Možda ste propustili Telegramov specijal o Makedoniji ili analizu tko je sve (i zašto) došao u Bleiburg

Donosimo vam pregled najzanimljivijih članaka koje ste možda propustili

Vladini pristaše na večerašnjem prosvjedu
FOTO: AFP/AFP

Za čitatelje Telegrama donosimo pregled članaka koje ste možda propustili preko vikenda i u ponedjeljak ili ih naprosto niste imali vremena pročitati pa ste kasnije zaboravili.

1. Telegramov veliki specijal o prosvjedima u Skoplju

Telegramov reporter Filip Raunić proveo je nekoliko dana izvještavajući s makedonskih prosvjeda, ali i u razgovoru s makedonskim političarima, umjetnicima, aktivistima i intelektualcima, koji su mu detaljno prikazali svu ozbiljnost situacije u zemlji. U nedjelju su u Skoplju održani veliki prosvjedi protiv vlade, u ponedjeljak je bio jednako veliki kontramiting, a ovo je Telegramov specijal o etničkim nemirima, korupciji, prisluškivanju, izbornim prevarama i medijskoj cenzuri.

2. Dosje o likvidiranom mafijašu Klici imao je više od 11 tisuća stranica

Istražni spis o ubijenom lideru podzemlja Vinku Žuljeviću Klici ima više od 11 tisuća stranica, doznaje Telegram iz izvora bliskih istrazi o likvidaciji jednog od šefova zagrebačkog podzemlja. U istrazi o tom ubojstvu zasad još nema dramatičnih otkrića. Policija i dalje ispituje sve tragove koji se uglavnom povezuju s Klicinim poslovima. Ipak, istražitelji vjeruju da je motiv Klicine likvidacije financijski interes, tj. novac.

3. Bleiburg je vrlo jasno pokazao kakav je vrijednosni kod ljudi koji onamo odlaze

Ovogodišnji je Bleiburg dosad najjasnije pokazao stvarni vrijednosni kod ljudi koji ondje dolaze: od nadbiskupa Bozanića do Dražena Budiše (Tomislav Karamarko ne pripada tom vrijednosnom kodu, on ga samo zloupotrebljava). Održan točno na pola puta između izbornog poraza Ive Jospovića i očekivanog izbornog poraza SDP-a i Zorana Milanovića (u što nismo do kraja sigurni), nametnuo se kao dan kada se to malo mjesto kraj slovenske granice promoviralo u Jeruzalem Druge Hrvatske. Druga Hrvatska je onaj temeljni pojam koji definira konzervativnu revoluciju i sve izborne pobjede desnih opcija unatrag nekoliko godina, komentar je Telegramove redakcije.

4. Josip Budimir, jedan od ekonomskih ideologa desne koalicije, kaže da još živimo u socijalizmu

Josip Budimir, gospodarski strateg HSLS-a i čovjek kojeg spominju kao mogućeg ministra gospodarstva konzervativne vlade, ako desna koalicija dođe na vlast, za Telegram je pričao o ekonomskoj ideologiji, gospodarskoj stratediji koalicije, svom ratnom stradavanju u Slavoniji, političkom usponu u Račanovoj Vladi, odnosu s roditeljima i suočavanju s bolnim istinama o hrvatskom gospodarstvu.

5. Telegramovo istraživanje: većina Hrvata ne vjeruje Vladi kad kaže da izlazimo iz krize

U velikom istraživanju Telegrama i agencije Mediana Fides tek 25,6 posto ispitanika tvrdi da država izlazi iz krize. Većina anketiranih, njih 65,6 posto negativno je odgovorilo na ovo pitanje. Ispod 10 posto (8,8%) tvrdi da ne znaju. Očito je da rezultati gospodarskog oporavka, koje spominje Vlada, još nemaju nikakvog utjecaja na svakodnevni život građana.

