Na tržištu nafte opet je dramatično, izgledno je da ćemo još pričekati na pad cijene. Što stoji iza svega?
Kakve veze s rastom cijena nafte ima sukob Irana i Amerike?
Najnovije najave da će u Hrvatskoj sljedećih sati doći do povećanja cijena goriva logična su posljedica dramatičnih obrata na svjetskom tržištu nafte. Naime, nakon što se cijena barela spustila s gotovo 80 dolara na 70 dolara po barelu, posljednjih dana cijene su opet skočile na 75 dolara po barelu. Kako sve upućuje da će se na ozbiljnije i sustavno smanjivanje cijena nafte još pričekati, logično je da se proizvođači benzina i dizela žele zaštiti od gubitaka.
Nakon što su se 14 članica OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte), Rusija i ostali glavni proizvođači nafte, dogovorili da povećaju proizvodnju za oko milijun barela dnevno, očekivalo se da će se cijene spustiti do oko 60 dolara po barelu. No, umjesto smanjenja uslijedio je novi, neočekivani udar. Cijene su opet porasle što je razbilo sve iluzije da će se cijene na svjetskom tržištu stabilizirati na oko 60 dolara po barelu. Premda stručnjaci smatraju da povišenje cijena ne znači da je na pomolu nova naftna kriza, posljedice su već vidljive. Među ostalim, izazvale su i povećanja cijena goriva u mnogim državama.
Stručnjaci misle da Trump sve više utječe na cijenu nafte
Glavni razlog za novi potres na tržištu nafte je strah od toga da bi brojna krizna žarišta u svijetu mogla izazvati probleme pa i dovesti do prekida opskrbe nafte. Na neočekivani rast cijena utjecalo je i slabljenje američkog dolara posljednjih dana, jer se cijene sirove nafte izračunavaju u dolarima.
Stručnjaci smatraju da američki predsjednik Donald Trump sve više utječe na poremećaje cijena na tržištu nafte, ponajprije zbog najava o uvođenju sankcija protiv Irana. Stručnjaci Barclaysa, britanske investicijske banke i multinacionalnog financijskog servisa, smatraju da će “sljedećih mjeseci američki političari, više nego prije, imati glavnu ulogu pri određivanju globalnih cijena nafte. Sve ovisi kakve će biti sankcije protiv Irana i kad će biti uvedene.”
Analitičari Barclaysa upozoravaju da postoje velike šanse da će cijene naftnih derivata u sljedećih nekoliko mjeseci porasti jer će tržištu nedostajati oko 2 milijuna barela nafte dnevno koliko je izvozio Iran. No, ne isključuju mogućnost da Trumpova administracija, u drugoj polovici 2018. i početkom 2019., bude oprezna zbog izbora u SAD-u u studenome koji su za republikansku stranku i Trumpa iznimno važni. Bank of America Merrill Lynch pak tvrdi da bi u drugom polugodištu 2018. na tržištu nafte moglo doći do manjka od oko 400.000 barela dnevno pa vjeruje da će se do kraja godine cijene kretati u prosjeku 70 dolara po barelu.
Trump iznenada ponudio sastanak iranskom predsjedniku
No, u ponedjeljak se ponovno dogodio neočekivani zaokret koji možda ponudi nadu da će doći do smirivanja cijena na svjetskom tržištu nafte. Naime, američki predsjednik Donald Trump izjavio je na konferenciji za medije kako je spreman sastati se s iranskim predsjednikom bez ikakvih prethodnih uvjeta. Premda je još prošli tjedan nazvao Iran izravnom prijetnjom američkoj političkoj i gospodarskoj sigurnosti te upozorio predsjednika Rouhanija da bi Iran, ako će izazivati SAD, mogao stradati teže nego bilo koja zemlja u povijesti.
Ponuda predsjednika Donalda Trumpa došla je manje od tri mjeseca nakon što su se SAD povukle iz međunarodnog sporazuma o ograničavanju iranskih nuklearnih ambicija što je bio glavni razlog za rast cijena nafte. Inače, Trump je više puta nazvao Iran “najvećim sponzorom terorizma u svijetu”. Na pitanje hoće li postaviti neke preduvjete za razgovore, Trump je odgovorio: “Ne. Ako se žele sresti, susrest ćemo se”.
