Novi indeks kaže da je Hrvatska kao pravna država poprilično grozna, konkretno, treća najgora u EU

1. Ljestvicu predvode skandinavske zemlje

Stanje vladavine prava procjenjuje se na temelju 44 indikatora u 8 kategorija, od kojih je svaka rangirana a globalnoj i regionalnoj razini te prema visini prihoda zemalja. To su: ograničenja državne vlasti, nepostojanje korupcije, otvorena vlada, temeljna prava, red i sigurnost, provođenje zakona, građansko pravosuđe te kazneno pravosuđe.

Kad se prema ovim indikatorima izračuna ukupan indeks, Danska je zemlja s najvišom razinom vladavine prava na svijetu, a slijede ju Norveška te tri zemlje Europske unije: Švedska, Finska i Nizozemska. Ovo svakako nije iznenađujuće, a vrlo slični rezultati dobiveni su i mjerenjem Indeksa društvenog napretka za 2015. godinu.

2. Ne briljiramo ni u jednoj ljestvici

Hrvatska je na 35. mjestu, bolje od nas su Rumunjska, Grčka i Gana, a iza Hrvatske su Južnoafrička Republika, Mađarska i Senegal. Što se susjednih zemalja tiče, od Hrvatske su nešto bolje Slovenija (28. mjesto) i Italija (30. mjesto), nešto je gora Bosna i Hercegovina (40. mjesto), a najgora u regiji je definitivno Srbija, koja je zauzela 60. mjesto. Na začelju ljestvice svjetskih zemalja nalaze se Pakistan, Kambodža, Zimbabve, Afganistan te na posljednjem, 102. mjestu Venezuela.

Prema ovom istraživanju, Hrvatska je smještena u grupu zemalja s visokim prihodima i tu je, po razini vladavine prava, zauzela žalosno predzadnje mjesto. Na ljestvici od 33 zemlje, gora od Hrvatske samo je Rusija. U regiji, koja broji 24 zemlje, predvode iste zemlje kao i na svjetskoj razini, a Hrvatska se našla na 22. mjestu.

3. Kako stojimo po kategorijama?

Kad se pogleda svih 8 kategorija prema kojima se računa indeks vladavine prava, Hrvatska dobro stoji s otvorenošću vlade, temeljnim pravima, redom i sigurnošću te kaznenim pravosuđem. Nešto je lošija, tj. nalazi se u sredini svjetske ljestvice po ograničenosti državne vlasti, razini korupcije, građanskom pravosuđu te provođenju zakona.

4. Katastrofalni smo u provođenju zakona bez podmićivanja

Upravo je u kategoriji provođenja zakona, Hrvatska postigla najgori rezultat. Dok se u većini drugih kategorija nalazimo između 30. i 45. mjesta, u ovoj smo na 60. mjestu od 102 svjetske zemlje. Iako smo među zemljama EU u svim kategorijama pri dnu ljestvice, samo u ovoj kategoriji zauzimamo zadnje, 24. mjesto s indeksom 0.48.

Ova kategorija pokazuje u kojoj se mjeri pravedno i učinkovito provode zakoni. Snažna vladavina prava zahtijeva da se zakoni provode učinkovito i bez neprimjerenog utjecaja od strane javnih službenika, što uključuje i podmićivanje. Jedan od indikatora u ovoj kategoriji je i pravovremeno rješavanje upravnih postupaka bez nerazumnog kašnjenja, i Hrvatska ima indeks od 0,39, što je najslabiji rezultat koji smo postigli među sva 44 indikatora u 8 kategorija za računanje Indeksa vladavine prava.

5. Dobri rezultati u kaznenom pravosuđu

Možda malo iznenađujuće, ali po prisutnosti korupcije, Hrvatska je zauzela 35. mjesto na svijetu, iako je još uvijek u regionalnom i prihodovnom rangu u samom dnu ljestvice. Što se svjetske razine tiče, najbolji rezultat postignut je u kategoriji kaznenog pravosuđa, koja obuhvaća učinkovitost istraga, izostanak diskriminacije, korupcije, utjecaja vlade, i tako dalje, gdje je Hrvatska zauzela 29. mjesto.

6. Spašava nas nedostatak kriminala na cestama

Najbolji performans, kad se pogleda veličina indeksa i rang na razini EU i Sjeverne Amerike, Hrvatska ima u kategoriji reda i sigurnosti, koja obuhvaća nepostojanje kriminala, izostanak građanskih konflikta i nepostojanje nasilnog traženja zadovoljštine. Tu smo 18. od 24. zemlje u regiji, s indeksom od 0.81 i to je ujedno jedino po čemu odskačemo. U ostalim kategorijama nema nekih bitnijih uspjeha.

Ovo odsustvo kriminala potvrđeno je i podacima UN-a, prema kojima je u 2012. godini stopa umorstava u Hrvatskoj bila 1,2 na 100,000 stanovnika, a u SAD-u, primjerice, dok se u SAD-u, naprimjer, 2012. godine dogodilo 4,7 ubojstava na 100,000 stanovnika.

7. Građani zastupnike vide kao najkorumpiranije

Osim izračuna indeksa vladavine prava za svaku zemlju i regiju posebno, ovo istraživanje daje i drugačije uvide. Zanimljivo je polje percepcije korupcije, posebice rezultati koji pokazuju koje se institucije smatraju najkorumpiranijima od strane građanki i građana. Tu su nadmoćno pobijedili parlamentarci.

U čak 47 zemalja ljudi misle da su upravo oni najkorumpiranija skupina. Slijedi ih policija; u 32 zemlje ljudi policajce smatraju najkorumpiranijima. U 12 zemalja smatra se da su najkorumpiraniji službenici u lokalnim vlastima, u 7 zemalja ljudi vjeruju da je najveća razina korupcije među službenicima u nacionalnoj vlasti, a samo u 4 zemlje ljudi vide suce kao najkorumpiranije.

8. Mito se daje policiji i liječnicima

Šteta što nema podataka po zemljama, već samo po regijama, za pitanje o podmićivanju u različitim situacijama. Ispitanici su odgovarali na pitanje jesu li oni, ili netko iz njihova kućanstva, tijekom posljednje tri godine morali dati mito kako bi dobili pažnju liječnika u bolnici, ili u situacijama kad ih je zaustavila ili pritvorila policija ili tijekom zahtijevanja nekih dozvola od tijela vlasti te procesuiranja dokumenata.

Regija kojoj pripada Hrvatska imala je najbolje rezultate na ovom polju. Samo je 7% ljudi bilo prinuđeno dati mito u bolnici, njih 8% podmitilo je nekoga tijekom dobivanja dokumentacije u tijelim avlasti, a 9% je podmitilo policajce. Definitivno najgore stanje jest u regiji Subsaharske Afrike, u kojoj je mito toliko rašireno da je 58% ljudi moralo dati mito u susretima s policijom, 49% njih podmitilo je tijela vlasti pri dobivanju dokumenata, a 32% moralo je dati mito da bi dobilo adekvatnu skrb u bolnici.