Zapad je odlučio sankcijama poručiti Rusiji što misli o njenom priznanju ukrajinskih regija Donjecka i Luganska kao i o slanju vojnih postrojbi na ta područja. Europska unija i SAD pripremile su pakete sankcija koje bi mogle prilično naštetiti ruskom gospodarstvu, a da misle ozbiljno pokazala je već donesena odluka o zaustavljanju plinovoda Sjeverni tok 2, što se ocjenjuje kao vrlo hrabar potez s obzirom na to da bi mogao rezultirati daljnjim povećanjem cijena plina za europske potrošače.
Stopiranjem Sjevernog toka EU je pokazala da se ne šali
Sankcijama se cilja na sve osobe koje su sudjelovale u donošenju nezakonitih odluka. Radi se o nekoliko dužnosnika koji su dodani na listu osoba pod sankcijama. Ciljevi su i banke koje financiraju vojne i druge operacije na području odcijepljenih regija. Ograničit će se i pristup Rusije tržištima kapitala na području Europske unije, kao i trgovina s odcijepljenim regijama. Europska unija poručila je i da je spremna dodatno proširiti mjere, ako situacija to bude zahtijevala.
Snažna poruka Rusiji bilo je zaustavljanje plinovoda Sjeverni tok 2. Naime, tim plinovodom može se transportirati 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, što je više od polovice godišnje potrošnje u Njemačkoj, što bi za Gazprom, rusku državnu plinsku kompaniju, značilo godišnji prihod od preko 13 milijardi eura. Time je zadan popriličan udarac ruskom energetskom sektoru.
Slijedi li izbacivanje ruskih banaka iz SWIFT-a
Jedna od opcija koju EU ima na raspolaganju jest i isključenje Rusije iz globalnog komunikacijskog sustava SWIFT koji koriste banke i druge financijske institucije. Time bi se ruski financijski sustav našao u svojevrsnoj izolaciji, odnosno bilo bi znatno teže slati novac iz i u zemlju, što bi ograničilo međunarodnu trgovinu. Pogotovo bi tim potezom bio pogođen energetski sektor jer su nafta i plin na međunarodnim tržištima denominirani u američkim dolarima.
Isključivanje Rusije iz SWIFT-a zapravo ne bi bio slučaj bez presedana. Naime, iranske banke su 2012. isključene iz tog sustava, zbog razvijanja nuklearnog programa, nakon čega je ta zemlja izgubila znatan dio vanjskotrgovinskih prihoda, pogotovo od nafte.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što se tiče SAD-a, predsjednik Biden u utorak je predstavio “prvu tranšu” sankcija kojima su obuhvaćene dvije banke, kao i pripadnici ruske elite te članovi njihovih obitelji. Pod sankcijama su i dvije okupirane regije, ali to se tumači više kao simboličan čin, s obzirom na to da to neće imati preveliki utjecaj na rusku ekonomiju.
Tko se još pridružio sankcijama
Ali, SAD su spremne proširiti mjere koje bi mogle biti prilično bolne, poput ograničenja izvoza određenih proizvoda u Rusiju, poput mobilnih telefona, dijelova za zrakoplove i automobile, i raznih sličnih proizvoda što bi značajno moglo naštetiti industriji.
Sankcijama su se pridružile i druge zemlje. Australija je tako uvela financijske sankcije za osam članova ruskog vijeća sigurnosti. Kanada je svojim kompanijama i državljanima zabranila kupnju ruskih državnih obveznica, dok je Japan zamrznuo imovinu ruskih zastupnika koji su glasali za priznanje Donjecka i Luganska.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rusija najavila ‘snažan odgovor’
Od svih mjera koje se spremaju, Rusija se vjerojatno najviše boji isključenja iz SWIFT-a, s obzirom na to da bi taj potez, prema procjenama analitičara, mogao prouzročiti pad njihove ekonomije za oko 5 posto.
