Mladen Vedriš: Ideja da budem šef tehničke vlade veliki je kompliment
Cijenjeni ekonomski stručnjak za Telegram o tehničkoj vladi koju želi predsjednica Grabar Kitarović
Nakon neuspješnog izbora predsjednika Sabora, odnosno odbijanja te pozicije od strane Mostova zastupnika Roberta Podolnjaka zato što ga nije podržao i HDZ, sve su glasnije najave o tehničkoj vladi i novim izborima. Savjetnik predsjednice za ustavna pitanja Vladimir Šeks izjavio je da bi predsjednica, ako se “u razumnom roku” ne uspije konstituirati Sabor i sastaviti vlada, trebala razmisliti o imenovanju privremene nestranačke vlade i raspisivanju novih izbora.
“Predsjednica bi svakako trebala inzistirati na daljnjim konzultacijama u cilju pronalaženja osobe za koju bi mogla utvrditi da uživa povjerenje svih zastupnika u Hrvatskom saboru”, rekao je za Telegram Đorđe Gardašević, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
‘Smatram da je to, s osobnog aspekta, pohvala stručnom profilu i predanom radu, no razgovora o tome još nije bilo’
“Rokova u tom smislu nema pa je primjereno rješenje da se tumači kako se to mora obaviti u nekom razumnom roku. Za iznalaženje takvog “razumnog roka” preostaje samo određeno analogno zaključivanje, po onome što Ustav već propisuje u postupku formiranja vlade. Naime, prema Ustavu, prvi rok za formiranje vlade i dobivanje povjerenja u Saboru je 30 dana od davanja mandata nekoj osobi, ali uz moguća produljenja taj rok iznosi maksimalno 120 dana (i to ako se po neuspjehu prvog mandatara imenuje drugi mandatar). Dakle, konzultacije i utvrđivanje potrebne potpore za davanje mandata u tim okvirima (30-120 dana) imaju smisla i mogle bi biti prihvatljive”, tumači Gardašević.
Kada je riječ o privremenim izborima Gardašević ukazuje na dvije moguće prepreke. “Prvo, očito je da intencija ustavotvorca nije bila da se u ovakvim situacijama poziva na nove izbore nego da se iscrpe sve mogućnosti da se stvar riješi tamo gdje se treba riješiti – u Hrvatskom saboru, što znači da se maksimalno mora tražiti odgovarajućeg mandatara i uputiti ga na traženje povjerenja u Saboru (sukladno člancima 98., 110. i 111. Ustava)”, kaže Gardašević.
Dvojbena Šeksova teza
Drugi se razlog nalazi u članku 112. Ustava. “Članak 112. nalaže da se na prijevremene izbore može ići po odluci predsjednice jedino i isključivo ako je cijela procedura formiranja vlade propala u Sabor. Prema tome, ove opcije se moraju ozbiljno iscrpiti, uz odgovarajuća detaljna obrazloženja, prije nego što se preuzme odgovornost raspisivanja novih izbora”, kaže nam Gardašević.
Članovi privremene vlade koju imenuje predsjednica ne bi smjeli biti u strankama. “Pojam ‘privremene nestranačke vlade’ po definiciji upućuje na to da članovi takve vlade, kako ih definira Ustav (“Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri), ne bi smjeli biti članovi stranaka”, kaže Gardašević.
Premijer Milanović cijelu situaciju vidi nešto drukčije od Šeksa. Ako se Sabor konstituira, tada, kaže Milanović, prestati postojati može samo ako se sam raspusti. “Ako se Sabor ne konstituira, ustavotvorac ništa o tome nije rekao jer je vjerojatno računao na zdrav razum i odgovornost ljudi koje je narod izabrao i kojima nitko ne može reći što da rade, ni predsjednik vlade niti predsjednik države”, izjavio je Milanović.
Tehnička privremena vlada
Pa ipak, opcija u kojoj će Most inzistirati na velikoj koaliciji, a dvije velike stranke to odbijati, jedna je od onih koju treba uzeti u obzir. Tada bi Grabar Kitarović i Šeks mogli doći na potez. Jedno od imena koja su posljednjih dana u opticaju, kada je riječ o potencijalnom tehničkom premijeru jest i ekonomski stručnjak, profesor na pravnom fakultetu i zastupnik u drugom sazivu Sabora Mladen Vedriš.
