Novi debakl državnog Projekta Slavonija: ulupali milijune u virovitičku siranu koja sad zjapi prazna, okolne farme propadaju
Dragulj u kruni Projekta Slavonija trebao je biti 'spas za mljekarstvo kontinentalne Hrvatske'. Danas ga nitko neće
Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici, poznatiji kao Virovitička sirana – jedan od dragulja u kruni Projekta Slavonija, Baranja i Srijem koji silno hvali premijer Andrej Plenković – pust je, zaključan i opasan visokom žičanom ogradom. Pred vratima “najvažnijeg razvojnog projekta Virovitičko-podravske županije” i “spasa za mljekarstvo kontinentalne Hrvatske”, kako su mu tepali lokalni HDZ-ovi dužnosnici, nigdje nikoga; radni je dan, radno vrijeme, parking zjapi prazan, na vratima lokot.
Dok čekam Bojana Mijoka, pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije, da otvori vrata investicije vrijedne 5,5 milijuna eura (nekadašnjih 41,5 milijuna kuna), prelistavam podsjetnik.
Gradnja Virovitičke sirane započela je 27. kolovoza 2019. kad je radove svečano otvorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ponosno rekavši da takvi projekti “trebaju pospješiti ostanak ljudi u ovome kraju i omogućiti im da imaju jednake temeljne usluge kao i bilo gdje drugdje u Hrvatskoj”. Njen prethodnik Tomislav Tolušić, koji je smijenjen mjesec dana prije toga, tad u svojstvu saborskog zastupnika rekao je da “upravo ovakve sirane odnosno mljekare – a ako se pokaže dobrom može ih biti još četiri ili pet – mogu pomoći sektoru stočarstva i mljekarstva da ide u pozitivnom smjeru”.
Krave prodane, farma zatvorena
Kad je prije tri godine, 16. ožujka 2021. posjetio već gotovo dovršenu siranu, premijer Plenković opet se pohvalio silnom brigom za Slavoniju: “U vremenu iza nas uloženo je dvije milijarde kuna europskih projekata koji su vidljivo unaprijedili razvoj županije zahvaljujući angažmanu lokalnih uprava i razvojnih agencija”, rekao je .
Godinu kasnije, sredinom ožujka 2022. ministrica poljoprivrede Vučković ponovno je u Virovitici. Proizvođačima i prerađivačima mlijeka kaže da će njeno ministarstvo “sagledati svaku mogućnost za osiguravanje sredstava za dodatnu pomoć kroz državna i europska sredstva”.
Početkom studenoga iste godine jedan od najuspješnijih proizvođača mlijeka u Slavoniji Branko Karamarković iz Ilmin Dvora (pedesetak kilometara udaljenog od Virovitice), koji je godišnje isporučivao više od pola milijuna litara mlijeka, pokazuje novinaru Telegrama prazne staje. Rasprodao je krave i junice i zatvara farmu, proizvodnja mlijeka posve je neisplativa u uvjetima koji vladaju na tržištu i nebrige Ministarstva poljoprivrede za proizvođače mlijeka.
Nije proradila, a kad će ne zna se
Pročelnik Mijok, u pratnji djelatnice Tehnološko inovacijskog centra (TIC) koja sad upravlja Virovitičkom siranom (jer, kaže, nije posao županije proizvoditi sir), otvara vrata praznog pogona. Ulazimo. Djeluje impresivno, ali sablasno prazno: od prostora za prijem i hlađenje mlijeka, salamurenje, sušenje i proizvodnju sira, do pakiranja proizvoda i njihovo skladištenje – tu su i kompresorske stanice i agregati, ured tehnologa, laboratorij i prostorije za odmora radnika… Sve stoji, a kad će i hoće li uopće proraditi, u ovom času nitko ne zna.
Dva pokušaja pokretanja proizvodnje neslavno su propala. TIC je raspisao natječaj za davanje u zakup cijele sirane, pa je 2. svibnja 2022. svečano potpisan ugovor s udrugom Mliječni put koju su osnovala sedmorica mljekara.
