Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Rat u Ukrajini

Može li NATO biti uvučen u rat u Ukrajini?

Napad nedaleko poljske granice potaknuo je bojazni od širenja sukoba. Što kažu stručnjaci?

German soldiers are pictured at a static display during the Trident Juncture 2018, a NATO-led military exercise, on October 30, 2018 in Trondheim, Norway. - Trident Juncture 2018, is a NATO-led military exercise held in Norway from 25 October to 7 November 2018. The exercise is the largest of its kind in Norway since the 1980s. Around 50,000 participants from NATO and partner countries, some 250 aircraft, 65 ships and up to 10,000 vehicles take part in the exercise. The main goal of Trident Juncture is allegedly to train the NATO Response Force and to test the alliance's defence capability. (Photo by Jonathan NACKSTRAND / AFP)
FOTO: AFP

Rat u Ukrajini nikad nije došao tako blizu granica NATO-a kao u ranim jutarnjim satima ove nedjelje. Vojna baza u Javorivu, koju su raketirale ruske snage, udaljena je oko 25 kilometara od poljske granice.

U smrtnonosnom napadu na bazu poginulo je, prema ukrajinskim izvorima, 35 ljudi, a 134 je ranjeno. Rusija, pak, tvrdi da je u napadu poginulo “180 stranih plaćenika” i uništena “velika količina stranog oružja”. Te informacije nisu potvrđene.

Rat na pragu NATO-a

Od Javoriva do poljske granice autom se stiže u manje od pola sata. S druge strane granice, preko koje brojne izbjeglice iz Ukrajine traže utočište u Poljskoj, nalazi se teritorij NATO-a i Europske unije. Ove nedjelje rano ujutro Putinov rat u Ukrajini stigao je na sam prag EU-a i NATO-a.

Na istoku europskog kontinenta vodi se veliki rat i reperkusije, izvan granica Ukrajine, naprosto su neizbježne. Već je ranije bilo provokacija i zbivanja koja u ovakvim okolnostima mogu imati potencijal za daljnju eskalaciju.

Švedska je, primjerice, još početkom ožujka izvijestila da su četiri ruska borbena aviona ušla u njihov zračni prostor. Zbog borbi u blizini ukrajinske nuklearke Zaporižje svijet je, riječima američke veleposlanice u UN-u, “za dlaku izbjegao nuklearnu katastrofu”.

Upozorenje iz Kremlja

Nedjeljni napad na bazu, u kojoj su prije rata SAD i druge NATO članice obučavale ukrajinske snage, bio je prvi tako veliki napad ruske vojske na zapadu Ukrajine, oko 50 kilometara od Lavova, grada u koji se sklanjaju izbjeglice iz drugih dijelova zemlje pod direktnom ruskom agresijom i u koji se privremeno smjestila većina zapadnih diplomata, nakon što su napustili Kijev.

Napad je uslijedio nakon što su iz Kremlja u subotu poručili da su upozorili Sjedinjene Američke Države da će zapadne konvoje, kojima se doprema oružje i oprema ukrajinskim snagama, smatrati “legitimnim metama”.

Raketiranje vojne baze tako blizu granice jedne zemlje članice NATO-a stoga je ponovno izazvalo strahove da bi situacija mogla dodatno eskalirati i otvorilo pitanje može li NATO biti uvučen u sukob u Ukrajini.

Poruka Zelenskog zapadu

“Ako ne zatvorite naše nebo, samo je pitanje vremena kada će ruske rakete početi padati na vaš teritorij, teritorij NATO-a”, poručio je Zapadu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, tražeći još jednom da NATO iznad Ukrajine uspostavi zonu zabrane letenja. No, NATO je to dosad više puta odbio upravo kako bi izbjegao eskalaciju i ulazak u otvoreni sukob s Rusijom.

Jedini način da se provede zabrana letenja je da NATO-ovi borbeni zrakoplovi ruše iznad Ukrajine ruske avione, objašnjavao je nedavno glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.

I obrnuto: ako bi NATO-ov zrakoplov bio srušen iznad Ukrajine, smatraju pojedini stručnjaci, to bi mogao (ili trebao) biti povod za aktiviranje članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora o kolektivnoj obrani. Slična su se pitanja pojavila i kada se razmatralo slanje poljskih MiG-ova Ukrajini.

Što poduzima NATO?

“Izravni sukob između NATO-a i Rusije bio Treći svjetski rat i to je nešto što moramo izbjeći pod svaku cijenu”, ponovio je u subotu američki predsjednik Joe Biden. NATO stoga (zasad) odbija opetovane pozive iz Kijeva o uvođenju zone zabrane letenja, a deal s poljskim avionima sovjetske proizvodnje također nije prošao.

Umjesto toga, NATO je značajno ojačao prisutnost u svojim istočnoeuropskim članicama, a u Poljskoj su prije neki dan SAD rasporedile dva nova protuzračna sustava Patriot. Sve se to čini kako bi se pojačala obrana zračnog prostora, prostora NATO-a, ali i poslala poruka Moskvi da će Savez braniti “svaki centimetar” teritorija svojih članica.

Centimetar bliže Savezu

Raketiranjem vojne baze u relativnoj blizini poljske granice Putinov rat u Ukrajini stigao je, međutim, još centimetar bliže tom teritoriju. Može li situacija eskalirati, a Putinova ofenziva u Ukrajini direktno involvirati NATO-ove snage?

Profesor s Fakulteta političkih znanosti i Hrvatskog vojnog učilišta Robert Barić nedjeljni napad smatra “najgrubljom porukom” Moskve Zapadu, ali zasad ne vidi naznake da bi se dogodile dodatne eskalacije.

Ruska strana je, kaže u razgovoru za Telegram, pokrenula udare po zapadnoj Ukrajini jer tuda ide opskrbni pravac kojim dolazi naoružanje preko Poljske. “To je pokušaj da se na neki način omete slanje naoružanja i streljiva”, ističe.

Prekomjerni napad

Napad na bazu u Javorivu ocjenjuje prekomjernim, “ako je točno da su ispaljena 34 projektila”, i to s ciljem da se pošalje poruka. “Ovo je prekomjerni napad kojim se želi napraviti utisak, ‘napadamo ciljeve i pored granice s NATO državom, pazite što radite, drugi bi napad mogao biti i preko granica ako nastavite opskrbljivati Ukrajince naoružanjem’”, procjenjuje profesor.

Radi li se, dakle, o nekoj vrsti upozorenja Zapadu? “Da, kao najgrublja poruka”, kaže. Profesor napominje da se “Putin ne želi povući dok ne dobije neku veću vojnu pobjedu”, među ostalim i kako bi imao “opravdanje pred svojom javnosti”.

No, uzevši u obzir i to da ruska ofenziva u Ukrajini ide lošije nego što su to očito u Kremlju planirali, ne djeluje racionalno niti logično da ruski predsjednik htio uvući i NATO u sukob. “Nije uopće logično”, slaže se Barić. Stoga ističe da se, prema njegovoj procjeni, više radi o upozorenju tipa ‘pazite što radite’, ali da u ovom trenutku, “zbog cijelog niza razloga”, ne vidi naznake da je takva eskalacija moguća.