Nakon američke najave sankcija oglasilo se i rusko ministarstvo vanjskih poslova koje je poručilo da spremaju “snažan odgovor”. U priopćenju poručuju da odgovor možda neće biti simetričan, ali da će biti precizno odmjeren i vrlo osjetljiv za američku stranu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mogu li sankcije SAD-a i EU slomiti Putina
Snažna poruka Rusiji bilo je zaustavljanje plinovoda Sjeverni tok 2
Od svih mjera koje se spremaju, Rusija se vjerojatno najviše boji isključenja iz SWIFT-a, s obzirom na to da bi taj potez, prema procjenama analitičara, mogao prouzročiti pad njihove ekonomije za oko 5 posto
Zapad je odlučio sankcijama poručiti Rusiji što misli o njenom priznanju ukrajinskih regija Donjecka i Luganska kao i o slanju vojnih postrojbi na ta područja. Europska unija i SAD pripremile su pakete sankcija koje bi mogle prilično naštetiti ruskom gospodarstvu, a da misle ozbiljno pokazala je već donesena odluka o zaustavljanju plinovoda Sjeverni tok 2, što se ocjenjuje kao vrlo hrabar potez s obzirom na to da bi mogao rezultirati daljnjim povećanjem cijena plina za europske potrošače.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u utorak su u zajedničkoj izjavi poručili da je rusko priznanje ukrajinskih regija i slanje vojske na ta područja nezakonito i neprihvatljivo, da se time krši međunarodno pravo i dodatno pogoršava kriza. Pozvali su i na odlučnu reakciju država članica EU, a u utorak poslijepodne održan je i sastanak ministara vanjskih poslova EU-a, nakon čega je paket sankcija i službeno podnesen.
Stopiranjem Sjevernog toka EU je pokazala da se ne šali
Sankcijama se cilja na sve osobe koje su sudjelovale u donošenju nezakonitih odluka. Radi se o nekoliko dužnosnika koji su dodani na listu osoba pod sankcijama. Ciljevi su i banke koje financiraju vojne i druge operacije na području odcijepljenih regija. Ograničit će se i pristup Rusije tržištima kapitala na području Europske unije, kao i trgovina s odcijepljenim regijama. Europska unija poručila je i da je spremna dodatno proširiti mjere, ako situacija to bude zahtijevala.
Snažna poruka Rusiji bilo je zaustavljanje plinovoda Sjeverni tok 2. Naime, tim plinovodom može se transportirati 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, što je više od polovice godišnje potrošnje u Njemačkoj, što bi za Gazprom, rusku državnu plinsku kompaniju, značilo godišnji prihod od preko 13 milijardi eura. Time je zadan popriličan udarac ruskom energetskom sektoru.
Slijedi li izbacivanje ruskih banaka iz SWIFT-a
Jedna od opcija koju EU ima na raspolaganju jest i isključenje Rusije iz globalnog komunikacijskog sustava SWIFT koji koriste banke i druge financijske institucije. Time bi se ruski financijski sustav našao u svojevrsnoj izolaciji, odnosno bilo bi znatno teže slati novac iz i u zemlju, što bi ograničilo međunarodnu trgovinu. Pogotovo bi tim potezom bio pogođen energetski sektor jer su nafta i plin na međunarodnim tržištima denominirani u američkim dolarima.
Isključivanje Rusije iz SWIFT-a zapravo ne bi bio slučaj bez presedana. Naime, iranske banke su 2012. isključene iz tog sustava, zbog razvijanja nuklearnog programa, nakon čega je ta zemlja izgubila znatan dio vanjskotrgovinskih prihoda, pogotovo od nafte.
Što se tiče SAD-a, predsjednik Biden u utorak je predstavio “prvu tranšu” sankcija kojima su obuhvaćene dvije banke, kao i pripadnici ruske elite te članovi njihovih obitelji. Pod sankcijama su i dvije okupirane regije, ali to se tumači više kao simboličan čin, s obzirom na to da to neće imati preveliki utjecaj na rusku ekonomiju.
Tko se još pridružio sankcijama
Ali, SAD su spremne proširiti mjere koje bi mogle biti prilično bolne, poput ograničenja izvoza određenih proizvoda u Rusiju, poput mobilnih telefona, dijelova za zrakoplove i automobile, i raznih sličnih proizvoda što bi značajno moglo naštetiti industriji.
Sankcijama su se pridružile i druge zemlje. Australija je tako uvela financijske sankcije za osam članova ruskog vijeća sigurnosti. Kanada je svojim kompanijama i državljanima zabranila kupnju ruskih državnih obveznica, dok je Japan zamrznuo imovinu ruskih zastupnika koji su glasali za priznanje Donjecka i Luganska.
Rusija najavila ‘snažan odgovor’
Od svih mjera koje se spremaju, Rusija se vjerojatno najviše boji isključenja iz SWIFT-a, s obzirom na to da bi taj potez, prema procjenama analitičara, mogao prouzročiti pad njihove ekonomije za oko 5 posto.
Nakon američke najave sankcija oglasilo se i rusko ministarstvo vanjskih poslova koje je poručilo da spremaju “snažan odgovor”. U priopćenju poručuju da odgovor možda neće biti simetričan, ali da će biti precizno odmjeren i vrlo osjetljiv za američku stranu.