Nema dalje. Državna institucija godinama ne može natjerati vlastitu tvrtku da joj vrati milijune. Prijeti ovrhom
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od svoje tvrtke Hrvatsko mirovinsko osiguranje ne može naplatiti 35 milijuna kuna
Da neka javna institucija pokušava utjerati potraživanje od tvrtke, ne spada u rubriku vjerovali ili ne. Da ista ta tvrtka uporno ne želi platiti, pa joj institucija šalje opomenu pred ovrhu, isto nije nečuvena situacija. No, kada je spomenuta tvrtka osnovana od javne institucije kojoj duguje, a pritom je direktor tvrtke zaposlenik iste institucije, e tu ulazimo u sferu bizarnog.
A baš takav slučaj, sudeći po nalazu Državne revizije, dogodio se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Od vlastite tvrtke naziva Hrvatsko mirovinsko osiguranje d.o.o., HZMO potražuje gotovo 35 milijuna kuna. No, tvrtka nikako ne želi platiti, već “sredstva od naplaćenih potraživanja za račun Zavoda oročava u poslovnoj banci”, pa su joj poslali opomenu pred ovrhu. Da stvar bude još apsurdnija, direktor tvrtke HMO primarno je zaposlen u HZMO-u, koji ga je imenovao na tu poziciju na nepuno radno vrijeme.
Problemi s potraživanjima
Državni ured za reviziju objavio je izvješće o financijskom pregledu poslovanja HZMO-a za 2020. i toj instituciji, koja se većinom bavi isplatama mirovina i srodnih naknada, dali su bezuvjetno mišljenje. Ukratko, bez nekih značajnih zamjerki. Ipak, u službenom dokumentu posebno je istaknuta točka revizorskog nalaza vezana uz problematiku nenaplaćenih, milijunskih potraživanja.
Jedno od tih potraživanja, točnog iznosa 34.898.956,00 kuna, odnosi se na trgovačko društvo Hrvatsko mirovinsko osiguranje (HMO) d.o.o. koje “nije podmirilo svoju obvezu u utvrđenom roku”. S obzirom na to da se potraživanje spominje još u prethodnoj reviziji, obavljenoj prije pet godina, ispada da ih njihova tvrtka, ni direktor zaposlen u njoj, ne žele poslušati.
Birokratski kaos
Korijen ovog birokratskog kaosa vjerojatno se nalazi u promjenama nadležnosti i izmjenama zakona zbog kojih ovom tvrtkom, prvotno osnovanoj u ingerenciji ministarstva nadležnim za mirovinski sustav, sada upravlja posve drugo ministarstvo, zaduženo za državnu imovinu. Iako HZMO i dalje ostaje formalni vlasnik tvrtke, osnovane 1992. u svrhu upravljanja dionicama i poslovnim udjelima iz državnog portfelja.
Naime, izmjenama zakona 2018., upravljanje dionicama i udjelima u vlasništvu HZMO-a prešlo je CERP-u, pod ingerencijom tadašnjeg Ministarstva državne imovine. Ono je u međuvremenu ukinuto, pa sada – kako revizija navodi – “društvima iz portfelja Zavoda koja su od strateškog i posebnog interesa za RH upravlja Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine”.
Uporno ih ignoriraju
Kako god, revizija je zaključila da “društvo HMO ne podmiruje obveze prema Zavodu, nego sredstva od naplaćenih potraživanja za račun Zavoda oročava u poslovnoj banci”. Dospjela potraživanja, već smo naveli, iznose gotovo 35 milijuna kuna. U financijskom izvješću, revizori navode da tvrtka na računu u banci ima oročeno i više od toga – 40 milijuna.
U HZMO-u su tako u lipnju 2020. uputili zahtjev za podmirenje dospjelih potraživanja, ali su ih ignorirali. U listopadu iste godine, navodi revizija, Zavod je uputio opomenu pred ovrhu. Ali i to su ignorirali. No, čini se da se ni HZMO-u ne žuri, jer “do vremena obavljanja revizije (listopad 2021.) ovršni postupak nije pokrenut”, stoji u revizorskom nalazu.
Ministarstvo financija im je dužno 20 godina
HZMO ne utjeruje potraživanja samo od vlastitog trgovačkog društva. Kako su revizori uočili, postoji još jedan neraščišćeni račun, star ni manje ni više dvadesetak godina. Ministarstvo financija im je, navodno, u razdoblju od 2000. do lipnja 2001. uplatilo nedovoljno sredstava za isplatu mirovina prema posebnim propisima.
Riječ je o iznosu od 367,2 milijuna kuna, a Zavod od 2007. upućuje dopise Ministarstvu financija kako bi se “riješila utemeljenost evidentiranih međusobnih potraživanja i obveza”. Ni u ovom slučaju se nikomu ne žuri. Godine 2015. “organizirani su sastanci” na kojima je odlučeno da će Ministarstvo financija pripremiti uputu o načinu rješavanja potraživanja.
Godine 2021., bilježe revizori, uputa još nije dostavljena. Pa preporučuju da se i dalje, 15 godina od prvih pokušaja, nastave “poduzimati radnje” u cilju rješavanja potraživanja.