TELEGRAM: Pa dobro, što se dogodilo?!

BENČIĆ: Pa ništa. Da je bio hype oko toga cijelo vrijeme, ništa ne bih mogla normalno raditi. A i tada još nisu bili održani naši unutarstranački izbori. Ove godine sam ponovno izabrana na poziciju supredsjedateljice stranke i jasno je da samom tom pozicijom računam, s obzirom da je Tomislav Tomašević gradonačelnik Zagreba, da ću biti kandidatkinja za premijerku. Tko nije spreman za to, ne bi se trebao ni kandidirati za vođenje stranke.

TELEGRAM: Ha, u nekim strankama je ovih dana bilo govora da bi možda bolji premijerski kandidat bio netko tko nije predsjednik stranke.

BENČIĆ: U periodima života stranaka se može dogoditi i takva situacija. Ali, mislim da je normalno da je neki default da osoba koja vodi stranku, a ja sam i predsjednica saborskog kluba, dakle među javno najvidljivijima, bude kandidatkinja za premijerku. No, s obzirom na ovo na što aludirate u pitanju, mislim da svakako u ovako kratkom vremenu do izbora nije pametno mijenjati kandidata za premijera.

TELEGRAM: Za predsjednika SDP-a Peđu Grbina se često u analizama kaže kako mu je problem nizak osobni rejting. Grbin je, po zadnjoj objavljenoj anketi, najpopularniji političar za 2,2, posto anketiranih. Vi ste, pak, najpopularnija za 2,7 posto ispitanika. Je li i Vama problem nizak osobni rejting?

BENČIĆ: Nije, mislim da je ovo dobra startna pozicija. Prirodno je da su u anketama najpozitivniji, i ujedno najnegativniji, oni koji su na izvršnoj vlasti. Troje najpopularnijih ljudi su na izvršnim funkcijama, pa onda slijedimo, ja, Peđa i tako dalje – koji nismo u izvršnoj vlasti. To je normalna situacija i dobra startna pozicija koja se, naravno, može poboljšati u kampanji.

TELEGRAM: Dobra startna pozicija koja se može poboljšati za Sandru Benčić ili i za nju i za Peđu Grbina?

BENČIĆ: Za oboje.

TELEGRAM: Ako se nakon izbora dogodi situacija da Možemo ima manje mandata od SDP-a, a da zajedno…

BENČIĆ: Kandidat za mandatara će biti iz SDP-a.

TELEGRAM: Podržat ćete Grbina u takvoj situaciji?

BENČIĆ: Da. Apsolutno je normalno da stranka koja ima najviše mandata nudi mandatara. Naravno, bitno je da ga prihvate i ostale opcije koje trebaju ući u postizbornu koaliciju. No, kandidat najjače stranke je osoba koja ima prednost i to mi nije problem poštivati.

TELEGRAM: Ako se ipak dogodi da Vaša stranka bude najjača u vladajućoj koaliciji i da Vi budete premijerka, što, u najkraćim crtama, građani od Vas mogu očekivati? Koje su, recimo, tri ključne stvari?

BENČIĆ: Prva je promjena ekonomskog modela, što znači velika ulaganja u zelenu reindustrijalizaciju Hrvatske. Dakle, stvaranje financijske baze, ali i industrijskog okruženja da bi naše tvrtke mogle proizvoditi dobra i usluge u svim onim sektorima u kojima imamo veliku potrošnju i ovisimo o uvozu. Prehrambeni sektor je svakako jedan od njih.

Druga stvar je masovna obnova stambenog fonda građana, kroz programe energetske učinkovitosti i ulaganja u sustave energetske samoodrživosti. Dakle, obnova fasada, zamjena stolarije, ali i ulaganje u solare i toplinske pumpe. Počeli bismo s onima koji su u energetskom siromaštvu, ali bismo osigurali i kreditna sredstva i subvencije za srednji sloj. U pogledu stanovanja bismo ulagali velika sredstva u javno dostupne stanove po cijenama najma koje su značajno niže od sadašnjih. Time bismo omogućili svakom klincu da kad napuni 18, 19 ili 20 godina, može dobiti u najam prvo manji ili šerani javni stan, a nakon toga veći kad zasnuje obitelj. To nam je osnova demografske politike, jer nam neće biti bolje ako mladi neće imati gdje stanovati, zasnovati obitelj i imati stabilna i sigurna radna mjesta.

