Biden i Johnson razgovarali o Ukrajini, Zelenskij upozorava da Rusi kreću s invazijom u srijedu
Pratimo događanja na relaciji Rusija - Amerika - Ukrajina
Ne smiruje se situacija u Ukrajini. Brojne države nastavljaju s povlačenjem svog diplomatskog osoblja iz zemlje nakon što je SAD za vikend upozorio da bi do ruske invazije moglo doći prije kraja Olimpijskih igara u Pekingu istodobno potvrdivši da će braniti “svaku stopu” NATO-ovog teritorija. Zemlje su pozvale i svoje građane da napuste Ukrajinu, među njima i Hrvatska.
Rusija, koja je uz granicu s Ukrajinom nagomilala 100.000 vojnika, odbacuje navode da planira invaziju i Zapad optužuje za pokušaj stvaranja “histerije”. Situacija je napeta i zbog vojnih vježbi koje Rusija provodi u susjednoj Bjelorusiji, na sjeveru i na Crnom moru na jugu.
Njemački kancelar Olaf Scholz posljednji je svjetski vođa koji će pokušati posredovati rješavanju krize – danas je u Kijevu, a sutra u Moskvi. Ukrajinske vlasti sinoć su službeno zatražile da Rusija objasni raspoređivanje desetaka tisuća vojnika na granicama s Ukrajinom, što je Moskva do sada odbijala. Zahtijevaju sastanak. U nastavku donosimo pregled današnjih događanja na relaciji Rusija – Amerika – Ukrajina.
21:35 Ukrajinski predsjednik Zelenskij pozvao je državne dužnosnike, političare i poslovne ljude koji su nedavno napustili zemlju da se vrate u Ukrajinu u roku od 24 sata i pokažu jedinstvo s nacijom usred bojazni od ruske invazije.
“Vaša je izravna dužnost u takvoj situaciji biti s nama, s ukrajinskim narodom. Predlažem da se vratite u domovinu u roku od 24 sata i stanete rame uz rame s ukrajinskom vojskom, našom diplomacijom i našim narodom”, rekao je Zelenskij u video obraćanju.
21:32 O stanju u Ukrajini se oglasila i Francuska. Njihov ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian rekao je da Francuska neće vojno reagirati u slučaju ruske invazije na Ukrajinu. No, dodao je da podržavaju Ukrajinu financijski. Le Drian je upozorio da bi rat između Ukrajine i Rusije bio katastrofa za sve, a ponajviše za Rusiju. “Ukrajinski plin bi prestao teći. Ekonomske posljedice bi bilo teško izdržati”, rekao je danas za France 5.
21:00 Završio je telefonski razgovor između američkog predsjednika Joea Bidena i britanskog premijera Borisa Johnsona. Obojica su se složili da ima prostora za diplomatski dogovor s Rusijom.
Prema priopćenju Downing Streeta, invazija bi rezultirala “dugotrajnom krizom za Rusiju, s dalekosežnom štetom i za Rusiju i za svijet”. Čelnici su istaknuli i potrebu da europske zemlje smanje svoju ovisnost o ruskoj energiji.
Poziv je trajao 40 minuta, a dvojica čelnika su se u njemu složila da je dogovor i dalje moguć unatoč jakoj vojnoj aktivnosti Rusije. Jedan drugog su informirali o razgovorima s drugim čelnicima. “Složili su se da je ostao ključni prozor za diplomaciju kao i za Rusiju da povuče svoje prijetnje prema Ukrajini”, javljaju s Downing Streeta.
20:10 Američki državni tajnik Anthony Blinken objavio je da SAD zatvara ambasadu u Kijevu i privremeno locira manji broj diplomatskog osoblja u Lviv, grad na zapadu Ukrajine.
Odluka je donesena zbog ‘dramatične eskalacije i nagomilavanja ruskih snaga na granici’. “Naredio sam tu mjeru samo zbog jednog razloga, a to je sigurnost našeg osoblja. Molimo sve preostale Amerikance u Ukrajini da odmah napuste zemlju”, poručio je, prenosi CNN.
