Tajni plan s Pantovčaka: Može li relativni gubitnik postati apsolutni pobjednik?
Čelnici HDZ-a tvrde da mandat za sastavljanje Vlade treba dobiti relativni pobjednik
Prije nešto više od mjesec dana održan je sastanak između Tomislava Karamarka i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u njezinu uredu, na kojem se dogovarala postizborna strategija, doznaje Telegram iz dobro upućenih izvora. Čelnik glavne oporbene stranke od predsjednice je zatražio da ona mandat, protivno Ustavu, dodijeli relativnom pobjedniku izbora, a ne onom tko joj dokaže da ima većinu u Saboru.
Takve pokušaje HDZ-a potvrđuje i izjava predsjednika HDZ-a u intervju jednom dnevnom listu potkraj listopada. “Predsjednica mora dati mandat najjačoj političkoj opciji koja pobijedi na izborima. Treba reći – imaš toliko dana, sastavi Vladu”, rekao je Karamarko. Znakovito je i da predsjednik HDZ-a ne spominje ovu opciju kao mogućnost, premda ona nije niti to, nego kao obvezu predsjednice – on kaže kako predsjednica “mora” mandat dati opciji koja bude imala najviše mandata.
“Jedini scenarij u kojem bi predsjednica dala mandat bez potpisa jest kada bi isti trenutak nakon proglašenja rezultata dala mandat nekome. No, to nije sukladno Ustavu”, izjavila je za Telegram početkom listopada predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić. Mandatar bi, dakle, prema Ustavu trebao postati onaj koji predsjednici potpisima dokaže da ima podršku većine – najmanje 76 od 151 zastupnika.
Prostor za spekulacije
Grabar-Kitarović nije se decidirano izjasnila kome će dati mandat: onome tko joj dokaže da ima izbornu većinu ili relativnom izbornom pobjedniku. A da planovi za potonje postoje potvrđuje i izjava HDZ-ova političkog tajnika Tomislava Čuljka.
“Što se tiče davanja mandata za formiranje Vlade, Ustav Republike Hrvatske je jasan i oko toga ne bi trebalo biti dvojbi, tim više što ih nikad dosad nije bilo. Mandat treba ići onome tko osvoji najviše glasova, odnosno mandata, jer je to jedini način na koji se može provjeriti većinu za glasovanje o povjerenju Vladi u Saboru”, rekao je Čuljak u prošlotjednom intervjuu jednom drugom dnevnom listu. Sastanak na Pantovčaku te izjave Karamarka i Čuljka pokazuju da HDZ računa i očekuje manevar predsjednice kojim bi se HDZ stavio u povlaštenu poziciju da kao mandatar traži koalicijske partnere.
Ustav je jasan, a arbitrarno djelovanje predsjednice RH bilo bi infarkt za ustavni poredak, kaže dr. Arsen Bačić
Stručnjaci takvo što smatraju neustavnim, a s nominalno trećim čovjekom po utjecaju u HDZ-u slažu se samo u jednom – situacija je potpuno jasna. No, i potpuno suprotna od one kako je vidi Čuljak. S predstojnicom katedre za ustavno pravo i stručnjakinjom Sanjom Barić razgovarali smo u više navrata ovog mjeseca. “Situacija je kristalno jasna i potpuno nedvojbena. Svi to znaju: sudionici u izbornom procesu, predsjednica, njezin savjetnik za Ustav, profesori”, rekla nam je Sanja Barić početkom mjeseca, odmah nakon gostovanja predsjednice na RTL-u u kojem je rekla tek kako će “vrlo pozorno i s velikom odgovornošću” voditi računa o tome hoće li mandat dati relativnom pobjedniku ili onome tko joj dokaže da ima većinu, te time otvorila prostor raznim spekulacijama.
Predizborna histerija
“Mandatar postaje osoba koja uživa povjerenje svih zastupnika. Predsjednica, dakle, mora utvrditi koja je to osoba. Postavlja se pitanje kako? Ustav kaže, temeljem raspodjele mjesta u Saboru i obavljenih konzultacija. Kao ustavni običaj ustanovilo se da osoba koja je pretendent za premijersko mjesto donese listu s potpisima kao dokaz da ima podršku većine, inače bi to svatko mogao tvrditi. To se na neki način mora dokazati”, rekla nam je tada Barić.
Ovoga tjedna ponovno smo razgovarali s profesoricom Barić, koja smatra da se izborni takmaci koriste različitim strategijama i daju svakojake izjave i obećanja koje treba promatrati tek kroz prizmu predizborne histerije ili predizborne političke taktike. “Po ovom pitanju, što Ustav RH – tekstom i duhom – uređuje vezano uz davanje mandata za formiranje Vlade RH, već je sve rečeno i tu doista nema nikakve dvojbe, ni na papiru niti u praksi. I to nije ovo što navodi g. Čuljak, no to svi bespridržajno znamo. Predsjednica RH će, nemam nikakve sumnje, postupiti sukladno Ustavu RH i nema razloga za predizbornu nervozu bilo kojeg izbornog takmaca ili segmenta društva u tom smislu”, rekla je Barić.