Treća stvar je nova socijalna država, koja se fokusira na razvoj svih onih socijalnih usluga koje Hrvatska nije uvela u zadnjih 30 godina. Tu su, naravno, javno zdravstvo i reforma zdravstva, ali i reforma sustava socijalne skrbi na način da razvijamo usluge koje će omogućiti našim starijim osobama da žive što duže u svom domu u vlastitoj zajednici, a kad to više zaista ne mogu, da imaju i mjesto u domu. Na tome upravo radimo i u Zagrebu.

Još bih htjela istaknuti da zagovaramo jačanje regija, svođenje Hrvatske na šest jakih regija koje zaista imaju instrumente za vođenje razvojne politike, prometno povezivanje javnim prijevozom, posebno vlakovima, i unutar regija i između njih. Tu je prioritet brza pruga Rijeka-Zagreb, ali isto tako i Zagreb-Osijek-Vinkovci, a onda i prema Dalmaciji.

TELEGRAM: Šest regija podrazumijeva ukidanje županija?

BENČIĆ: Ovakvih, da. Ali, ne bismo išli na ustavne promjene, one bi se i dalje tako zvale.

TELEGRAM: Dakle, šest županija?

BENČIĆ: Da. U Ustavu nije određeno koliko županija treba biti. Uglavnom, sve treba svesti u normalne okvire. Recimo, zašto nemamo više javnog prometa? Na razini regija nema centralnog ureda koji upravlja prometom, nego linije određuju privatnici. Koji, naravno, ne voze one koje su nerentabilne, a voze one koje im donose zaradu. Pa to je potpuni Divlji Zapad!

Naš fokus bit će na razvoju gradova od 30 do 50 tisuća stanovnika, takvi manji gradovi bit će centar svih javnih usluga koje građani trebaju i povezat ćemo ih s ruralnim dijelovima tako da se u roku od 30 minuta može do njih doći. Ne možete u svakom selu imati sve, ali sve mora biti na takav način povezano i dostupno. Da bi se to ostvarilo nužan je razvoj ovih malih gradova koji nam trenutno – propadaju.

TELEGRAM: Pretpostavljam da bi smanjivali ukupan broj općina i gradova?

BENČIĆ: Apsolutno. I to se neće dogoditi po ovom principu dobrovoljnosti kako to pokušava raditi Vlada. Kao da će neki gradonačelnik ikad sam sebi ukinuti fotelju. Neće. I ne radi se samo o fiskalnoj sposobnosti, o tome da se možeš financirati, nego i o kapacitetu za upravljanje razvojem. Ako nemaš određeni broj ljudi koji će se na nekom prostoru baviti javnim uslugama, ne možeš biti općina. Njihov broj treba ozbiljno smanjiti.

TELEGRAM: Hoće li vaša poruka za izbore biti “Glasajte za nas da cijela Hrvatska bude kao Zagreb”. Ili će poruka vaših političkih suparnika biti vrlo slična, nešto poput: “Ako glasate za njih, cijela Hrvatska će biti kao Zagreb”?