20:02 Guardian javlja da je ukrajinski predsjednik Zelenskij srijedu 16. veljače proglasio Nacionalnim danom jedinstva. BBC prenosi kako je Zelenskij rekao da je čuo američko izvješće po kojemu bi Rusija mogla početi s invazijom 16. veljače. “Prijete nam velikim ratom, a datum invazije ponovno je određen. To nije prvi put”, rekao je.
Poručio je da Ukrajinci žele mir i rješenje svih problema pregovorima. Zelenskij je pozvao Ukrajince da izvjese nacionalne zastave kao i da se nacionalna himna svira diljem zemlje u 10 sati ujutro.
20:00 UN je objavio da ne planira evakuirati ili premjestiti 1600 članova svojeg osoblja, objavio je glasnogovornik Stephane Dujarric.
19:45 Latvijska aviokompanija airBaltic objavila je da dodaje još letova za Kijev koji kreću iz Rige. Na to su se odlučili zbog iznimno visoke potražnje. Podsjetimo, danas su latvijske vlasti savjetovale Latvijcima da se vrate u zemlju iz Ukrajine čim prije.
19:40 Ukrajinska nacionalna policija je ušla u ‘pojačani način rada’ sve kako bi pojačala sigurnost i spremnost, objavio je njihov glasnogovornik Igor Klimenko.
U ovom stanju ostaju minimalno do subote. U praksi to znači više patrola na ulicama kako bi se osigurao red kao i otvaranje dodatnih centara koji će nadzirati situaciju u zemlji non stop. Oni će osiguravati zaštitu kritičnim infrastrukturama, javnim i lokalnim vlastima.
19:30 Glasnogovornik Pentagona John Kirby objavio je da Putin iz dana u dan dodaje sve više vojske na granicu s Ukrajinom. “To je vojska koja jača i sve je spremnija. Oni vježbaju, pa vjerujemo da imaju puno kapaciteta i spremnih opcija ako žele iskoristiti tu silu”, rekao je Kirby.
Dodao je da Putin, ako želi upotrijebiti vojnu silu, to može napraviti bilo kojeg dana. MSNBC-ju je ispričao i da SAD nije isključio potencijalne cyber-napade od strane Rusije.
19:00 Danas je u Poljsku stiglo osam američkih borbenih aviona F-15. Informaciju je potvrdio poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak.
“Više američkih F-15 sletjelo je danas u bazu u Lasku, priključili su se onima koji su stigli prošli tjedan”, napisao je.
17:53 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je “velikom pogreškom” odluku nekih zapadnih zemalja, među kojima Sjedinjenih Država i Kanade, da svoja veleposlanstva presele iz Kijeva na zapad Ukrajine.
“To je velika pogreška – ali to je njihova odluka – preseliti neka veleposlanstva na zapad Ukrajine (…) Ukrajina je jedinstvena i ako se nešto dogodi, dogodit će se svugdje”, rekao je Zelenskij na tiskovnoj konferenciji s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
17:50 Svjetska banka premješta svoje osoblje iz Ukrajine, kako kažu, privremeno, i to zbog sigurnosnih pitanja. Osim toga, suspendirat će slanje novog osoblja u tu zemlju, javlja BBC pozivajući se na interni dopis koji su dobili na uvid.
17:25 Reuters javlja da su dodatni ruski plaćenici povezani s moskovskim špijunima stigli u Ukrajinu zadnjih tjedana. Zbog toga neke članice NATO saveza strahuju da je Rusija u mogućnosti iskonstruirati nekakvu situaciju koja bi im bila izgovor za invaziju.
Reuters se za ovu informaciju poziva na tri viša obavještajna izvora iz zapadnih agencija. Javljaju da su im ti izvori rekli kako su sve više zabrinuti da bi ruskoj invaziji u Ukrajini mogao prethoditi rat informacijama kao i cyber-napadi na ključne dijelove infrastrukture u Ukrajini. Pritom navode mrežu električne energije i plina kao primjere.