Iran još nije odgovorio na ponudu Washingtona, no Mahmoud Vaezi, šef kabineta predsjednika Rouhanija, rekao je novinarima ranije ovog mjeseca da je Trump već tražio sastanak s iranskim predsjednikom, ali da je ta njegova ponuda odbijena. Istaknuo je kako Iran neće popusti pod pritiscima kao Sjeverna Koreja.
Što bi se dogodilo da Iran zatvori Hormuški tjesnac?
Zapravo sada nad tržištem nafte lebdi možda najvažnije geopolitičko pitanje. Što će se dogoditi, ako Iran zbog uvođenja sankcija, zatvori Hormuški tjesnac zbog čega bi na svjetsko tržište dnevno stizalo čak 17 milijuna barela nafte manje? To bi, procjenjuju stručnjaci, dovelo do porasta cijena nafte na 160 pa i 250 dolara po barelu. Vjerojatno je i to jedan od razloga zašto je predsjednik Trump ponudio sastanak iranskom vođi.
Većina svjetskih geostratega ne vjeruje da će Iran zatvoriti Hormuški tjesnac jer to još nikada nije napravio, pa i za puno težih kriza u odnosima s Washingtonom od ove najnovije. U slučaju rata Iran bi zasigurno teško stradao, u najmanju ruku ostao bi bez svoje mornarice. Uz to rat bi imao nesagledive posljedice po sigurnost opskrbe naftom u svijetu, a najozbiljnije bi ugrozio labavi mir na Bliskom istoku.
Naime, Washington je već više puta ponovio kako bi američka Peta flota, koja u tom području ima dvadesetak ratnih brodova i oko 16.000 vojnika, u slučaju da Teheran zatvori tjesnac, odmah napala i uništila iransku mornaricu. Istodobno, tim ratom bi bile teško pogođene brojne arapske izvoznice nafte koje su ujedno i najlojalnije američke saveznice.
Zašto je Hormuški tjesnac toliko važan?
Kroz Hormuški tjesnac prolazi dnevno oko 18,5 milijuna barela nafte, dakle oko trećina nafte koja se prevozi morskim putem. U Perzijskom zaljevu koji se nalazi iza Hormuškog tjesnaca, nalaze se najbogatija svjetska nalazišta nafte u Iraku, Kuvajtu, Omanu, Kataru, Ujedinjenim arapskim emiratima, Saudijskoj Arabiji, a kroz tjesnac se prevozi ukapljeni plin iz Katara. Hormuški tjesnac na najužem mjestu širok je pedesetak kilometara, a tu se još nalaze brojni iranski otočići i iranske pomorske baze.
Zbog toga je predsjednik Rouhani upozorio Bijelu kuću da bi američki napad na Iran bio “majka svih ratova” na što mu je Trump odgovorio da mu više ne pada na pamet prijetiti SAD-u jer će “osjetiti posljedice kakve su u povijesti samo malobrojni osjetili”. Inače, 2011. Iran je proveo pomorske manevre u Hormuškom tjesnacu koji su imali za cilj pokazati kako bi iranska vojska blokirala tjesnac.
Već samo spominjanje Hormuškog zaljeva kao kriznog žarišta moglo bi prisiliti osiguravajuća društva da povećaju premiju za brodove koji tamo prolaze, što bi moglo izazvati dodatno poskupljenje nafte. No, taj najcrniji scenarij ipak se ne očekuje jer bi to vjerojatno za sljedeća desetljeća zapečatio sudbinu Irana, ali i Bliskog istoka. I američki predsjednik Trump svjestan je strašnih posljedica mogućeg rata pa ga je vjerojatno i to ponukalo da ponudi susret s iranskim vođama.
Iz Bijele kuće kažu da je Trump otvoren za pregovore
Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće izjavilo je kako je gospodin Trump otvoren za “dijalog i pregovore”, ali da će Teheran morati poduzeti mjere kako bi izbjegao gospodarske sankcije SAD-a koji su stavili naglasak na gospodarstvo islamske republike.
Tijekom tiskovne konferencije u ponedjeljak, Trump je povukao paralelu između svojih susreta s Kimom i Putinom i potencijalnog sastanka s iranskim dužnosnicima, rekavši kako Pjongjang u mjesecima nije ispalio raketu, a da je napredovao s Moskvom oko “zaštite Izraela”. Neki stručnjaci izvan vlade vjeruju da je, iako gospodin Trump govori o diplomaciji, cilj ostalih visokih dužnosnika korištenje sankcija koje će oslabjeti a možda čak i destabilizirati iranski režim.