6. Testirali smo aplikaciju koja pokazuje koliko vrijedite

Portal za zapošljavanje Adzuna upravo je lansirao aplikaciju koja na temelju vašeg životopisa procjenjuje koliko vrijedite, točnije koliku bi godišnju plaću mogli tražiti s obzirom na vaše kvalifikacije i iskustvo. Aplikacija se zove Value My CV, a testirala ju je i Telegramova Sanja Simić.

7. Pokušajte pogoditi koji je osmijeh lažni

Zamolili smo 15 ljudi iz Hrvatske da nam poziraju i nasmiješe se, a potom ih je Telegramov fotograf zabavljao i snimio u trenutku kad su se iskreno nasmijali. Pogledajte možete li pogoditi koji je osmijeh bio pravi, kao i što utječe na našu procjenu iskrenosti (osmijeha).

8. Pogledali smo “Mad Max: Fury Road” i kažemo: to je budućnost akcijskih filmova

Telegramov Vuk Radić pogledao je “Mad Max: Fury Road” i ustvrdio da je to budućnost akcijskih filmova. George Miller je prije 35 godina s prvim “Mad Maxom” potpuno promijenio način na koji radimo i gledamo akcijske filmove. Od tada baš svi prate obrazac koji je on postavio. No, novi “Mad Max” film je koji nanovo postavlja cijeli žanr i možda je jedan od najboljih u 21. stoljeću.

9. Žene kažu da su ovi odjevni komadi muškaraca živi užas, a oni misle da su baš fora

Nitko se nije baš pretjerano pitao što je ženama ružno na muškarcima, vjerojatno zbog stereotipa da su oni uvijek jednostavni i nikad ni s čime ne pretjeruju, a ako se tako nešto čak i dogodi – to je dio njegovog ležernog stila. Pitali smo stoga više žena različitih profila što misle i sastavili listu 12 stvari koje one općenito smatraju neprivlačnima kod muškaraca.

10. Telegramova dama tjedna je komercijalistica Ivana

Telegram svaki tjedan objavljuje fotografije pravih žena. Pod prave žene mislimo: oble, uske, visoke, niske, pjegave, sa šminkom i bez šminke. Ovo je projekt koji ima nekoliko ciljeva – da afirmiramo ljepotu žena koje se tako osjećaju, da nakratko, čisto voajerski, zavirimo u njihove živote i da, radeći sve to, predahnemo od društvenih i kulturnih pitanja kojima se Telegram svakodnevno bavi. Proteklog smo tjedna tako predstavili tridesetogodišnju komercijalisticu Ivanu.

11. Telegramov je novinar priznao svoju ovisnost. I čini se da mu to i nije neki problem

Telegramov Matej Devčić piše o svojoj opsesiji, omiljenoj društvenoj igri – Magic: The Gathering. I kaže: “Ovisan sam o društvenim igrama u tolikoj mjeri da često zanemarim bitne stvari oko sebe”. Priča kako je jednom igrao čak 14 sati u komadu, kao i da je u zadnjih 15 godina na tu igru potrošio ne manje od 20 tisuća eura. Cijelu njegovu ispovijest pročitajte OVDJE.

12. Osnivač Genijatora za Telegram otkriva što je u njegovom izumu tako super, i kako bi mogao promijeniti svijet

Telegramova Sanja Simić uspjela je razgovarati s osnivačem startupa Genijator Petrom Jončićem. Njegova je firma izumila dekarbonizator, stroj koji čisti motore s unutrašnjim izgaranjem, a radi na – destiliranu vodu. Uređaj ima posebni generator koji elektrolizom iz vode izdvaja plin, taj plin vrlo efikasno čisti motor i automobil nakon takvog čišćenja praktički nema karbonski footprint. S 250 dekarbonizatora, koji koštaju ukupno 2,5 milijuna kuna, Hrvatska bi u godinu dana emisiju CO2 iz automobila smanjila za 50 do čak 90 posto, tvrdi Jončić.