, jer ima nekog posla u Europskom parlamentu. Pitanje njene zamjene je, međutim, izazvalo mini dramu u javnosti, koaliciji koju predvodi Domovinski pokret, ali i saborskim tijelima. Tomašić je dogovorila s Domovinskim pokretom da je u Sabor mijenja prvi sljedeći s liste koji je član njene, Hrvatske konzervativne stranke. Sretnik je ispao Marko Milanović Litre, čovjek kome je preferencijalni glas dalo čak 19 birača (0,09 posto). Što je, logično, prilično ozlojedilo drugog s te liste, Roberta Pauletića, kojeg je biralo gotovo 4.000 birača.
U jednom trenutku je izgledalo da će Pauletić ipak u Sabor, jer se predsjednik Mandatno-imunitetnog povjerenstva Žarko Tušek pozvao na raniju praksu i izjavio kako je mandat – Pauletićev, što je kandidata Domovinskog pokreta navelo da će onda on umjesto Tomašić u Sabor, a nju da u tom slučaju ona odustaje od Europskog parlamenta i vraća se u Sabor – kako mandat ipak ne bi mogao konzumirati njen koalicijski partner.
Samo dan kasnije, ovu živahnu svađu sukandidata s iste liste, prekinuo je službeni stav Tušekovog povjerenstva. Na radost devetnaest ljudi iz Desete izborne jedinice – mandat ipak pripada članu HKS-a, pa će tako Milanović Litre u Saboru imati priliku pokušati ponešto okrupniti svoju političku sljedbu.