Nastavlja se urušavanje Muzičke akademije. Vanjski profesori i tehničari sedam mjeseci nisu dobili honorar
Posljednji honorar 72 vanjska suradnika primili su prošle godine u listopadu
“Dragi kolege vanjski suradnici, unatoč svim naporima uprave Muzičke akademije, nismo uspjeli osigurati redovitu isplatu Vaših honorara u ovoj akademskoj godini. Nemam nikakve informacije kada će honorari biti isplaćeni i mogu Vas samo zamoliti za strpljenje i razumijevanje”, stoji na početku maila koji su ovaj vikend od dekana dobili vanjski suradnici zagrebačkog fakulteta.
Dekan Dalibor Cikojević u nastavku tvrdi kako je cijeli svoj mandat pokušavao sustavno riješiti to pitanje s pet ministara koji su se za to vrijeme izmijenili na vlasti. “Nažalost nisam uspio, te iz godine u godinu morate neprimjereno dugo čekati svoje zaslužene honorare”, priznaje Cikojević te suradnike na kraju moli za razumijevanje.
Zadnja isplata bila je lani u listopadu
Pismo nam je proslijedio jedan djelatnik koji potvrđuje dekanove riječi da se radi o višegodišnjem problemu. Od preseljenja u novu zgradu 2014. godine, fakultet ima problema s nedostatkom novca. Nova zgrada za koju je Telegram otkrio da je preuzeta sa 750 nedostataka stvara ogromne režijske troškove, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja, tvrdi dekan Cikojević, ne želi im dati dovoljan iznos kojim bi pokrili održavanje i plaće za zaposlene, pa se svake godine balansira.
Situacija je sramotna jer jedna državna ustanova, u vremenu kada postoji i kazna za neisplatu plaće, duguje novac vanjskim suradnicima još od listopada prošle godine. Tada su im isplaćeni posljednji honorari i od tada za Akademiju rade praktički besplatno.
Svake godine ista priča
Jedan od zaposlenika Akademije, viši umjetnički suradnik Ivan Batoš, kaže kako je prijašnjih godina, isto uz kašnjenje, znao doći novac barem za prvi semestar, ali od toga ove godine nije bilo ništa. “Kako su sad dugovi za režije abnormalni, pretpostavljam da Sveučilište nema sredstva da interventno spasi tu vanjsku suradnju. Naravno logično je pitanje kako se uopće planira nastava i potpisuju ugovori s ljudima, a da pritom nisu osigurana materijalna sredstva za isplatu njihovog rada?” priča nam Batoš.
Kaže kako su im vanjski suradnici neophodni jer je nemoguće otvoriti toliko radnih mjesta zbog nedostatnog financiranja. “Dvojica kolega su odbila raditi ispite prije dvije godine, ali njihov protest prošao je relativno nezapaženo i sami su odustali od daljnje suradnje. Ostali kolege se ili boje, ili su tu samo zbog statusa”, žali se Batoš.
Pokrivaju jedva 40 posto troškova
Dekan Cikojević odgovorio nam je kako Muzička akademija zbog specifičnosti nastave ima angažirana 72 vanjska suradnika. Trošak za njihove honorare lani je iznosio 2 milijuna i 650.000 kuna, a sličan iznos predviđen je, kaže, i ove godine. Dodaje i da je zbog višegodišnjih problema u isplati honorara u proračun uvedena stavka za pokrivanje troškova vanjske suradnje umjetničkih sastavnica u cijeloj Hrvatskoj u iznosu od 10 milijuna kuna.
“Unatoč tome, isplata honorara za vanjske suradnike kasni i do 10 mjeseci, tako da na primjer ove godine nitko od vanjskih suradnika na svim umjetničkim sastavnicima na Sveučilištu u Zagrebu nije dobio ni lipe honorara, a počeli su s radom 1. listopada prošle godine”, ističe Cikojević. Podsjeća i kako među vanjskim suradnicima ima dobitnika najvećih državnih priznanja i nagrada, nacionalnih prvaka, stranih profesora te da mu je žao mladih ljudi koji nemaju stalni posao i kojima je ova suradnja jedini izvor prihoda.
“Nažalost Muzička akademija kao i druge umjetničke sastavnice nema mogućnosti pokriti vanjsku suradnju iz vlastitih sredstava, koja za sada pokrivaju jedva 40 posto potreba, tako da nam je sve teže naći mlade ljude koji su voljni prihvatiti honorarni angažman. Ako se netko pita zašto mladi ljudi odlaze vani, eto mu jednog od objašnjenja” zaključuje dekan.
Akademijin dug veći je od 2 milijuna kuna
Telegram je nedavno donio i točan iznos Akademijinih dugova koji trenutačno iznosi više od dva milijuna kuna. Obratili smo se stoga Senatu sveučilišta u Zagrebu, točnije rektoru Damiru Borasu da nam objasni kako je fakultet završio u ovakvoj situaciji. S te adrese nam do objave članka nije stigao odgovor.
Ministarstvu znanosti i obrazovanja upit nismo ni slali jer su i oko prijašnjih priča koje smo radili o Muzičkoj akademiji odgovornost odmah prebacili na Sveučilište s kojim su u sukobu (ministrica Blaženka Divjak i rektor Damir Boras često su na oprečnim stranama), a za koje tvrde da neracionalno koristi dodijeljena sredstva. Na Sveučilištu pak tvrde da im to što dobivaju nije dovoljno.
Do novca preko Bandića?
Ovaj tjedan pak ističe ultimatum gradonačelnika Zagreba Milana Bandića Ministarstvu znanosti i obrazovanja kojim je od njih zatražio da podmire obveze Muzičke akademije za režijske troškove, obavezne inspekcijske preglede i održavanje zgrade inače će to učiniti on, odnosno Zagrepčani, jer “neće dopustiti da zbog neodgovarajućeg održavanja propadne zgrada koja je u upotrebi tek nešto duže od četiri godine”. Doduše taj ultimatum Bandić je izrekao prije izbora za europski parlament.
Vanjskim suradnicima tako u 21. stoljeću na jednom fakultetu države članice Europske unije ostaje samo čekati milost nekoga iz Grada, Sveučilišta ili Ministarstava (koji su svi u međusobnoj svađi) ne bi li dobili svoj novac.