Osim toga, strahuje se i da bi Rusija preko plaćenika mogla paralizirati Ukrajinu targetiranim ubojstvima ili korištenjem specijaliziranog oružja.
17:00 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je danas da Ukrajina neće odustati od pristupanja NATO savezu, iako se tome protivi Rusija te iako su neki zapadni lideri skeptični.
“Mnogi novinari i vođe daju natuknice Ukrajini kako je moguće ne riskirati, ne potencirati buduće članstvo u savezu, i to sve zbog rizika povezanog s reakcijom Rusije”, počeo je. “Vjerujem da trebamo nastaviti putem koji smo odabrali”, rekao je na konferenciji za medije s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, prenosi BBC.
16:30 Grčko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u ponedjeljak da je ubijeno dvoje grčkih iseljenika, a još dvoje je teško ozlijeđeno u incidentu u kojem su sudjelovali ukrajinski vojnici na istoku zemlje u blizini prve crte sukoba s proruskim separatističkim snagama. Grčka je ranije preporučila svojim državljanima da ne putuju u Ukrajinu i pozvala sve Grke da “odmah” napuste tu zemlju.
Grčko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su tri ukrajinska vojnika “odgovorna” za smrt i ranjavanje četvorice Grka u selu Hranitne blizu “linije dodira” s proruskim separatističkim snagama, koje su zauzele istok Ukrajine 2014. Navode da je do sukoba došlo nakon što su se Grci i ukrajinski vojnici posvađali zbog “beznačajnog razloga”.
15:30 Sastali su se njemački kancelar i ukrajinski predsjednik, nakon čega su održali presicu. “Nema opravdanih razloga za ove aktivnosti na ukrajinskoj granici”, rekao je Olaf Scholz. “O suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine ne može se pregovarati. Očekujemo da će Rusija poduzeti jasne korake za rješavanje ove situacije”, dodao je. Rekao je i kako je Njemačka u slučaju vojne eskalacije “spremna na široke i učinkovite sankcije u koordinaciji s našim saveznicima”.
Zelenskij je rekao. “Sigurnost Ukrajine je sigurnost cijele Europe”.
14:15 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov predložio je Vladimiru Putinu nastavak dijaloga sa Zapadom iako od Europske unije i NATO-a nisu dobili “zadovoljavajuće odgovore”. Poručio je kako Moskva ne bi trebala odustati od napora da diplomatskim putem izvuče jamstva o sigurnosti, prenosi Guardian.
Nakon Lavrova s Putinom je sjeo i ruski ministar obrane Sergej Shoigu. Kako javljaju reporteri Guardiana, Putin je i jednog i drugog ministra posjeo za famozni “dugi stol”.
As Lavrov gets long-tabled again, clear he's not at the Kremlin for an intimate chat but as part of a more formal rollout of Kremlin's response on its demands for security guarantees. https://t.co/z4CdGZXU5c pic.twitter.com/gPdQRtNieJ
— Andrew Roth (@Andrew__Roth) February 14, 2022
Kremlin pool photos don't do a great good job of reassuring people that Putin hasn't become an isolated leader liable to make reckless decisions. pic.twitter.com/GjkY2vkXyz
— Shaun Walker (@shaunwalker7) February 14, 2022
Putinov “dugi stol” je postao predmet šale na društvenim mrežama nakon što su prošlog tjedna Putin i francuski predsjednik Emmanuel Macron sjedili za iznimno dugim stolom. Kasnije je objavljena informacija da su za tim stolom sjedili jer je Macron odbio da ga u Rusiji testiraju na koronavirus kako se ne bi domogli njegovog DNK.
14:10 Iz britanske vlade poručili su kako će Johnson ranije završiti svoj posjet sjeverozapadu zemlje i vratiti se u London zbog ukrajinske krize. Johnson je inače trebao prenočiti u Cumbriji.
Ranije su iz Downing streeta poručili kako nema naznaka da će Rusija odustati te da su “iznimno zabrinuti” zbog moguće invazije. Johnsonov glasnogovornik je ustvrdio kako će Ujedinjeno Kraljevstvo poduzeti sve moguće korake da odgovori Rusiju od toga, prenosi BBC.
