Zgrada Muzičke se raspada, nemaju za račune, prijete im milijunske tužbe. A dekan tiska knjigu kako je genijalan

“Muzička je akademija kao nikada dosad dobila mogućnost pokazati svu raskoš svoje izvrsnosti i sav spektar raznovrsnosti svog djelovanja” dodaje u knjizi Cikojević, zaključujući uvod tezom kako će njegov mandat biti putokaz “budućim generacijama studenata, profesora, zaposlenika i Uprave Muzičke akademije”.

HEP trebao ovršiti Muzičku akademiju

Akademiju je upravo preuzeo novi dekan, Igor Lešnik koji je Telegramu odgovorio kako je knjiga koju je njegov prethodnik tiskao “zapravo izvješću o radu”, te da je cijena “beznačajna”. Čak nam je poslao i primjerak u redakciju. S druge strane, od izvora iz Akademije doznali smo da bi im idući utorak na račun trebala sjesti ovrha HEP-a za neplaćenu energiju u iznosu od otprilike 400 tisuća kuna.

Kako smo već pisali, to ne bi bilo prvi put. HEP Opskrba je prije par mjeseci ponovno potpisala ugovor s Akademijom nakon što ga je bila raskinula zbog neplaćanja dugova. Bivši dekan Cikojević priznao nam je da je u svibnju Akademija sveukupno bila dužna 2.136.244 kune, od čega je 888.000 kuna bilo za električnu energiju, i to nakon našeg upita kada će isplatiti honorar za 72 vanjska suradnika koji ga nisu dobili od listopada prošle godine.

Problemi sa zgradom koje je otkrio Telegram

Novi dekan Lešnik Telegramu je potvrdio da im je doista prijetila ovrha, ne otkrivajući iznos, ali kaže da će biti izbjegnuta jer im je Ministarstvo znanosti i obrazovanja na kraju doznačilo dovoljan iznos. No Lešnik dodaje da se zbog izostanka trajnog sustavnog rješenja financiranja može očekivati da bi se Muzička akademija uskoro mogla “ponovno naći u sličnoj situaciji”.

Otkako su se muzičari preselili u novu zgradu u siječnju 2015., Akademiju muče financijske nevolje uzrokovane nedovoljnim sredstvima za plaćanje održavanja, ali i za popravke te iste zgrade koja je preuzeta sa 750 nedostataka, o čemu se šutjelo sve dok Telegram u svibnju ove godine o tome nije napravio priču.

Nedostaju im milijuni

Lešnik, koji je poziciju dekana preuzeo početkom ovog mjeseca, upozorava kako Muzička akademija unatrag pet godina redovito obavještava nadležne i zahtijeva sustavno rješenje financiranja troškova režija i održavanja za koje joj, prema sadašnjem modelu financiranja, nedostaje 3,5 milijuna kuna godišnje. Stoga im poslovanje doslovno ovisi o milosti Ministarstva obrazovanja, odnosno novcu iz njihovog interventnog fonda.

Telegram je u posjedu dokumenta u kojem stoji kako je 2013. godine, dok je još bila na nekoliko lokacija u Zagrebu, Muzička akademija stavku energija plaćala 186.322 kune. Nakon preseljenja, ti su se troškovi drastično povećali pa su tijekom 2017. iznosili 2,466.187 kuna, dakle 16 puta više.

Tehničko i investicijsko održavanje 2013. koštalo je pak 83.861 kunu, a 2017. 1,002.055 kuna. Ako je Muzička akademija u novoj zgradi ostala na istom iznosu financiranja kao prije preseljenja, jasno je gdje je problem.

NEXE gradnja tuži akademiju za 24 milijuna kuna

Za Akademiju su ogroman teret i sudski sporovi nastali zbog stihijski građene zgrade. Kako smo otkrili u reportaži objavljenoj u svibnju, građevina ima ozbiljne probleme; od procurivanja vode iz cijevi na nekoliko katova, raštimavanja instrumenata zbog čudnovate klimatizacije, napuknuća stakla na prozorima pa do otpadanja dijelova mramornih ploča i očitog propadanja podzemne garaže čije zidove jede vlaga.

U dokumentu o povećanim troškovima, bivši dekan Cikojević naveo je kako podizvođač radova na zgradi Akademije, Mepro, od njih potražuje 941.571 kunu glavnice a izvođač radova NEXE gradnja nevjerojatnih 24.682.294 kuna. Da sve bude dodatno apsurdnije, Akademija je pak tužila Nexe gradnju i Croatia osiguranje radi naknade štete u iznosu od 7,988.172 kune.

Unatoč očitom velikom financijskom teretu koji im je nad glavama, iz Akademije nisu željeli otkriti meritum tužbi jer bi, kako je rekao dekan, “javno komentiranje sudskih postupaka u tijeku štetilo Muzičkoj akademiji u ovome trenutku”. Ništa više nismo saznali niti od Ministarstva, Sveučilišta ni samih tvrtki. Iz NEXE gradnje nam nisu ni odgovorili na upit, dok su iz Mepra kazali kako o sudskom sporu ne žele iznositi nikakve činjenice prije nego bude pravomoćno okončan.

