Njemačka uvodi stroži zakon o azilu, migrante s Kosova, Albanije i Crne Gore lakše će protjerivati iz zemlje

Sve države zapadnog Balkana proglašene su zemljama sigurnog porijekla

German Chancellor Angela Merkel addresses MPs of the Christian Democratic Union (CDU) and Christian Social Union (CSU) bloc during a congress on economy and growth in Berlin on September 21, 2015, during which she defended various aspects of the Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP). AFP PHOTO / JOHN MACDOUGALL
FOTO: AFP

Njemačka vlada u utorak je, reagirajući na rekordan broj izbjeglica, po žurnom postupku donijela paket zakonskih promjena vezanih uz odnos prema podnositeljima zahtjeva za azilom, koji, između ostalog, predviđa i strog odnos prema ekonomskim migrantima, kao i tražiteljima azila sa zapadnog Balkana.

“Njemačka je mjesecima izložena priljevu izbjeglica koji traže sigurnost pred ratom, progonima. Broj izbjeglica je bez presedana i, za suočavanje s izazovima nastalim u ovoj situaciji, potrebno je ubrzati postupak donošenja odluke o pravu na azil pojedinaca. Nužno je pojednostaviti i postupak protjerivanja osoba kojima je zahtjev odbijen, ali i ukloniti čimbenike koji vode k porastu broja neosnovanih zahtjeva za azilom”, stoji u prijedlogu zakona kojeg je potpisao njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere (Kršćansko-demokratska unija CDU).

Zapadni Balkan proglašen sigurnim

Prijedlog zakona, koji bi po žurnom postupku trebao proći kroz parlamentarni postupak, predviđa proglašenje daljnjih zemalja zapadnog Balkana sigurnima. Pored Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, ubuduće bi i Kosovo, Albanija i Crna Gora bile definirane kao zemlje sigurnog porijekla. To omogućava ubrzani postupak rješavanja zahtjeva za azilom osoba koje dolaze iz ovih zemalja, što u pravilu znači brže odbijanje i protjerivanje.

Tražitelji azila bi ubuduće bili dulje smješteni u primarne prihvatne centre, gdje bi čekali odluku o zahtjevu za azilom i gdje bi trebali primati isključivo materijalnu, a ne novčanu pomoć kao dosad. Upravo novčana pomoć se smatra jednim od glavnih poticaja izbjeglicama sa zapadnog Balkana za dolazak u Njemačku.

Brža integracija azilanata

S druge strane, osobama koje imaju dobre izglede za stjecanje prava na politički azil trebao bi biti omogućen ubrzan pristup integracijskim tečajevima i brže uklapanje u njemačko tržište rada. Za kvalificiranu radnu snagu nakon tri, a za nekvalificiranu nakon 15 mjeseci.

O zakonu bi se trebalo raspravljati već ovog četvrtka u Bundestagu, a očekuje se da bi na snagu mogao stupiti krajem listopada ili početkom studenog.

Predstavnici oporbe i humanitarnih organizacija kritizirali su novi paket zakonskih mjera koalicijske, demokršćansko-socijaldemokratske vlade Angele Merkel kao “birokratski i neučinkovit”. Stranka Zeleni ministru unutarnjih poslova Thomasu de Maiziereu predbacuje da je “na mala vrata” pooštrio zakon o azilu.

S druge strane neki demokršćanski političari traže dodatne mjere kojima bi se smanjili poticaji koji ekonomske migrante privlače u Njemačku. Jedan od prijedloga je i taj da se izbjeglice bez izgleda za stjecanjem prava na azil odbija i protjeruje u domovine već na samim granicama, kao što je to već praksa u zračnim lukama, što je u utorak predložio i ministar unutarnjih poslova de Maiziere.