BENČIĆ: Možda ćemo koristiti isti slogan, haha. Ako bismo mi na razini države napravili u dvije godine pomake kao u Zagrebu… Evo, u smislu fiskalne odgovornosti i financija države. Ogromnih ulaganja u obrazovanje i obrazovnu infrastrukturu, škole i vrtiće. Ako bismo uveli ono što sad pilotiramo u Zagreb, zelenu javnu nabavu hrane i pića za sve javne ustanove od lokalnih poljoprivrednika iz kruga od 70-80 kilometara. Pa mi bismo time vratili u poljoprivredu više novca nego što joj ide iz ukupnih subvencija iz EU fondova. Dali bismo i poljoprivrednicima predvidivost i stabilnost, da znaju za pet do deset godina unaprijed da dio uroda sigurno mogu prodati. Uostalom, i kod najopsežnije, cjelovite obnove od potresa, koja izgleda kao da ispočetka gradiš, država je dosad obnovila nula objekata. Zagreb šest. U Zagrebu imamo i situaciju koju nitko ne ističe, da je Tomašević od 1. rujna, dakle u dva tjedna, otvorio dvije škole, jedan vrtić, jedan starački dom. Da se rekonstruiralo tijekom ljeta deset ključnih prometnica i da se sad radi Vukovarska, da se ojačavaju svi mostovi… Uglavnom, potpisujem odmah da nakon dvije godine vlasti na razini države imamo slične rezultate.

TELEGRAM: Pa makar pola Hrvatske u travu zaraslo.

BENČIĆ (nakon što je duboko uzdahnula): Neće pola Hrvatske zarasti u travu. Ali, to s travom… Moram to reći. Radi se o problemu koji je s pravom ljude smetao. Idemo, međutim, vidjeti kako je do njega došlo. Kad nas je lupila oluja i kad je 10 tisuća stabala oštećeno, od čega je tri tisuće trebalo maknuti odmah, jer su mogla ubiti nekog, u tom trenutku je gradska uprava mogla birati da radnici Zrinjevca i dalje kose travu ili da idu uklanjati stabla. Naravno da su odabrali sigurnost građana na štetu estetike grada. No, dobro, to je sad pokošeno. Ali, kad HDZ nama govori “visoka je trava”… Radi se o stranci čije vodstvo, čiji ministri ili kradu ili sudjeluju u krađama ili žmire na krađe vrijedne milijarde kuna! Koji su zarobili sve državne institucije do razine da ne mogu obavljati svoje poslove. Pa čekaj… A naš krimen je što je jedan mjesec bila previsoka trava? Okej, je. Eto, je.

Neka građani onda biraju što žele. Da ih netko sustavno pljačka, zbog čega im djeca odlaze u druge zemlje i nikad se više neće vratiti, da smo spali na jedva 3.5 milijuna ljudi, s ogromnim udjelom umirovljenika i nepovoljnim omjerom radnika i umirovljenika zbog kojeg za 10-15 godina, ako se ovako nastavi, nećemo imati za penzije? Želimo li to ili ovakve transformacije kakve su se od istog takvog i još goreg stanja u Zagrebu napravile u roku od dvije godine? Dakle, ne fontane, nego vrtići. Ne zlatni WC-i, nego škole, starački domovi, domovi zdravlja. E, to je izbor koji će imati građani.

TELEGRAM: Prije nekoliko dana ste izjavili da bi porezom na ekstraprofit trebalo ciljati i visoke marže. Premijer Plenković se s tim sprdao i kazao neka mu netko kaže kako bi to porezom ciljali marže. Stvarno, kako?

BENČIĆ: Smijao se on tako i lani, kad sam u lipnju predložila da se donese zakon o porezu na ekstraprofit i govorio da smo u tržišnoj ekonomiji. Onda ga je Ursula von der Leyen poklopila u roku od dva mjeseca, jer je izašla s idejom o – porezu na ekstraprofit. I evo našeg birokrata s fantastičnom idejom da će on donijeti – što – zakon o porezu na ekstraprofit!

Tako je i sad. Banke naplaćuju građanima posuđivanje novca minimalno četiri posto, a na štednju cijelo vrijeme drže užasno niske kamate. Njima je ta razlika, marža, povijesno visoka. Onda im kao premijer, ako Plenkoviću to nije palo na pamet, možeš reći – okej, kad vam je marža veća od tri ili 3,5 posto, naplatit ćemo ti porez na ekstraprofit. Da ne govorim da će banke ove godine povrh zarade na marži, zbog administrativne mjere Europske središnje banke dobiti 460 milijuna eura od HNB-a na temelju kamata na prekonoćne depozite. Točno toliko, 460 milijuna eura, je ukupna vrijednost paketa koji je u četvrtak predstavio Plenković. A banke će toliko dobiti, dakle, da nisu ni orale, ni kopale.