Sanacija nedostataka trajat će godinu dana

Iz stručnih izvora unutar Akademije, doznali smo i kako unatoč međusobnim tužbama NEXE grupa radi sanaciju nedostataka u zgradi koji su utvrđeni elaboratom. Uz preuzete nedostatke mora se popraviti i šteta koju je izazvalo nedavno curenje vode iz cijevi na prvom i četvrtom katu. Navodno se sanira i garaža, a sve bi trebalo biti gotovo u roku od godinu dana.

No zgrada skriva nove moguće troškove. Kako nam je objasnio stručnjak koji je imao uvid u projekt, a koji je želio ostati anoniman, projektant je u zgradi isplanirao cijeli razvod tople i hladne vode u podu svakog kata. “To je problematično jer je sad nemoguće detektirati gdje curi. Sve su cijevi izolirane i to je tehnički loše rješenje”, naglašava nam izvor.

Kako smo već upozoravali, na zgradi je napuknulo i staklo na jednom prozoru na petom katu uz panoramski lift, a stručnjak nam sada tvrdi da je uopće nepoznanica kako će ga odgovorni zamijeniti. “Staklo je teško je 300 kilograma pa se postavlja pitanje kako ga uopće transportirati i postaviti, posebice zato što sva su stakla postavljena s unutarnje strane. To također znači da će se morati i skidati mramorne ploče u liftu. Tako je sa svim prozorskim staklima na zgradi”, dodaje stručnjak i zaključuje kako se realni godišnji trošak održavanja takve zgrade kreće od četiri i pol do 5 milijuna kuna.

Sveučilište: Ministarstvo radi protivno Ustavu i propisima

Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras krivicu za nedostatak novca opet prebacuje na Ministarstvo. Odgovorio nam je kako je on redovito svojim dopisima Ministarstvu, u protekle dvije godine, ukazivao da postojeći model programskog financiranja javnih visokih učilišta ne predviđa pokriće osnovnih troškova redovne temeljne djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu, a posebno za neke njegove sastavnice među kojima je i Muzička akademija.

Dodaje i kako je financijska analiza (koju su proslijedili i Ministarstvu) pokazala da za nesmetano obavljanje temeljne djelatnosti Sveučilištu u Zagrebu, po dosadašnjem modelu programskog financiranja, nedostaje godišnje minimalno 100 milijuna kuna. U nastavku napada na ministricu Blaženku Divjak, Boras tvrdi i kako su ustaljene prakse Ministarstva znanosti i obrazovanja koje uređuju planiranje i trošenje sredstava Državnog proračuna protivne propisima, što je ustanovila i Državna revizija.

Boras ide i dalje pa tvrdi da Ministarstvo zapravo radi protivno stavu Ustavnog suda koji je zaključio kako nije dopušteno donositi odluke kojima se ugrožava djelatnost od posebnog društvenog interesa – pod što spada Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nije otkrio imaju li plan u slučaju da Akademija izgubi sporove, ali je naglasio da će kao i do sada pomagati koliko mogu, iz sredstava koja dobivaju od Ministarstva.

Ministarstvo: Sveučilište je odgovorno

Iz Ministarstva kažu kako je nedvosmisleno jasno da je pitanje nedovoljnog financiranja Akademije u novim prostorima u nadležnosti Sveučilišta u Zagrebu koje je dužno strateški upravljati i planirati te učinkovito i transparentno raspoređivati dodijeljena proračunska sredstva vodeći se načelom transparentnosti i javne odgovornost.

“Ističemo da je dakle, i utvrđivanje iznosa koji se odnosi na umjetničke akademije svakog pojedinog sveučilišta u domeni njihove autonomije”, zaključuju u Ministarstvu. Dodaju kako su ove godine Sveučilištu u Zagrebu uplatili 158 milijuna kuna subvencija, 42 milijuna kuna za temeljnu znanstvenu i umjetničku djelatnost te u lipnju još nešto više od 5 i pol milijuna kuna za dodatno financiranje umjetničke djelatnosti

Rektoru Borasu odgovaraju kako im još uvijek nije dostavio cjelovite podatke za početak pregovora o programskim ugovorima čime je, kažu, “svjesno oštetio Sveučilište u 2019. za dodatnih gotovo 20 milijuna kuna koje su temeljem rezultata mogli ostvariti”. Dodaju i kako im je razlog zašto to nije napravio nepoznanica.

Odgovorni u svađi, a dugovi rastu

Prebacivanje odgovornosti Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstvu traje otkako smo pokrenuli priču o zgradi Akademije i enormnim troškovima održavanja koje proizvodi, ali očito je da od tada još uvijek nije pronađen način kako glazbenicima usmjeriti dovoljno sredstava.

Tako da će mandat bivšeg dekana Cikojevića ipak malo teže “ostati upisan u povijest kao zlatno razdoblje”, kako piše u knjizi koju je sam sebi izdao Akademijinim novcem. Ne djeluje ni kao da uskoro dolazi bolje vrijeme, dok god će Akademija živjeti bez jasnog sustava financiranja, pod prijetnjama ovrhe i troškova neizvjesnih sudskih procesa. U zgradi koja guta novac i u kojoj je čak i zamjena prozorskih stakala logistička noćna mora.