Profesor s Katedre za ustavno pravo u Splitu Arsen Bačić dijeli njezino mišljenje i kaže nam kako je Ustav nedvosmislen. “Posebno je to jasno ako se Ustav čita zajedno s Poslovnikom Hrvatskog sabora, u kojem se opisuju zadaci Mandatno-imunitetnog povjerenstva; onda se vidi da Tomislav Čuljak nije u pravu”, izjavio je Bačić za Telegram. Ako je dužnost predsjednika RH da se brine o redovitom i usklađenom djelovanju institucija, tumači nam Bačić, onda on neće djelovati na svoju ruku, dakle – arbitrarno, nego konstitucionalno, na što ga obvezuje Ustav i vladavina prava. “Svako arbitrarno djelovanje ove institucije, a posebno u prigodi dodjeljivanja prava na sastavljanje Vlade, dakle upravljanje državom, bilo bi infarkt za ustavnopravni poredak.
Po našem dobrom običaju problem se stvara tamo gdje ga ne bi trebalo biti. Neki partijski stručnjaci postaju pristrani ‘tumači’ Ustava”, kaže Bačić.
Situacija uvelike podsjeća na izbore 2007., kada tadašnji predsjednik Stjepan Mesić, iako je HDZ s 10 mandata više od SDP-a bio relativni pobjednik izbora, nije odmah Sanaderu povjerio mandat za sastavljanje Vlade. Svoju je odluku Mesić obrazložio time što Sanader nije odmah imao i većinu zastupnika u Saboru. “Po završetku izbora, nakon službenog proglašenja rezultata, odmah sam krenuo u konzultacije s predsjednicima svih stranaka koje su prešle izborni prag i svih zastupnika manjina koji su izabrani, kako to nalaže i Ustav RH. Nije točno, kako neki danas tvrde, da sam konzultacije obavio samo s Ivom Sanaderom i Zoranom Milanovićem jer se konzultacije moraju obaviti sa svima i meni je bilo najvažnije da mi se dokaže da se ima Ustavom propisana većina zastupnika u Saboru”, rekao je Mesić u izjavi za tportal ovog mjeseca o konzultacijama koje su trajale tjednima.
Pokušaj promjene Ustava
Posebno je zanimljivo da je tadašnji član Predsjedništva HDZ-a Vladimir Šeks 2007. tvrdio kako bi mandat za sastavljanje Vlade “prema Ustavu i demokratskoj tradiciji” trebao dobiti relativni pobjednik izbora. Tada je smatrao kako je logično da relativni pobjednik prvi dobije razdoblje od 30 dana za sastavljanje Vlade. Šeks se danas nalazi u ulozi savjetnika predsjednice za ustavnopravna pitanja, a iz HDZ-a najavljuju da očekuju kako će se predsjednica voditi logikom kakvom se vodio i njezin današnji savjetnik Šeks 2007. godine.
Mesić je 2007., nakon provedenih konzultacija, mandat na kraju povjerio Sanaderu, ali tek nakon što su mu HSS, HSLS i čelnici manjina pružili potporu. “Sanader mi je rekao da ima većinu te ponovio ono što su mi rekli i iz HSS-a i HSLS-a, da su oni već sve dogovorili i da ga podupiru “, rekao je tada Mesić i uz dodatak kako nigdje u Ustavu ne stoji da se ta potpora mora potkrijepiti pisanim dokazima.
Ivo Sanader je, nakon što je ipak dobio mandat za sastavljanje Vlade (a kasnije je, kao što znamo, postao i premijer) najavljivao da će promijeniti tu ustavnu odredbu i odrediti da se mandat daje onome tko osvoji najviše mandata na izborima. “Što se mene tiče, taj članak Ustava ne treba mijenjati. Smatram da je on sasvim korektan, ali ako netko misli da je bolje da tamo piše da se mandat povjerava onome tko postigne većinu, bez obzira na to je li riječ o relativnoj ili apsolutnoj, ja se slažem. No, to nije moje pitanje nego pitanje zakonodavca. Na meni je da provodim Ustav i zakone”, odgovorio mu je Mesić. S obzirom na to da u Ustavu i dalje stoji kako mandat dobiva onaj tko dokaže da ima većinu, predsjednica danas ima istu ulogu kao i Mesić 2007. godine.