TELEGRAM: Mnogo je pozornosti u javnosti dobila i nedavna konferencija o odrastu, održana u Zagrebu, a na kojoj je sudjelovala većina ključnih ljudi iz Vaše stranke. Znači li odrast, kako tvrdi vaša politička konkurencija, da ćete se zalagati za manji rast BDP-a u Hrvatskoj kako bi on više rastao u siromašnijem dijelu svijeta?

BENČIĆ: Treba prvo podsjetiti da su u svibnju u Europskom parlamentu sve najveće političke grupacije, uključujući i Europsku pučku stranku čije je HDZ član, napravile vrlo značajnu konferenciju “Beyond growth”. Radi se o ideji staroj barem 15 godina napuštanja ovisnosti ukupne ekonomije samo o rastu, mjerenja uspješnosti ekonomije samo rastom i nužnosti uvođenja drugih indikatora razvoja. l što već globalne institucije i čine. Možete imati sjajne razvojne rezultate i ako imate stabilnu ekonomiju čiji rast nije nužno iznad tri posto. Ključno pitanje je na koga unutar zemlje i globalno stavljamo veći teret u zaokretu od fosilnih goriva. Ja svakako smatram da veći teret trebaju podnijeti oni koji imaju više jer će oni daleko manje to osjetiti.

No, kad govorimo o odrastu, govorimo o potrebi globalne preraspodjele ukupnog bogatstva. U SAD-u jedan posto najbogatijih ima više od polovice onoga što imaju svi ostali. Slično je i na globalnoj razini. Dakle, da bismo se mogli suočiti sa zelenom transformacijom moramo imati neki globalni dogovor kakvu proizvodnju želimo, kako ćemo koristiti globalne resurse kojih je sve manje i kako ih raspodijeliti da ovi drugi imaju barem – dovoljno, cilj je da teret klimatske krize ne plate najsiromašniji građani. To je globalna ideja u okviru koje se konceptualno razmišlja što se može napraviti u narednih sto godina.

Konferenciju u Europskom parlamentu koju sam spomenula je otvorila Ursula von der Leyen, a nakon nje je govorila i predsjednica Europskog parlamenta. Pa kad se HDZ-ovci čude odrastu, neka pogledaju malo svoje kolege u Bruxellesu. Mene su čudile, moram reći tu ružnu riječ, ono fakat provincijalne reakcije na to da jedna politička stranka u Hrvatskoj sudjeluje u globalnom dijalogu o mogućim rješenjima za budućnost. Kad sam držala govor na konferenciji u Zagrebu prvo sam ekipi rekla – ovo nije zemlja odrasta, nego zemlja ne-rasta.

TELEGRAM: Vratimo se malo na sljedeće parlamentarne izbore. S kojim bi rezultatom bili zadovoljni?

BENČIĆ: Očekujemo barem duplo više mandata od onoga što imamo sad, dakle minimalno 14, ali nadamo se i više od toga. Ključno nam je da mobiliziramo značajan dio građana koji možda nisu izašli na zadnje izbore ili one prije njih. Ima jako puno takvih među mladima, koji su apolitični ili misle da su apolitični jer se zapravo nitko s njima ne bavi. Ima takvih i među srednjom generacijom, koja se razočarala s nekim prijašnjim opcijama. Mislim da je zbog te segmentacije biračkog tijela između SDP-a i nas, ne po vrijednostima, nego po demografskoj strukturi, dobro da na izbore idemo samostalno i da svatko maksimalno mobilizira svoje biračko tijelo.