Smatra se kako bi u slučaju imenovanja tehničke vlade, predsjednica svakako ozbiljno razmislila i o Vedrišu kao tehničkom premijeru. Pokušali smo saznati što on misli o novonastaloj situaciji, tehničkoj vladi (i sebi na čelu takve privremene vlasti), ekonomskim trendovima i drugom.
TELEGRAM: Čini se kako dogovoru oko formiranja vlade nismo ništa bliže nego nakon prvog dana izbora. Tehnička vlada koju bi imenovala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović postaje realna opcija. Kako gledate na tu mogućnost?
MLADEN VEDRIŠ: Tehnička je vlada ograničenog mandata i ograničenih nadležnosti. Ona mora prvenstveno učiniti sve da procesi u zemlji funkcioniraju redovito u smislu operativnih aktivnosti. Naravno da takva vlada ne može donositi strateške odrednice i kreirati razvoj. No, to i nije njen posao. Tehnička se vlada formira isključivo u cilju održavanja redovnog života i pripreme za nove parlamentarne izbore. Doseg njenih aktivnosti je limitiran činjenicom njena postojanja i njena mandata.
Odluči li se predsjednica na taj potez, trebat će pronaći veći broj stručnjaka kako bi popunila sva ta ministarstva. Mislite li da u tom dijelu ne bi bilo problema?
Teško je ad hoc procijeniti bi li predsjednici bio problem pronaći 50-ak stručnjaka za tu eventualnu tehničku vladu. Naravno, Hrvatska ima potencijal i takav bi se broj ljudi mogao okupiti. Dugo se o tome raspravlja u Hrvatskoj, da bi u ministarstvima trebali postojati ljudi, koji bez obzira na smjenu ove ili one stranke, ostaju na visokim stručnim funkcijama.
‘Tehnička se vlada formira isključivo u cilju održavanja redovnog života i priprema za parlamentarne izbore’
Tehnička bi se vlada trebala osloniti na postojeći kapacitet struke koji postoji u svakom resoru. To bi moralo biti isključivo jedno premoštenje redovne funkcije, a bez ikakve ambicije da se u tom razdoblju donose strateške odluke i ozbiljne promjene i reforme.
Biste li vi prihvatili mjesto tehničkog premijera kada bi upravo vas predsjednica željela imenovati na tu poziciju?
Hipotetska pitanja i hipotetski odgovori nisu realistični. Duboko sam uvjeren da će se, bez obzira na trenutačnu situaciju, pronaći rješenje unutar parlamenta koji se mora konstituirati i unutar stranaka koje su dobile mandate. Sa mnom nisu vođeni nikakvi razgovori koji bi išli u tom smjeru.
Pa dobro, ipak ne možete reći da niste, barem u kuloarima, čuli da se o vama priča kao o mogućem tehničkom premijeru, ali i mogućem mandataru kojeg bi podržali HDZ-ovi i Mostovi zastupnici…
Smatram da je to, s osobnog aspekta, kompliment mojem društvenom i stručnom profilu i radu, prije nego opcija o kojoj sada treba razgovarati. Stranke taj problem povezivanja političkog legitimiteta s kompetencijom moraju riješiti zajednički, u skladu s očekivanjima birača od kojih su dobili povjerenje na izborima.
Rekli ste da s vama nitko nije razgovarao oko mjesta tehničkog premijera. Što je s mjestom mandatara uz podršku HDZ-a i Mosta, je li o tome bilo riječi?
Spekulacije da bih ja mogao biti mandatar kojeg bi podržali HDZ-ovi i Mostovi zastupnici komentiram na isti način kao i ove vezane uz tehničku vladu. S moje strane u tom pravcu nisu vođeni bilo kakvi razgovori. Jesu li negdje drugdje, u okviru pojedinih koalicija i stranaka, to ne znam.
U kakvoj je gospodarskoj situaciji Hrvatska danas. Izbori i sve što uz njih ide, pomalo su skrenuli fokus s gospodarskog rasta. U svjetlu porasta BDP-a, mislite li da Hrvatska ide u pravom smjeru?