Mandatar je onaj tko uživa povjerenje svih zastupnika, tumači dr. Sanja Barić
Mesić se tada pozivao na bivšeg austrijskog kancelara Schuessela koji je sastavio Vladu premda je njegova stranka bila tek treća po broju osvojenih mandata. Zanimljiv je primjer i britanskih izbora iz svibnja ove godine. Ankete su predviđale gotovo potpuno izjednačen rezultat ili tijesnu pobjedu Torijevaca, no puno veće šanse za premijersku poziciju ankete su davale čelniku Laburističke stranke Edu Milibandu, zbog toga što se očekivalo da će koalirati sa škotskim SNP-om. U Britaniji su se tada vodile velike rasprave oko toga tko bi trebao pokušati sastaviti novu vladu – relativni pobjednik ili onaj tko bi mogao jamčiti da ima podršku većine u parlamentu. Sve je teorije i kalkulacije presjekao David Cameron uvjerljivom pobjedom, osvojivši 330 zastupnika prema 232 koliko su ih imali laburisti Eda Milibanda.
Što će učiniti MOST
U Hrvatskoj će dvije glavne stranke, sudeći prema svim anketama, u izbornoj noći biti gotovo sasvim poravnate. Scenarij u kojem HDZ dobije nekoliko mandata više od SDP-a (velika anketa Promocije Plus i RTL-a po jedinicama Domoljubnoj koaliciji daje 63, a koaliciji Hrvatska raste 60 mandata), te zatim kao relativni pobjednik dobije mandat od predsjednice dobrano bi olakšao Tomislavu Karamarku pokušaj formiranja buduće Vlade.
“Ustav Republike Hrvatske je jasan: predsjednica povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika”, rekli su iz SDP-a za Telegram na pitanje kome bi trebalo povjeriti mandat za sastavljanje Vlade. Ali, što ako se dogodi drukčije? “Takav postupak značio bi najgrublje kršenje Ustava od strane visokog dužnosnika u posljednjih 25 godina”, kažu iz vladajuće stranke.
Mandati MOST-a mogli bi biti presudni za formiranje buduće vladajuće koalicije pa je tako iznimno važno što o ulozi predsjednice u davanju mandata misle u toj stranci. “Prije dvadesetak dana postavili ste identično pitanje mojoj kolegici Sanji Barić i njezin odgovor će potpisati svi profesori ustavnog prava”, odgovorio nam je član MOST-a i ugledni ustavni stručnjak Robert Podolnjak.
Mandatar, dakle, postaje osoba koja uživa povjerenje većine svih zastupnika te tu ustavnopravna struka nema nikakvih dvojbi, kaže Podolnjak. A što će učiniti MOST ako ipak bude drukčije i predsjednica odmah u izbornoj noći ili u danima koji uslijede dade mandat relativnom pobjedniku izbora?
“Kao ozbiljna politička opcija, prije svega ćemo poštovati Ustav Republike Hrvatske te u skladu s njim reagirati i u Saboru i u javnosti ako predsjednica ne postupi po Ustavu”, kažu nam iz MOST-a. Ipak vjeruju, kako kaže Podolnjak, da će se predsjednica voditi zdravim razumom i Ustavom. “Svako nepostupanje po Ustavu u ovakvim prilikama može se smatrati miješanjem u izborni proces i ustavnim udarom.”
Ključno je hoće li predsjednica tražiti pisane dokaze da netko ima većinu, kako sugerira struka
Čini se kako su sve političke stranke, osim HDZ-a i HDSSB-a, jednoglasne kako bi trebala postupiti predsjednica: HDZ kaže da predsjednica “mora” dati mandat relativnom pobjedniku, dok u HDSSB-u ne žele ulaziti u tumačenje te ustavne odredbe. “Prepuštamo to Ustavnom sudu Republike Hrvatske, koji je nadležan za tumačenje Ustava, te eventualno saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav”, kažu iz HDSSB-a uz dodatak da, s obzirom na to da je Sabor raspušten, ne znaju može li to tijelo u ovom trenutku davati tumačenja.
Dvije temeljne pretpostavke
Iz HNS-a i ORaH-na upit Telegrama odgovorili su da je članak 98. Ustava Republike Hrvatske, prema kojem predsjednica “povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika”, sasvim jasan. “U ORaH-u nemamo dvojbi, predsjednica ne može povjeriti mandat relativnom pobjedniku, jer bi to predstavljalo kršenje Ustava Republike Hrvatske, za što može odgovarati. Ustavne ovlasti predsjednice su male i jasne te vjerujemo da je naša predsjednica zajedno sa svojim savjetnicima dovoljno sposobna razumjeti ih i ponašati se u skladu s odredbama. Očito se radi o predizbornim manipulacijama kako bi se utjecalo na logiku glasanja građana”, kažu iz stranke Mirele Holy.
