NATO priprema povijesni zaokret, Kinezi prijete: 'Nemojte izvoziti mentalitet Hladnog rata u Aziju'
Kineske vlasti navode da NATO provocira sukob povlačenjem ideoloških linija
Japanski dnevni list Nikkei Asia, najveće svjetske financijske novine, s dnevnom nakladom većom od 1,73 milijuna primjeraka te još 800.000 čitatelja elektroničke verzije, objavio je da NATO pakt planira otvoriti ured za vezu u Tokiju, prvi te vrste u Aziji. To će, tvrdi Nikkei Asia, omogućiti NATO paktu redovite konzultacije ne samo s Japanom, već i ključnim američkim saveznicima u Aziji, Južnom Korejom, Australijom i Novim Zelandom.
Cilj je te odluke, tvrdi se, produbljivanje suradnje u borbi protiv kineskih kibernetičkih prijetnji, koordinacija stajališta o novim i disruptivnim tehnologijama te borba protiv dezinformacija. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg o tomu je, piše Nikkei, a citiraju svjetski mediji, sredinom travnja obavijestio sve članice Saveza.
Istodobno Japan planira otvoriti svoj ured pri NATO-u u Bruxellesu, koji će biti odvojen od japanske ambasade u Belgiji. Sljedećem summitu NATO pakta u Vilniusu nazočit će čelnici Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda te tako simbolizirati pojačani angažman Saveza na Indo-Pacifiku.
Dansko veleposlanstvo kao kontaktna točka NATO-a i Tokija
Vijest je potvrdio danski veleposlanik u Japanu Peter Taksoe-Jensen koji je izjavio za Nikkei Asia da će ta odluka biti više od simbolike te da će na “vrlo vidljiv, stvaran način pokazati jačanje odnosa između Japana i NATO-a”. Dansko veleposlanstvo u Tokiju djeluje kao kontaktna točka NATO-a i Japana.
Taksoe-Jensen je također istakao da se geopolitički krajolik drastično promijenio otkako je NATO objavio svoj prethodni Strateški koncept 2010. Tada se Rusija, istakao je, smatrala potencijalnim partnerom, a Kina se nije spominjala. Na Madridskom summitu 2022. NATO pakt je zaključio da Rusija više nije partner, već neprijatelj, te da bi rast utjecaja Kine mogao utjecati na transeuropsku sigurnost. Zbog toga je, zaključio je Taksoe-Jensen, važno da NATO pakt učvršćuje suradnju s državama iz Indo-pacifičke regije.
Michito Tsuruoka, izvanredni profesor na Sveučilištu Keio, rekao je da je rat u Ukrajini promijenio način na koji NATO vidi Kinu. “Osim što je za svijet Kina sama po sebi problem, ona je predstavlja dodatni problem i kao saveznica Rusije”, kaže.
Kontrola nad ključnim sektorima
NATO pakt je prošle godine u svom strateškom dokumentu upozorio da kineske ambicije i politika prisile predstavljaju izazov za NATO. “Kineske zlonamjerne hibridne i cyber operacije, te njezina konfrontirajuća retorika i dezinformacije, ciljaju na članice Saveza i štete njegovoj sigurnosti”, navodi Tsuroka.
Posebno se upozorava na pokušaje Kine da uspostavi kontrolu nad ključnim tehnološkim i industrijskim sektorima, kritičnom infrastrukturom, strateškim materijalima i opskrbnim lancima, kao i na to kako kineske akcije u svemiru, kibernetičkoj i pomorskoj domeni nastoje potkopati međunarodni poredak temeljen na pravilima.
Na kraju se najavljuje da će se ojačati dijalog i suradnju s novim i postojećim partnerima u Indo-Pacifiku kako bi se moglo uhvatiti u koštac s međuregionalnim izazovima i poraditi na zajedničkim sigurnosnim interesima.
Kina se protivi proširenju suradnje azijskih država i NATO-a
U svom strateškom konceptu predstavljenom prošle godine, NATO je ustvrdio da Kina predstavlja “sustavne izazove” euroatlantskoj sigurnosti. Također je obećano da će NATO jačati dijalog i suradnju s novim i postojećim partnerima u Indo-Pacifiku kako bi se uhvatio u koštac s međuregionalnim izazovima i zajedničkim sigurnosnim interesima.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg već je u ožujku za posjeta Južnoj Koreji najavio da je, s obzirom na današnje globalne izazove bez presedana, solidarnost među državama koje dijele vrijednosti slobode, demokracije i vladavine prava važnija nego ikada. “Moramo se pozabaviti tim globalnim prijetnjama i izazovima, uključujući izazove koji dolaze iz Kine, a jedan od načina je da to učinimo, naravno, bliže surađivati s partnerima u regiji”, naglasio je Stoltenberg.
Kina se žestoko protivi proširenju suradnje azijskih država i NATO pakta te širenju utjecaja Saveza u Aziji. Pozvala je NATO pakt da, kako kaže, prestane provocirati sukob povlačenjem ideoloških linija.
Zaustavljanje razvoja i jačanja Kine
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, Zhao Lijian, upozorio je pak da je NATO protegao svoje pipke na azijsko-pacifičku regiju te želi izvoziti mentalitet Hladnog rata i replicirati blokovsku konfrontaciju.
Inače, u osnivačkom dokumentu NATO pakta izričito stoji da je njegova uloga ograničena na sjevernoatlantsko područje te da neće u svoje članstvo primiti niti jednu azijsku državu niti će preuzeti obvezu njihove obrane. No, nova strategija potvrđuje da se odustalo od tih temeljnih načela. U Bruxellesu se tvrdi kako se na taj način želi dati potpora SAD-u u njegovim nastojanjima da spriječi vrtoglavi razvoj i jačanje Kine, najvećeg američkog konkurenta u svijetu.
Dio političkih analitičara procjenjuje kako SAD preko NATO pakta u eventualni rat protiv Kine žele uvući i europske države članice NATO-a. Tomu se do sada jedino javno suprotstavio francuski predsjednik Emmanuel Macron te je zbog toga doživio teške kritike.