TELEGRAM: Vječno pitanje – koliko ćete nakon izbora biti spremni na razgovor o suradnji s političkim opcijama koje vam nisu toliko bliske, budu li izborni rezultati to zahtijevali za formiranje većine?

BENČIĆ: Rekli smo da smo spremni sa svima od centra na lijevo.

TELEGRAM: Ako ne bude dovoljno?

BENČIĆ: Rekli smo da nećemo s desnicom i toga se moramo držati. Jedan od razloga zašto ljudi ne izlaze na izbore, preziru politiku ili političkim institucijama daju tako niske ocjene je nedostatak povjerenja. Ili izigrano povjerenje. Glavni razlog zbog kojeg smo mi u politici je da vraćamo to povjerenje, jer bez njega društvo ne postoji, ono se raspada. Dakle, rekli smo biračima kako idemo predizborno i s kim ćemo ići poslijeizborno. Da ljudi znaju kome ide njihov glas. I sad da ja njihov glas dam – Suverenistima? Mostu? Most je u koaliciji s far right, najdesnijom strankom pored Domovinskog pokreta u parlamentu. Pa kako da to napravim? Ne može. Neće ići.

Za što bismo mi to povjerenje uopće izigrali? Da osvojimo vlast koja ionako neće funkcionirati jer nema temeljnog međusobnog povjerenja? Takva vlast neće moći ništa napraviti. Ništa. Netko će reći “E, onda će Andrej Plenković…”. Neće. Nego ćemo vjerojatno ići na ponovljene izbore ili ćemo imati manjinsku Vladu.

TELEGRAM: Grbin mi je nedavno u razgovoru za Telegram de facto rekao kako će dati ostavku na mjesto predsjednika SDP-a ostane li njegova stranka u opoziciji nakon parlamentarnih izbora. Jeste li i Vi na tako nešto spremni?

BENČIĆ: Nije to baš ista stvar. Mi ćemo svakako imati unutarstranačke izbore 2025. godine. Naravno da se neću opet kandidirati za supredsjedateljicu stranke ako izbori ne prođu dobro, to je tako jasno. Ali, treba vidjeti i što će naši članovi ocijeniti kao uspjeh ili kao podbačaj.

TELEGRAM: Što znači “ako izbori ne prođu dobro”?

BENČIĆ: Da ne ostvarimo neki naš cilj, odnosno da ne povećamo ozbiljno klub zastupnika u Saboru. Kao treća stranka u zemlji nismo prvi u liniji odgovorni za ukupni izborni uspjeh. Ali napravit ćemo svoj maksimum da ga ostvarimo, moramo i mi i SDP maksimalno potegnuti i, što je jako važno, kampanju usmjeriti na onog tko je problem i tko je politički neprijatelj, a ne na međusobna prepucavanja.

TELEGRAM: Za kraj, kakva će biti Hrvatska budemo li još četiri godine na vlasti imali Andreja Plenkovića, HDZ, “političku stabilnost” i sve što ide uz to?

BENČIĆ: Imat ćemo potpuno uništene institucije, do kraja. Država će biti zarobljena. Dodatno će nam značajno pasti broj stanovnika i imat ćemo situaciju iz koje ćemo se teško moći vratiti u neko normalno stanje.

TELEGRAM: Znači, sljedeći parlamentarni izbori, po Vama, nisu samo prijelomni za naredne četiri godine, već i za dugoročnu budućnost Hrvatske?

BENČIĆ: Da. Ali, isto tako mislim i da, ako se dogoditi da HDZ formira vlast s Domovinskim pokretom – a bez DP-a to neće moći – ta vlast neće trajati četiri godine.

TELEGRAM: Nemojmo podcjenjivati “žetončiće”, oni su dosta toga, ako ne i ključno “odradili” u posljednjih sedam godina.

BENČIĆ: Jesu, ali… HDZ-u će trebati i DP i manjine. Ta Vlada neće dugo opstati. Međutim, mnogima nam je dosta te žetončić politike, zato ćemo voditi kampanju nade jer i mi i građani znamo da naša zemlja može bolje.