HDZ ima dobru predizbornu taktiku: birače mame zakonima koje nisu donijeli u 4 godine mandata
Ta se neobična predizborna strategija temelji prije svega na tri važna nedovršena zakonska projekta
Predizbornu kampanju, u čiji je neslužbeni dio Hrvatska već ušla punom snagom, sasvim sigurno će se pamtiti. Ne samo da je pobjednik neizvjestan pa će sve prštati od niskih udaraca i vrtoglavih obećanja, nego će je obilježiti i posebno nemilosrdan rat za birače na desnici u trokutu HDZ-Most-Škoro.
Bit će, međutim, zapamćena i po čudnovatom novitetu koji su HDZ i njihov predsjednik Andrej Plenković već počeli nemilosrdno koristiti kao predizborni adut – prijedloge zakona koje vladajuća većina u četiri godine nije bila u stanju usvojiti, ali ih HDZ-ov dio te većine sada gura kao svoje glavno obećanje biračima pred izbore 5. srpnja.
Tri nedovršena zakonska projekta
Ta se neobična predizborna strategija temelji prije svega na tri nedovršena zakonska projekta i to ne bilo kakva – jedan bi se, u najmanju ruku, mogao nazvati polemičnim, oko jednoga će se, bez ikakve sumnje, voditi žestoka javna rasprava, a o trećem doslovno ovisi egzistencija ljudi. Radi se, redom, o zakonu o osnivanju sveučilišta obrane i sigurnosti, reguliranju (ne)rada nedjeljom te obnovi Zagreba nakon potresa.
Takva vrsta predizborne kampanje dosad doista nije viđena – da vladajuća stranka nakon četiri godine mandata birače mami zakonskim prijedlozima koje, najjednostavnije rečeno, nije donijela dok je još za to bilo vremena. Evo, primjerice, prije pet godina između raspuštanja Sabora i parlamentarnih izbora bilo je mjesec i pol dana vremena, i u tom je razdoblju Vlada Zorana Milanovića održala sedam sjednica.
Polemični zakon u finišu mandata
Ali iz javno dostupnih dnevnih redova, s ukupno preko sto točaka, može se zaključiti da u završnici mandata, pred same izbore, ta Vlada nije donosila nove prijedloge zakona, a kamoli tako krucijalne ili potencijalno polemične, poput, primjerice, zakona kojim bi se regulirao rad nedjeljom.
Kod Vlade Andreja Plenkovića stvari funkcioniraju malo drugačije. Nacrt prijedloga Zakona o osnivanju sveučilišta obrane i sigurnosti, koji se u najmanju ruku može nazvati polemičnim, Vlada je usvojila 7. svibnja, kad je već bilo izvjesno da će se Sabor brzo raspustiti i da Zakon neće moći proći cijelu proceduru prije parlamentarnih izbora. Usvojen je u prvom čitanju 18. svibnja – na dan kad je Sabor raspušten. Dakle, drugog čitanja neće biti dok u sabornici ne budu – novi ljudi.
Mamac za konzervativne birače
Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa, pak, na opće iznenađenje nije donesen, već je samo stavljen u javnu raspravu prije raspisivanja izbora, što znači da se s početkom početka ozbiljnog rada na obnovi glavnog grada neće krenuti prije jeseni – čak i ako usvajanje zakona u novom sazivu Sabora prođe najglatkije od svih glatkih izglasavanja.
I dok se kod Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa radi o kontroli štete, jer posao jednostavno nije obavljen na vrijeme, pravi mamac za konzervativnije birače trebala bi biti zabrana rada trgovina nedjeljom. Radi se ujedno o najbizarnijem predizbornom manevru: Vlada, koju se kolokvijalno naziva tehničkom, da bi se naglasile njezine sužene ovlasti, namjerava (navodno) u javnu raspravu poslati potencijalno kontroverzne zakonske izmjene iako nema parlamenta koji bi ih donio jer je Sabor, dakako, raspušten.
Pripreme traju – dvije godine
Iz subotnje izjave ministra gospodarstva Darka Horvata može se, naime, zaključiti da će zakonske izmjene, po kojima bi 14 nedjelja u godini bilo radnih, biti puštene u javnu raspravu prije parlamentarnih izbora. Horvat je najavio da će prijedlog pustiti u javnu raspravu nakon što epidemiolozi ukinu “epidemiološku” neradnu nedjelju. Ispada da bi plan Banskih dvora mogli poremetiti samo epidemiolozi, ako zaključe da neradna nedjelja i dalje mora ostati na snazi zbog navodnog smanjenja mobilnosti jedan dan u tjednu. I Horvat i Plenković tvrde da se za donošenje ovog zakona Vlada priprema – već dvije godine.
Dakle, dvije godine priprema rezultiralo je time da se kontroverzni prijedlog (slične zakone je Ustavni sud već dva puta ukidao) zabrane rada nedjeljom u javnu raspravu pusti usred predizborne kampanje, kad je Sabor raspušten. Tko će sjediti u parlamentu nakon 5. srpnja i kako će ti ljudi gledati na prijedlog Vlade koja će prestati postojati za nekoliko tjedana – nitko ne zna.
‘Neka birači vide kakvi su’
“Zdravorazumski gledano, ovo što rade s prijedlozima zakona nakon raspuštanja Sabora nije OK. Zašto ih nisu donijeli dosad? Ako su im pak, zakoni poput obnove Zagreba ili zabrane rada nedjeljom toliko važni – pa zašto su raspuštali Sabor skoro pola godine prije isteka mandata?”, pita se Peđa Grbin iz SDP-a, koji ocjenjuje da je ovakva predizborna taktika “povlačenje za nos i pokazivanje fige biračima”. Grbin, međutim, smatra da to i nije loše. “Neka birači vide kakvi su. Iz moje perspektive političara, čak, ovakva HDZ-ova taktika je super – potpuno su se raskrinkali”, kaže Grbin.
Iz HDZ-a se, pak, očito nadaju da će činjenica da tehnička Vlada stavlja u javnu raspravu zakonske prijedloge o kojima će odlučivati tko zna kakav saziv Sabora, djelovati dvostruko motivirajuće na njihove birače – kao predizborno obećanje i kao iskaz uvjerenja u to da će stranka Andreja Plenkovića i dalje imati glavnu riječ u zemlji nakon 5. srpnja.