Mještani Dolaca pozvali Dragu Hedla: ‘Hrvatske vode tjeraju nas s naše djedovine, žele nam potopiti polja i šume’

Polja suncokreta nestat će pod vodom

“Morate vidjeti te šume i njive da biste shvatili o čemu govorimo. To je naš život, naša egzistencija”, kaže Matija Šalek, koji zajedno s Marijom Gubeljakom i Markom Pađanom predvodi ”seosku bunu”. Gubeljak je predsjednik mjesnog odbora i šef lokalnog vatrogasnog društva, a Pađan posjeduje više od hektara šume koja će nestati pod vodom naprave li ondje akumulaciju.

Sjedamo u Šalekov veliki, moćni John Deere, a njegov otac Mile prati nas malim crvenim traktorom IMT 533, ponosom nekad moćne beogradske Industrije mašina i traktora koja je po licenci američke tvrtke Massey Ferguson bila glavni snabdjevač poljoprivrednika bivše države.

Zemlja je raskvašena kišama koje tjednima, gotovo svakodnevno, natapaju tlo. Na poljskom putu blato do gležnja, ni čizme koje smo ponijeli ne bi nam pomogle. Jedino se traktorom može. Matija Šalek pokazuje polja tek izniklog suncokreta s jedne i kukuruza s druge strane prtenog puta. Bude li izgrađena akumulacija, sve će nestati pod vodom.

 

Pokazuju nam hrast star 120 godina

Na rubu šume put se sužava, pa sjedamo u traktorsku korpu crvenog IMT-a 533. Snažni John Deere ne može kroz šumu, zapeo bi o drveće, ali IMT nekako se probija, migolji. Traktorom stižemo do Suhog potoka. Oksimoron ima smisla, potok ljeti posve presuši, mjesecima u njemu nema ni kapi vode. Probudi se tek u proljeće kada se otapa snijeg ili nakratko, kao sad, iza bujica ovog neobično kišnog svibnja i lipnja.

“Ne znam kako kane napajati akumulaciju”, veli sumnjičavo Šalek stariji dok traktorom prelazimo Suhi potok. “Sada ima nešto vode, ali čim kiše stanu, presušit će”, kaže. Tek neznatno podiže traktorsku korpu, da ne zahvatimo plitko korito potoka, dok se njegov IMT spušta niz strmu blatnu obalu.

“Pogledajte ove hrastove”, pokazuje rukom na ogromno stablo uz rub njegove šume. “Ovaj je hrast star najmanje 120 godina. Još iz vremena mog pradjeda. I nije jedini takav u šumi. Ima ih nekoliko desetaka. Rastu ovdje uz grab, bagrem, jasen. Sada bi to sve posjekli, potopili tridesetak hektara, za nekakvu akumulaciju”, govori.

Nitko im nije rekao da stižu geodeti

Jedan od čelnika Hrvatskih voda, koji je nakon upornog zahtjeva mještanâ došao pojasniti što ondje uistinu kane raditi, kaže Šalek, ironično je rekao kako će se stanovnici Dolaca, kad retencija i akumulacija budu završene, zahvaljujući umjetnom jezeru, moći baviti ribolovnim turizmom.

Dok smo u seoskom domu dobrih sat vremena razgovarali s dvadesetak mještana, svi su iskazivali ogorčenje postupanjem Hrvatskih voda. Pokazuju oglas iz Sportskih novosti u kojem su Hrvatske vode 5. prosinca 2021. objavile javni poziv vlasnicima zemljišta, navodeći svaku katastarsku česticu pojedinačno, kako je Geodetski zavod iz Splita izradio elaborat potreban za lokacijsku dozvolu izgradnje akumulacije, a vlasnike zemljišta obavještavaju da će se obilježavanje parcelacijskih linija obaviti 7. i 8. prosinca 2021.

“Dva dana nakon objave oglasa, za koji smo posve slučajno saznali jer nas nitko ranije o tome nije obavijestio, pojavili su se geodeti i uz rubove naših imanja počeli zabijati armaturne željezne šipke”, priča Mario Gubeljak. Neki od mještana, odlazeći na svoja polja, oštetili su vozila naletjevši na šipke. Cijelo selo se uzbunilo.

 

Cijela priča ima i političku dimenziju

Ružica Šutić kaže kako joj dva jutra šume koje posjeduje osiguravaju egzistenciju, jer s 250 eura mirovine ne može preživjeti mjesec. Veli kako će se za svoju šumu, naslijeđenu od pradjedova, boriti do posljednjeg daha i ne zanima je nikakva prodaja. Novac od prodaje lako se potroši, a šuma dugoročno osigurava prihode.

Cijena koju bi mogli dobiti za svoje oranice i šume, govorka se, bila bi oko 35 centi po četvornom metru. No, i da ponude višestruko, mještani Dolaca ne žele prodati svoje njive i šume. Jedan od naših sugovornika, starosjedilac, 70-godišnji Zdravko Kandžabek kaže kako će svoju zemlju braniti svim sredstvima. Podržava ga puno mlađi mještanin Slavko Zika, koji odnedavno živi u Dolcima, nema u vlasništvu ni zemlju, ni šumu, ali je solidaran s ostalima u njihovoj borbi da sačuvaju svoje posjede.

Cijela ta priča dobiva i političku dimenziju. Govorka se kako je stvarni cilj iskrčiti šume i proširiti okolne plantaže lješnjaka. Mještani Dolaca pušu i na hladno, poučeni iskustvom kako se u nas pod krinkom javnog interesa, kakvim se želi prikazati gradnja akumulacije, ne bi li se, navodno, zaštitila okolna područja, zapravo krije nečiji privatni.

