Novac položen, a kamata ide. Nikad lakša zarada banaka u Hrvatskoj, HNB im za 'ležarinu' lani isplatio gotovo pola milijarde eura
Banke u 2022. godini od 'ležarina' nisu zaradile ni centa. Što se promijenilo?
Ministar financija Marko Primorac inzistira gotovo godinu dana na tome da je stopa inflacije u Hrvatskoj, unatoč njezinom usporavanju, i dalje znatno iznad europskog prosjeka, među ostalim i zbog toga što je ulazak Hrvatske u eurozonu značio oslobađanje velikih viškova likvidnosti u bankarskom sustavu, što je onda pogodovalo potrošnji.
Bankama je obvezna pričuva s ulaskom Hrvatske u eurozonu pala s devet na jedan posto i već ionako visoka likvidnost dodatno se povećala, ni krive ni dužne banke su dobile dodatnih dvije milijarde eura koje mogu posuđivati uz kamate i na njima zarađivati.
U takvoj situaciji nije bilo logike da snažno podižu kamate na kredite, što bi smanjilo potrošnju. Nije bilo nužno ni podizati kamate na depozite građana, jer u bankama je bilo dovoljno novca i bez privlačenja štednje koju su građani držali doma.
Za polaganje novca u HNB-u kamata četiri posto
Uz sve to banke su mogle višak novca položiti u Hrvatsku narodnu banku i na to bi dobivale kamatu, koja je kroz godinu rasla, a trenutno je četiri posto. I to je bila jedna od mjera Europske centralne banke za snižavanje inflacije. Borba europskih institucija protiv inflacije, rezultirala je nikad lakšom zaradom za europske banke.
Sve da i nije bilo interesa države, građana i poduzeća za podizanjem kredita banke su lijepo mogle živjeti uz kamatu od četiri posto koju im je plaćala središnja banka. HNB je bankama u prošloj godini tako isplatila 478,9 milijuna eura. Samo zato što su imale višak novca banke su na njegovoj “ležarini” u HNB-u, bez ikakva ulaganja i posebne strategije dobile gotovo pola milijarde eura.
Godinu dana ranije, odnosno u 2022. godini, banke s tog osnova nisu zaradile nijedan cent.
Zarada se nastavlja barem do kraja lipnja
Takva će se praksa nastaviti i u ovoj godini, ECB je nedavno donijela odluku da neće dodatno podizati kamate, ali i da ih neće ni snižavati, odnosno, najavila je da će se eventualna promjena kamata dogoditi tek u lipnju.
Dotad će banke na višku likvidnosti kod HNB-a zaraditi barem polovicu prošlogodišnjeg iznosa, ako ne i više, jer kamata na prekonoćne depozite nije od početka prošle godine iznosila četiri posto, nego je bila manja. Sada će barem do lipnja biti četiri posto, a nakon toga će je ECB na čelu s Christine Lagarde možda smanjiti, ali sigurno ne toliko da banke i dalje neće imati dobru zaradu na tim depozitima.
Banke su među ostalima i radi toga lani u devet mjeseci ostvarile kamatni prihod od 1,9 milijarda eura i tako premašile cjelogodišnju dobit u 2022. godini. Naravno, kamata koju je bankama isplatila HNB tek je dio tih prihoda, koji su bankama značajno povećale dobit.
Primorac i Vujčić pokušali, ali nisu uspjeli
Pojedine su države u eurozoni na istu situaciju reagirale uvođenjem posebnog poreza na dobit banaka, a hrvatska Vlada odlučila je ponuditi građanima ulaganje u narodne obveznice i trezorske zapise. Tako se s tržišta micao višak likvidnosti, a građani su za svoj novac mogli dobiti veće kamate nego što su im nudile banke.
Kako akcije ECB-a nisu podigle kamate u Hrvatskoj niti su smanjile potrošnju ministar Primorac nije se libio kritizirati te odluke, pa je isticao kako bi ta banaka kad razmatra mjere monetarne politike, trebala uzimati u obzir sve posljedice svojih politika na sve članice eurozone, pa bi trebala birati instrumente koji su jednako učinkoviti, a ne štete nijednoj članici.
Ministar je očito ciljao na to to da se na sastancima ministara financija zalagao za podizanje stope obvezne pričuve, što bi smanjilo likvidnost bankarskog sektora. Isto je i na Upravnom vijeću ECB-a činio guverner Boris Vujčić, ali hrvatski je glas u oba slučaja očito bio preslab.