Hrvatska se nalazi u svojevrsnom interregnumu. S jedne strane, tekuća poslovna i kalendarska godina završava pozitivno, a s druge strane očekujemo da će ukupna stopa rasta ostati pozitivna i u godini koja dolazi.
No, nevezano uz tu stopu rasta koju je Hrvatska ostvarila poglavito boljim korištenjem dijela postojećih kapaciteta, onih koji su bili izvan korištenja u doba recesije počevši od 2008., ali istodobno i pojačane konjunkture na tržištu EU-a, Hrvatska mora provesti bitne promjene u vlastitim okvirima. Mora postati učinkovitija, uključiti u svoj razvoj znatno više inovativnog potencijala, za što može imati i financijsku potporu EU-a. Jednostavno, mora uhvatiti korak na nezaobilaznoj ljestvici konkurentnosti, kako europskoj, tako i globalnoj.
Hrvatska se očito nalazi u nestabilnoj političkoj situaciji. Istina, to ne traje predugo, ali nema nikakve naznake da će se riješiti. Utječe li to na ekonomiju, hoće li se zbog političkih poremetiti i neki gospodarski procesi?
Sve je to pitanje vremenske dimenzije. Ako ste izloženi suncu umjereno, dobit ćete lijepu boju. To su u ovom slučaju demokracija i izbori. No, ako ostanete predugo, izgorjet ćete. Tako je i u ekonomiji, ako ovo događanje traje nekih razumnih dva, tri ili četiri mjeseca, kao što u svim demokracijama predizborna kampanja i postizborna slaganja traju, neće se ništa drastično nepopravljivo dogoditi niti u ekonomskom smislu.
‘Ako ozračje nesigurnosti i nestabilnosti traje dugo, postajemo rizik u očima naših partnera i ulagača’
Ali ako opće ozračje nestabilnosti i nesigurnosti traje predugo, tada to postaje svojevrstan rizik u očima potencijalnih partnera i ulagača. Za Hrvatsku to je i posebno važno kako zbog onih koji su vjerovnici, odnosno kupci državnih obveznica koje dospijevaju, ili pak potencijalni kupci onih koje bi mi tek htjeli plasirati na međunarodnom financijskom tržištu, da bismo podmirili dio proračunskog deficita naredne godine. Počevši već od prvog kvartala 2016.
Hoće li nedostatak političke stabilnosti utjecati na neki od gospodarskih pokazatelja i trendova direktno i vidljivo?
Sigurno je da produljena neizvjesnost nije dobra iz još jednog razloga, a to je činjenica da se taj rizik pretače u vrlo konkretan i opipljiv iskaz, a to je visina kamatne stope. Hrvatska već sada spada u dvije ili tri članice Unije koja, kada nastupa na vanjskom tržištu, prodaje obveznice ili diže kredite, ima u to ugrađenu najvišu premiju rizika.
Koliko još vremena politika ima prije nego što cijela situacija počne negativno utjecati na gospodarstvo?
Treba podsjetiti na izlazni okvir. Sadašnja je Vlada mogla izbore raspisati ovako kako ih je raspisala, a mogla je to učiniti i na kraju siječnja 2016., kada je bio krajnji ustavni rok. Još se uvijek krećemo, u političkom i izbornom smislu, u okviru rokova koji su redoviti i očekivani. Da smo početkom siječnja izašli na izbore, čitava bi se priča, uz najredovitiju proceduru pomakla za mjesec ili dva. U ovom trenutku ne vidim, ako ovakva situacija i potraje još mjesec dana, ni s ekonomskog niti s društvenog aspekta da bi to moglo značiti drastično povećani rizik.
No, istodobno, moraju se poslati jasne poruke da će nakon završetka postizbornog procesa postojati partner u hrvatskoj vladi i resorima koji će na međunarodnom financijskom tržištu kredibilno razgovarati i vući odgovarajuće poteze. Zaključno, nije problem hoće li ovakva situacija trajati dva tjedna ili mjesec dana dulje ili kraće. No, iza toga mora se točno znati kako kao društvo i država funkcioniramo; tko ga vodi, s kojim programom i s kojim ljudima.
Intervju je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 5. prosinca 2015.