Zašto šef Sjevernoatlantskog saveza putuje u Japan i Južnu Koreju? 'Washington preko NATO-a provodi tajni plan protiv Kine'
Stoltenbergova turneja na tragu je novog Strateškog koncepta NATO pakta
Sve je očitije da glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg aktualnim posjetom Japanu i Južnoj Koreji nastoji ne samo jačati nego i praktički institucionalizirati i formalizirati odnose NATO pakta s azijskim saveznicima SAD-a. Razlog za to je, tvrdi, rat u Ukrajini i rastuće napetosti između SAD-a i Kine.
Prvi rezultati se već vidljivi: Južna Koreja obećala je povećanje vojne pomoći Ukrajini kršeći tako dosadašnju politiku neslanja oružja u zaraćena područja. Japanu je pak Stoltenberg zahvalio “za potporu koju Japan pruža, koristeći i zrakoplove i teretne kapacitete.” Japanski premijer Fumio Kishida dao je punu potporu aktivnostima NATO pakta u Ukrajini.
Na tragu prošlogodišnjeg summita u Madridu
Stoltenbergova turneja je posve na tragu novog Strateškog koncepta NATO pakta koji je 2022. godine donesen na summitu u Madridu. U njemu je izravno navedeno da je Kina strateška prijetnja i “izazov za Atlantski sustav.” Zbog toga su na taj summit, prvi put u povijesti, pozvani američki saveznici SAD-a iz indopacifičke regije: Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja. Kako je opisao Stoltenberg, taj dokument predstavlja “promjenu paradigme.”
Prema njemu Kina predstavlja “sistemski izazov” euroatlantskoj sigurnosti iz cijelog niza razloga. Zbog zlonamjernih hibridnih i kibernetičkih operacija Pekinga, radi pokušaja da kontrolira kritičnu infrastrukturu i svjetske opskrbne lance te da koristi ekonomsku moć za stvaranje strateških ovisnosti i jačanje svog utjecaja. Ocijenjeno je također da se međunarodni poredak potkopava produbljivanjem strateškog partnerstva između Kine i Rusije i njihovim uzajamnim potporama. Zaključuje se da Kina izravno dovodi u pitanje interese, sigurnost i vrijednosti NATO pakta te da se on zbog toga mora širiti i na Aziju.
Dogovoreno jačanje suradnje u kibernetičkom prostoru
Stoga je dogovoreno da Pakt i njegovi azijsko-pacifički partneri ojačaju zajedničku borbu u kibernetičkom prostoru, suprotstavljanju hibridnih prijetnji te osnaže suradnju u novim tehnologijama, borbi protiv dezinformacija i pitanjima pomorske sigurnosti i klimatskih promjena.
U svibnju 2022. u sjedištu NATO-a održan je na tu temu sastanak Glavnog vojnog odbora NATO-a s Australijom, Japanom, Republikom Korejom i Novim Zelandom. U studenom prošle godine Južna Koreja i Japan primljeni su u NATO-ov Centar za kibernetičku obranu.
Nova strategija sugerira odustanak od temeljnih načela saveza
Međutim, u osnivačkom dokumentu NATO pakta stoji da je njegova uloga ograničena na sjevernoatlantsko područje. Također da neće u svoje članstvo primiti niti jednu azijsku državu niti će preuzeti obvezu njihove obrane. No, nova strategija potvrđuje da se odustalo od tih temeljnih načela. U Bruxellesu se tvrdi kako se tako želi dati potpora SAD-u u njegovim nastojanjima da spriječi vrtoglavi razvoj i jačanje Kine, najvećeg američkog konkurenta u svijetu.
Dio političkih analitičara ocijenio je da taj novi strateški dokument ima dva cilja: dati zeleno svjetlo Washingtonu da kroz NATO pakt, preciznije kroz Europu, nametne svoj plan održavanja svjetske hegemonije. Također da u borbu protiv Kine uvuče europske države članice NATO-a.
SAD-u prijeti neuspjeh širenja
Američki predsjednik Joe Biden, međutim, bitku za prevlast u svijetu između Kine i SAD-a prikazuje kao sukob između demokratskih i autoritarnih režima. Uostalom, kao najveći financijer NATO pakta te najmoćnija sila svijeta, Washington nikada nije krio da taj vojno politički savez drži temeljnim alatom za provođenje svojih vojnih i političkih ciljeva, često prerušenih u kolektivnu sigurnost.
Međutim, upozorava ugledni britanski povjesničar, specijalist za povijest međunarodnih odnosa i strateška pitanja Paul Kennedy, postoji realna opasnost da će u pretjeranom širenju svog carstva SAD doživjeti neuspjeh.
Stoltenberg je upao u zamku
Kako bi dokazao kolika je opasnost od Kine, Jens Stoltenberg stalno ponavlja kako Peking ulaže enormna sredstva u modernizaciju svoje vojne sile, pa je tako Kina proizvela projektile koji mogu doseći sve zemlje saveznice NATO-a. “Vidimo ih na Arktiku, u Africi, vidimo ih kako ulažu u našu kritičnu infrastrukturu. I sve više rade zajedno s Rusijom. Sve ovo ima sigurnosne posljedice za NATO saveznike,” zaključuje glavni tajnik NATO-a te upozorava na opasnost od kineske špijunaže, hakiranja, kupnje strateških tvrtki te kibernetičkih napada.
Međutim, na kraju je Stoltenberg upao u zamku neobične nedosljednosti: kazao je kako članice NATO pakta ne trebaju prekinuti odnose s Kinom te da njen uspon predstavlja priliku za europska gospodarstva i trgovinu. Zaključio je kako “Kina nije protivnik NATO-a.”
Peking je mnogima iznimno važan partner
I što misliti nakon takvog zaključka, posebice nakon svega što je u NATO-vim dokumentima napisano o Kini? Dio političkih komentatora drži da je glavni tajnik to morao reći kako bi umirio države članice koje se ne žele uvući u sukob između SAD-a i Kine. Borbu za prevlast dvije velesile prepuštaju s pravom, objašnjavaju analitičari, Pekingu i Washingtonu.
Naprosto smatraju da je na rubu pameti da će Kinezi svojim interkontinentalnim balističkim raketama gađati baš njihove zemlje i tako ugroziti njihovu sigurnost i nezavisnost. Također, ne žele ni prekid gospodarske suradnje s Kinom. Peking je, naime, mnogima od njih iznimno važan i veliki trgovinski partner te globalni lider u novim tehnologijama od kojih mogu imati velike koristi njihova gospodarstva.