Gledam u podsjetnik: tom prigodom virovitičko-podravski župan Igor Andrović podsjetio je da se u projekt izgradnje krenulo još 2013. “s ciljem pomoći mljekarima i mljekarskoj industriji Virovitičko-podravske županije”, da je županija prijavljivala projekt europskim fondovima, a onda je došlo spasonosno rješenje: “’zeleno svjetlo’ dobiveno kroz Razvojni sporazum za Slavoniju, Baranju i Srijem, uz punu potporu Vlade i Ministarstva poljoprivrede”, rekao je tada Andrović.
Važno da je čista i ispravna
Priča s Mliječnim putom izgubila se u bespućima svemira hrvatske poljoprivredne politike: u rujnu 2022., kaže pročelnik Mijok, sedam mljekara raskinulo je ugovor a da proizvodnja nije ni krenula: nisu imali obrtnih sredstava kojima bi je mogli financirati. Ponovljen je natječaj za zakup sirane, pa se činilo da će “najvažniji razvojni projekt Virovitičko-podravske županije”‘ i “spas za mljekarstvo kontinentalne Hrvatske” spasiti Slovenac Anton Šentak. Njegova tvrtka Vitas dobiva pravo zakupa, ali pod uvjetom da mlijeko mora biti s hrvatskih farmi, jer je županija željela da iz sirane izlazi samo “sto posto hrvatski proizvod”.
Ta “pozitivna priča”, kako su je s radošću nazvali u Virovitičko-podravskoj županiji kad je proizvodnja u lipnju prošle godine napokon počela, kratko je trajala. Već u rujnu pogon prestaje s radom. Listam dalje po podsjetniku. Bojan Mijok, koji nam sad pokazuje prazne pogone, u listopadu prošle godine u medijima teško optužuje slovenskog vlasnika Šentaka: nije nabavljao mlijeko s područja Virovitičko-podravske županije, ni iz ostalih dijelova Hrvatske, već ga je uvozio iz Slovenije, zaobilazio je HACCP pristup o sigurnosti hrane, u pogonima nije bilo odgovarajuće higijene, prekomjerno se raubala oprema jer je slovensko mlijeko stizalo u značajno većim količinama nego što sirana može primiti.
Usto, govorio je tad Mijok, Šentak se nekorektno odnosio prema radnicima, bilo je burnih reakcija i svađa, ugovor je raskinut, a od Slovenca je zatraženo da siranu vrati u stanju u kakvom je preuzeta, čistu i ispravnu.
Natječaj ide, zainteresiranih nema
I upravo takva sirana – čista i ispravna – sad je pred nama. No, u njoj nema radnika, nama proizvodnje, nema mirisa mlijeka, a prošlo je godinu i pol od svečanog otvorenja. Kad će ponovno proraditi, nitko ne zna: 5. veljače raspisan je novi natječaj za zakup; Tehnološko inovacijski centar koji skrbi o praznom pogonu traži zakupninu od 2.532,35 eura, u što nisu uračunati troškovi vode, struje, grijanja, kao i nužna ulaganja vezana uz rad pogona. Kraj je ožujka, zainteresiranih nema.
U međuvremenu, prije desetak dana, ministrica poljoprivrede Marija Vučković u Varaždinu je u sklopu izborne kampanje HDZ-a predstavila program razvoja sektora mljekarstva do 2030. godine, te se pohvalila da će u razvoj mljekarstva biti uloženo više od 592 milijuna eura. U velikom luku zaobišla je Viroviticu i tamošnju siranu, koja unatoč uloženih 5,5 milijuna eura zjapi prazna, a mliječne farme u Virovitičko-podravskoj županiji se zatvaraju.
Tako priča o “najvažnijem razvojnom projektu Virovitičko-podravske županije” i “spasu za mljekarstvo kontinentalne Hrvatske” neodoljivo podsjeća na anegdotu o izgradnji željezare koja nikad nije proradila. Anegdota kaže da je neki politički moćnik pred izbore posjetio vinorodni kraj, pa kako nije bio najbolje upućen od čega ljudi ondje žive, pitao je lokalne stranačke kolege: “Što imate gore u tim brdima?”. Jedan od njih bojažljivo je odgovorio šefu: “Grožđe”. Ovaj je međutim krivo čuo “gvožđe”, pa je obećao: “Onda ćemo vam izgraditi željezaru”. Nitko ga se nije usudio ispraviti i tako su dobili željezaru.