Poplava je bilo svugdje osim – u Dolcima

Dodatnu sumnju raspiruje nedavna izjava virovitičko-podravskog župana Igora Adrovića koji bi da se problem između mještana i Hrvatskih voda, kako je to rekao, riješi ”u miru i tišini, bez medijske pompe, bez medijskih prepucavanja”.

“Tijekom nedavnih kiša na širem području Orahovice, kamo spadaju i Dolci i općina Čačinci bilo je velikih poplava i ogromnih šteta; sjetimo se samo dječjeg vrtića u Čačincima. Poplava je, u tom dijelu, bilo svugdje osim u Dolcima. Ne upuštam se u procjene ima li uopće smisla ondje graditi sliv i akumulaciju, je li to tehnički opravdano i funkcionalno, već želim pomoći mještanima Dolaca koji se osjećaju izigrani od županijske vlasti jer mimo njihove volje Hrvatskim vodama isporučuje njihovu zemlju. Zemlju koju oni ne žele prodati”, kaže Mate Vukušić, SDP-ov županijski vijećnik.

I mještani Dolaca, koji ondje već žive desetljećima, kažu kako područje koje Hrvatske vode žele pretvoriti u akumulaciju – njihove šume i polja i pašnjaci – nikada nisu poplavljivani. Nije im jasno zašto baš ondje žele izgraditi branu i stvoriti umjetno jezero. Neki, s kojima smo razgovarali, opet spominju okolne plantaže lješnjaka; ta bi voda, sumnjaju, služila za njihovo navodnjavanje.

 

Već su platili većinu sredstava za projekt

Iako su privremeno, da bi smirili mještane Dolaca, u Hrvatskim vodama odustali od postupka izvlaštenja, teško je vjerovati da će to trajno učiniti. Na Telegramov upit odgovorili su kako su do sada za idejni i izvedbeni projekt, parcelacijski elaborat akumulacije i retencije već platili 157.028 eura (1.183.125 kuna) od ugovorenih 183.655 eura (1.383.750 kuna).

Akumulacija i retencija Marjanac, kažu iz Hrvatskih voda, dio su šireg sustava obrane od poplava nizvodnih naselja uz vodotok Marjanac. Ukupni kapacitet akumulacije je 550.000 kubičnih metara, a retencije još 75.000. Vele kako su postupak parcelacije proveli u skladu s lokacijskom dozvolom te da im je nadležni Katastarski ured u Orahovici izdao rješenja koja su dostavili na kuće adrese svim vlasnicima zemljišta.

Kažu kako na niti jedno rješenje nije uložena žalba, ali priznaju da su prilikom pokušaja izlaska na teren predstavnikâ ureda Virovitičko-podravske županije, sudskih vještaka i Hrvatskih voda, nezadovoljni mještani zapriječili put i onemogućili postupak. Priznaju i kako je posljednjih mjeseci bilo više prosvjeda u kojima je izraženo neslaganje stanovnika naselja Dolci s kompletnom investicijom akumulacije i retencije, kao i s procijenjenom vrijednošću njihovog zemljišta, te kako su mještani Dolaca potpisali peticiju i ne pristaju na dodatno vještačenje vrijednosti njihovih polja i šuma.

‘Naša zemlja i šume nisu na prodaju’

“Za nas ne postoji cijena po kojoj bismo prodali ono od čega živimo”, kažu Telegramovi sugovornici u Dolcima. “Nismo nerazumni ljudi, nije nam do inata, najmanje što želimo jest licitirati cijenu kako bismo iskamčili više novca. Jednostavno: naša zemlja i šume nisu na prodaju. Nisu ih prodavali ni naši preci, ne želimo ni mi.

Iz Hrvatskih šuma odgovorili su Telegramu kako će, prema dosadašnjim iskustvima, uložene žalbe i pokrenuti sudski sporovi značajno produljiti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a posljedično i realizaciju projekata. “Stoga su Hrvatske vode u interesu realizacije projekta privremeno obustavile postupak izvlaštenja, kako bi se sagledale i druge mogućnosti rješenja imovinsko-pravnih odnosa, a prije svega zamjena nekretnina u suradnji s gradom Orahovicom”, poručili su.

Mještani Dolaca s tim se ne mire. Kažu kako su svima puna usta priča o potrebi ostanka ljudi na selima, o mjerama za sprečavanje iseljavanja koje je zahvatilo Slavoniju i stvaranju uvjeta da poljoprivreda postane zanimljiva mladima i zadrži ih na selu.

 

Ljudi su vezani za polja, livade i šume

Matija Šalek poziva nas da posjetimo njegovu kuću, prvu u selu kad se siđe s državne ceste D2. Ondje je još desetak mještana, govore kako se poljoprivreda i šumarstvo u Dolcima njeguju oduvijek, kako ovdje nije običaj prodati zemlju i pobjeći, kako su ljudi obiteljski vezani uz svoja polja, livade i šume, kako djeca nasljeđuju imanja i kako to traje odvajkada. I zato njihova zemlja nema cijenu, jer nije na prodaju.

Naša je obveza, kaže Šalek sačuvati djedovinu i oplemenjenu je predati našim unucima. A ovakvi izmišljeni projekti, poput akumulacije, učinit će našu djecu i unučad još siromašnijima, s izuzetkom onih koji će otići iz Hrvatske i svoju koricu kruha potražiti u tuđini. Šalek ima tri sina, najmlađi voli slikati. Na tri mala štafelaja postavljeni su akvareli. Motiv je isti: šume, njive, polja i iznad njih azurno nebo. Plavkasto poput vode koja bi ih uskoro mogla preplaviti.