13:45 Britanski premijer Boris Johnson je ustvrdio kako su “dokazi jasni” da Rusija planira invaziju Ukrajine navodeći nagomilavanje ruskih snaga uz granicu te da “raznorazni znakovi pokazuju da su u tijeku ozbiljne pripreme”. Johnson je ustvrdio kako je situacija iznimno teška ali da još ima vremena da Putin “odstupi s ruba ponora”.
Pozvao je na nastavak dijaloga između svih strana te naglasio kako je potrebno da Zapad ima zajednički pristup kada su u pitanju ekonomske sankcije Rusiji. “Važno je da Zapad stoji rame uz rame, a pogotovo je važno da je to NATO napravio”, kazao je britanski premijer koji je u posjetu Škotskoj.
The situation in Ukraine is 'very, very dangerous', @BorisJohnson says, and Vladimir Putin must 'step back' from the 'edge of a precipice'
Prime Minister Johnson seeks to ease tensions between Russia and Ukraine with a warning to President Putin https://t.co/0QyZSFHN0e pic.twitter.com/N46XsrfwrK
— ITV News Politics (@ITVNewsPolitics) February 14, 2022
12:25 Ranije danas su ministri financija skupine G7 poručili da su spremni nametnuti velike gospodarske sankcije Rusiji ako napadne Ukrajinu. Ministri su ocijenili da je rusko gomilanje snaga na ukrajinskim granicama “razlog za veliku zabrinutost” i upozorili da će, ako dođe do vojne invazije kako Zapad strahuje, uslijediti brze posljedice za Rusiju.
“Ponavljamo da će posebno bilo kakva daljnja vojna agresija Rusije na Ukrajinu izazvati brz, koordiniran i snažan odgovor”, navodi se u zajedničkoj izjavi. “Spremni smo kolektivno nametnuti gospodarske i financijske sankcije koje će imati masivne i trenutačne posljedice za rusko gospodarstvo”. G7 čine Francuska, Njemačka, Italija, Japan, SAD, Britanija i Kanada. Rotirajuće predsjedništvo skupine trenutačno je u rukama Njemačke.
12:15 Uoči puta u Kijev Scholz je od Rusije zatražio da odmah pokaže znakove deeskalacije u odnosima sa Zapadom. “Očekujemo od Moskve trenutačne znakove deeskalacije. Nova vojna agresija donijela bi Rusiji teške posljedice”, objavio je Scholz na Twitteru ocijenivši da svjedočimo “vrlo, vrlo ozbiljnoj” prijetnji miru u Europi.
Auf dem Weg in die #Ukraine. Heute in Kiew und morgen in Moskau werde ich unsere Gespräche zur weiterhin sehr ernsten Lage an der Grenze der Ukraine fortführen. In Kiew ist mir wichtig, der Ukraine unsere fortdauernde Solidarität und Unterstützung auszudrücken. (1/2) pic.twitter.com/OjpKU4g490
— Bundeskanzler Olaf Scholz (@Bundeskanzler) February 14, 2022
Sastancima s ukrajinskim dužnosnicima u Kijevu u ponedjeljak, a zatim i s ruskima u Moskvi u utorak, Scholz se uključuje u diplomatsku ofenzivu zapadnih čelnika u nadi da će se mirno razriješiti kriza. Inače, friškog njemačkog kancelara javnost danima proziva zbog prekasne reakcije oko Ukrajine, rugajući mu se da se skriva.
11:50 Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov danas je u intervjuu za agenciju RIA rekao da su određeni kanali za dijalog otvoreni što je pozitivno i sada su u kontaktu predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Joe Biden. Putin i Biden razgovarali su telefonski u subotu, podsjeća agencija Reuters i dodaje da su veze između njih u drugim područjima napete. “Šefovi država održavaju dijalog, a dijalog postoji i na drugim frontovima”, rekao je Peskov.
“To je plus jer znate, prije par godina dijalog je bio na nuli, uopće nije bilo takvih kontakata. Ali o ostalom, nažalost, možemo govoriti samo negativno. Naši su odnosi na vrlo, vrlo niskoj točki. Oni su zapravo na dnu.”
