Mogu li upaliti prijetnje trgovcima zbog cijena? Sudovi ih i inače ovako, iznimno blago kažnjavaju

Izvukli smo dosadašnje presude za razne nepoštene trgovačke prakse

06.06.2022., Zagreb - Konferencija za medije u Banskim dvorima nakon telefonske sjednice Vlade vezano uz uredbu o utvrdjivanju najvisih maloprodajnih cijena naftnih derivata. Davor Filipovic.   Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Prelazak na euro izazvao je val poskupljenja. Neke cijene se zaokružuju, neke krivo preračunavaju, a neke su jednostavno skočile. Iako su iz Vlade najavljivali da se to neće dogoditi, izgleda da trgovce baš i nije briga što političari govore, a još manje što o njima misle. Pogotovo mirni mogu, biti ako se osvrnu na dosadašnju sudsku praksu kažnjavanja muljaža s cijenama. I dok zakoni propisuju novčane kazne do 200 tisuća kuna, sudovi uglavnom dosuđuju svega par tisuća kuna trgovcima koji varaju građane.

Kazne su propisane Zakonom o zaštiti potrošača, te Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena. Iako bi se, dakle, trgovce moglo strogo kažnjavati, domaći sudovi redom se odlučuju za one najniže sankcije ili čak kazne ispod zakonskog minimuma. Strože ne kažnjavaju čak ni one trgovce koji učestalo krše poštenu trgovačku ili poslovnu praksu. Evo nekoliko dosadašnjih primjera.

Spar kažnjen jer je muljao s cijenom tjestenine

Nedavno je Spar Hrvatska zajedno s jednim od svojih voditelja novčano kažnjen zbog kršenja Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena. Inspektori iz Osijeka utvrdili su da je u trgovini u Valpovu cijenu Fusilla, jedne vrste tjestenine, podigao s redovne cijene tog proizvoda od 8,99 kuna na 9,79 kuna. Time je, utvrdio je sud, Spar prekršio Odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode koju je 14. ožujka 2020. Vlada RH donijela ne bi li spriječila negativne učinke promjene cijena nakon izbijanja pandemije koronavirusa. Odlukom je bilo propisano da se cijene moraju zadržati na razini onih koje su vrijedila 30. siječnja 2020., no Spar je ipak, u danima nakon što je Odluka počela vrijediti i dalje držao cijenu od 9,79 kuna umjesto 8,99 kuna koliko su Fusilli stajali 30. siječnja.

Inspektori su utvrdili da je po višoj cijeni u trgovini u Valpovu prodano preko 400 paketa Fusilla, a nakon donošenja Odluke Vlade RH oko 80 pakiranja.

Predstavnici Spara pokušali su se opravdati poskupljenjima, odnosno većom nabavnom cijenom Fusilla 13. siječnja 2020. godine. “Kao razlog povećanja cijene dobavljač je naveo rast cijena sirovina, energenata, troškova prijevoza i troškova ambalaže. Zato smo i mi 13. siječnja korigirali nabavnu cijenu na viši iznos, no kako bismo kupcima omogućili da čim duže imaju nižu maloprodajnu cijenu nismo odmah tu cijenu povećali već smo to učinili tek 31. siječnja 2020. godine. Inače, ovom proizvoda maloprodajna cijena nije se mijenjala od 28. siječnja 2016. godine”, pravdali su se na sudu predstavnici Spara dodajući kako u trenutku kada su dizali cijenu, Odluke Vlade RH još nije bilo.

No, sud je ipak zaključio da su prekršili zakon. Spar je zbog toga dobio novčanu kaznu od 2000 kuna, dok je voditelj kažnjen s 1500 kuna. Mogao je prema Zakonu o iznimnim mjerama kontrole cijena dobiti i 15.000 kuna kazne.

Boso uhvaćen s previsokom cijenom brašna

Još jednog trgovca su u tom istom periodu uhvatili da vara s cijenama. Riječ je o tvrtki Boso koja je pokušala rješenje Državnog inspektorata srušiti na Visokom upravnom sudu RH, no nije im uspjelo.

Nakon donošenja Odluke kojom su cijene zauzdane zbog korone inspektori su u prodavaonici u Vinkovcima pronašli glatko brašno na kojem je bila istaknuta maloprodajna cijena od 19,99 kuna.

Analiziravši koliko je ranije taj proizvod koštao, utvrđeno je da je cijena glatkog brašna 1. siječnja 2020. bila 15,99 kuna, zatim 2. siječnja 19,99 kuna, 3. siječnja ponovno 15,99 kuna, te je ta cijena vrijedila do 17. ožujka 2020. godine. Dakle, nakon što je Vlada donijela Odluku o zamrzavanju cijena zbog pandemije, cijena je narasla na 19,99 kuna. Svo to vrijeme nabavna cijena nije se mijenjala i iznosila je 11,90 kuna.