No, pozicija HDZ-a sasvim je jasna iz izjava Tomislava Karamarka i njegova imenjaka gospodina Čuljka te sastanka čelnika HDZ-a i Kolinde Grabar-Kitarović u Uredu predsjednice. Plan HDZ-a bazira se na dvije pretpostavke. Prva je da će HDZ biti relativni pobjednik na izborima, odnosno da će imati najviše ruku u Saboru. Sudeći po najnovijim terenskim anketama, niti to više nije potpuno sigurno. Druga pretpostavka za preuzimanje vlasti jest predsjedničin protuustavni manevar, u kojem bi veliku ulogu u kreativnom tumačenju Ustava trebao odigrati i predsjedničin savjetnik za ustavnopravna pitanja Vladimir Šeks. Prema tom scenariju, predsjednica bi mandat dala relativnom izbornom pobjedniku, po mogućnosti čim prije nakon što glasovi budu prebrojani.
Čelnici HDZ-a u javnosti redovito iznose tezu da mandat za sastavljanje Vlade treba dobiti relativni pobjednik izbora, a ne onaj tko donese dokaz da ima potporu većine svih zastupnika
A da tako nešto ne bi bilo u skladu s Ustavom, potvrdio nam je još jedan ustavni stručnjak, profesor s Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Đorđe Gardašević. “Sukladno članku 98. Ustava RH, predsjednik/ca Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika. Iz te norme Ustava jasno proizlazi da mandat može dobiti osoba koja može dokazati da će u Saboru, prilikom glasanja o povjerenju Vladi, imati apsolutnu većinu”, kaže Gardašević.
Na naše pitanje znači li to kako onaj koji pretendira biti mandatar predsjednici mora na konzultacije doći s najmanje 76 potpisa, Gardašević odgovara: “Skupljanje potpisa u tom smislu zaista nije izrijekom propisana ustavna kategorija, ali je sama po sebi vrlo egzaktne prirode, a i korištena je prilikom parlamentarnih izbora 2007. godine.
Potencijalni utjecaj Vladimira Šeksa
To govori u prilog zaključku da bi istu metodu, u slučaju da rezultati izbora sami po sebi ne upućuju jasno na postojanje ‘apsolutnog pobjednika’, trebalo primijeniti i ubuduće”. Ako dakle na ovim izborima rezultati budu u skladu s očekivanjima i anketama i apsolutnog pobjednika o kojem govori Gardašević neće biti – onda potpisi postaju sredstvo dokazivanja većine.
Jedan od naših sugovornika s kojima smo razgovarali kaže kako su ovo probni baloni predsjedničina savjetnika Vladimira Šeksa. “HDZ bi nakon izborne noći uz pomoć braniteljskih udruga koje su im sklone mogao pokušati izazvati neku vrst pritiska na predsjednicu da upravo njima dodijeli mandat. Ne treba zaboraviti da je šator u Savskoj još uvijek na mjestu”, rekao nam je jedan od sugovornika dobro upućenih u ustavnopravna pitanja i hrvatsku političku scenu.
Nakon predsjedničina intervjua RTL-u reagirao je Peđa Grbin iz SDP-a, koji je Grabar-Kitarović pozvao da prestane biti glasnogovornica HDZ-a i da mandat dodijeli u skladu s ustavnim odredbama – onome tko dokaže da ima natpolovičnu podršku svih zastupnika u Saboru. U svom odgovoru predsjednica je izjavila kako “odbija bilo kakvu vrst pritisaka kada je riječ o mandataru Vlade” te kako će odluku donijeti “nakon izbora, u skladu s ustavnim ovlastima i rezultatima izbora” i nakon konzultacije s ustavnopravnim stručnjacima.
Predsjednica i dalje nejasno o izboru mandatara
Predsjednica, međutim, nije rekla na koje i čije pritiske točno misli. Postavlja se dakle pitanje što će se dogoditi u izbornoj noći, nakon proglašenja pobjednika? Hoće li se predsjednica prvo konzultirati sa šefovima svih stranaka ili će, poput Mesića 2003., odmah u izbornoj noći reći tko ima najveće šanse postati mandatar? Trenutačne ankete govore kako jasnog pobjednika neće biti, pa je uloga predsjednice tim važnija.
Ključno je pitanje hoće li predsjednica tražiti pisane dokaze da određena opcija ima većinu, kako to sugeriraju gotovo svi ustavni stručnjaci ili će jednostavno dati mandat relativnom pobjedniku, što zagovara HDZ, a 2007. zagovarao je i tadašnji član predsjedništva HDZ-a, a danas ustavnopravni savjetnik predsjednice Vladimir Šeks.
Točni potezi predsjednice ne mogu se predvidjeti ni iz izjave koju smo iz njena ureda primili jučer kasno popodne. Prenosimo je u cijelosti: “Predsjednica će svoje dužnosti, prava i obveze vezane uz određivanje mandatara za sastav Vlade RH obaviti u skladu s odredbama Ustava RH koje se odnose na povjeravanje mandata”.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 6. studenog 2015.