Njemačka kritizirana zbog oklijevanja
Moskva, koja je 2014. anektirala Krim, odbacuje navode da planira rat i optužuje Zapad za histeriju, a deeskalaciju uvjetuje nizom zahtjeva, posebice jamstvom da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a, a taj uvjet čelnici Zapada smatraju neprihvatljivim. Njemačka, kojoj zapadni saveznici zamjeraju da je popustljiva prema Moskvi zbog vlastitih ekonomskih interesa jučer je zaoštrila ton.
Scholz je upozorio da će se razorne zapadne sankcije “odmah primijeniti” u slučaju ruske invazije, na što je Moskva hladno reagirala. Amerikanci redovito ističu, unatoč njemačkim oklijevanjima, da bi u slučaju agresije odmah bio doveden u pitanje plinovod Sjeverni tok 2 kojim se plin treba dopremati iz Rusije do Njemačke ispod Baltičkog mora zaobilazeći Ukrajinu. Osim Sjevernog toka Berlin je zasut kritikama i zato što odbija isporuke oružja Ukrajincima.
“Pitam službeno naše partnere da jasno kažu na čijoj su strani: Ukrajine koja se brani ili agresora”, rekao je za agenciju France presse prošli tjedan gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, nekadašnji boksački prvak koji je dugo živio u Njemačkoj gdje je slavna osoba.
Zelenskij pozvao Bidena u Ukrajinu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je američkog kolegu Joea Bidena da brzo posjeti Ukrajinu u telefonskom razgovoru u nedjelju jer smatra da bi Bidenov dolazak idućih dana, koji su ključni za stabiliziranje situacije, biti snažan signal i pridonio deeskalaciji”. Washington nije komentirao pozivnicu, ali je u priopćenju rečeno da su Biden i Zelenskij dogovorili nastavak “diplomacije” kako bi odvratili Moskvu.
Britanski premijer Boris Johnson najavio je posjet sjevernoj Europi, baltičkim zemljama ovaj tjedan u sklopu diplomatskih napora. Ukrajina je u nedjelju zatražila da unutar 48 sati želi s Rusijom i Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) razgovarati o gomilanju ruskih vojnih snaga u blizini svojih granica i na Krimu optuživši Moskvu da ne dijeli informacije čime krši propise OESS-a.
Šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kouleba ustvrdio je da se Moskva oglušila o zahtjev Kijeva upućenog u petak, a u kojem, pozivajući se na dio sporazuma o sigurnosti iz tzv. Bečkog dokumenta, traži od Rusije da objasni provođenje aktualnih vojnih aktivnosti. “Zbog toga sada poduzimamo sljedeći korak i zahtijevamo sastanak s Rusijom i svim uključenim državama u roku od 48 sati kako bismo razgovarali o jačanju i pregrupiranju ruskih vojnih snaga duž naše granice i na privremeno okupiranom Krimu”, napisao je Kuleba na Twitteru.
Rusija i Bjelorusija provode vojne vježbe
Rusija provodi vojne vježbe s Bjelorusijom, ukrajinskim sjevernim susjedom. Borbeni zrakoplovi Suhoj Su-30 izvodili su zajedničke patrolne letove na granici Rusije i Bjelorusije u ponedjeljak, objavilo je rusko ministarstvo obrane. Rusija će poslati i brodovlje s krstarećim te supersoničnim raketama iz svoje Kaspijske flote u Crno te Sredozemno more, piše dnevnik Izvestija citirajući vojne izvore.
Ruska Crnomorska flota u subotu je izvijestila da je više od 30 brodova počelo vojne vježbe blizu poluotoka Krima koji je Moskva anektirala 2014. a u sklopu obimnih vojnih vježbi od Pacifika do Atlantika u kojima sudjeluju u siječnju i veljači sve njezine flote. Istodobno, više od 30 transportnih i jurišnih helikoptera sudjeluje u taktičkim vojnim vježbama na jugu Rusije, objavila je vojska u ponedjeljak.