Povećavao cijenu, a nije smio

Državni inspektorat zbog toga je donio rješenje kojim je utvrđeno da se Boso koristio praksom koja se smatra nepoštenom odnosno agresivnom. “Maloprodajnu cijenu povećavao je unatoč okolnostima u kojima se potrošači nalaze nakon izbijanja epidemije bolesti COVID-19, koje su tolikog značaja da umanjuju sposobnost potrošača za razumno rasuđivanje, a Boso je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod”, bilo je navedeno u rješenju Državnog inspektorata koje je potvrdio i Visoki upravi sud RH.

“Odredbom Zakona o zaštiti potrošača propisano je da je nepoštena poslovna praksa zabranjena zbog čega je i utvrđeno da je Boso kršio zakon”, navedeno je u presudi. Budući da rješenje Državnog inspektorata Boso nije srušio, u nastavku postupka trebali bi biti i prekršajno kažnjeni.

Reklamira se popust kojeg u stvarnosti nema

Općinski prekršajni sud u Zagrebu izrekao je 5000 kuna novčane kazne Kauflandu Hrvatska, te tisuću kuna jednom od njegovih voditelja jer su krajem prosinca 2021. u trgovini u Zagrebu reklamirali sokove na popustu iako u stvarnosti nikakvog popusta nije bilo. Utvrdio je to kupac koji je platio sokove po redovnoj cijeni dok je očekivao 30 posto popusta kojeg je vidio u letku.

U pitanju je nedopuštena trgovačka praksa kakva se kažnjava Zakonom o zaštiti potrošača, naveo je Državni inspektorat u prijavi protiv trgovačkog lanca. Predstavnici Kauflanda Hrvatska nisu sporili prekršaj koji im je stavljen na teret.

“Točno je da smo u to vrijeme oglašavali tjedni popust na sva bezalkoholna i energetska pića, u visini do maksimalno 30 posto. Na sporne sokove trebalo je biti obračunato 5,56 posto popusta, no kupac koji nas je prijavio nije dobio ni taj popust. Ovdje se radilo o tehničkoj, odnosno informatičkoj pogrešci koja je ispravljena u najkraćem mogućem roku. Još tijekom istog dana svim proizvodima obračunavao se popust”, pravdali su se na sudu.

Tvrdili su kako nisu imali nikakvu namjeru varati potrošače, niti su pogriješili kod oglašavanja popusta. “Kupcima smo uputili ispriku i naknadu satisfakciju – vratili smo im novac ili dali bon isprike”, naveli su na sudu. Zbog svega toga dobili su i relativno blagu kaznu.

Je li onaj jedan gratis proizvod besplatan?

Međutim, Kaufland je osuđen i dvije godine ranije. Tada je naime, jedan gospodin kupio za 16,99 kuna napolitanke koje su se reklamirale “400 gr+100 gr. GRATIS”. Istovremeno 400 grama tih istih napolitanki imalo je cijenu od 15,99 kuna.

Time su, zaključio je sud u nepravomoćnoj presudi, zavarali potrošača, te prekršili Zakon o zaštiti potrošača. I ovoga puta predstavnici Kauflanda imali su određeno obrazloženje, tvrdeći da su se u trgovini slučajno zatekle ove dvije vrste proizvoda, te da se radilo o dvije potpuno različite vrste prodaje. Niti jedna od istaknutih cijena, uvjeravali su, nije bila redovna maloprodajna cijena. Prema njihovoj obrani inspektorica koja je prekršaj utvrdila napravila je grešku.

No, ona je na sudu objasnila kako u akcijskoj prodaji u kojoj je jedan proizvod trebao biti gratis zapravo nije postojala nikakva pogodnost za kupca.

I sud je na kraju utvrdio da onih 100 grama napolitanki koje je Kaufland reklamirao kao gratis, zapravo nisu bili besplatni, već je kupac za njih platio kunu. “Takvo isticanje informacija predstavlja zavaravanje prosječnog potrošača, čime ga navodi ili će ga vjerojatno navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio”, navedeno je u nepravomoćnoj presudi kojom je Kaufland kažnjen s tri tisuće kuna, a njegov voditelj s tisuću kuna novčane kazne.

U istom ovakvom prekršaju uhvaćen je i Studenac. Zbog lažnih gratis piva i baterija dobio šest tisuća kuna novčane kazne.