Novi problemi u vlasti: HDZ ne odustaje od zakona o lustraciji, a Mostu je dosta vraćanja u prošlost
Zakon priprema udruga Hrvatski križni put, na čelu s Brunom Esih
Lustracija – postupak kojim se u postkomunističkim zemljama iz javnih službi i političkog života isključuju predstavnici stare vlasti. Definicija je to pojma o kojem se u zadnje vrijeme, nakon dolaska na vlast Domoljubne koalicije, sve više govori i piše.
HDZ je donošenje zakona koji bi se bavio lustracijom najavljivao još dok je bio u oporbi, a i čelnik te stranke i Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko ne vidi u tome ništa negativno. “Lustracija nije lov na pojedine ljude, nego promjena društvene klime i zauzimanje za istinu. Naša je odluka da ne želimo imati posla s vrijednostima prije 90-ih godina”, kazao je nedavno u Imotskome.
‘Od ’45. do ’90. stalno su se događali zločini’
Prilikom gostovanja u emisiji Nedjeljom u 2 krajem siječnja na lustraciju se osvrnuo i potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš, čelnik stranke HSP dr. Ante Starčevića koja je članica Domoljubne koalicije, te najavio pripremu zakona koji će se time baviti. “Vidimo da nitko nije odgovarao za zločine Bleiburga. Svjedoci smo i kako se u Hrvatskoj nije imalo snage raščistiti s tim pa smo imali Lex Perković. Govorimo o lustraciji koja će se odnositi na dio komunističko-represivnog aparata. Ne vidim tu ništa sporno. Tako bismo poslali poruku sljedećim generacijama. Od ’45. do ’90. nema razdoblja kad se nisu događali zločini”, rekao je Tepeš u Nu2.
Tepeš je u #Nu2 najavio pripremu zakona o lustraciji "koji će se odnositi na dio komunističko-represivnog aparata"
— HRT vijesti (@hrtvijesti) January 24, 2016
Za uvođenje lustracije je i HDZ-ov saborski zastupnik Željko Glasnović. “Prije nekoliko dana održan je sastanak Karamarka s hrvatskim braniteljima i svi smo se složili, uključujući i Karamarka, da su duboke promjene u institucijama nužnost. Prvo je korak u tome sveobuhvatna dekomunizacija i lustracija, koja se najprije mora provesti unutar HDZ-a, a potom u svim hrvatskim institucijama”, kazao je Glasnović za tiskano izdanje Večernjeg lista.
Hasanbegovićeva kolegica
Pravni okvir za takav zakon još ne postoji, a najviše se time dosad bavila Bruna Esih, znanstvenica s Instituta Ivo Pilar, izaslanica predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović na prošlogodišnjoj komemoraciji u Bleiburgu, koja se spominje i kao jedna od mogućih nasljednica Josipa Buljevića, novog šefa MORH-a, na mjestu savjetnice predsjednice za nacionalnu sigurnost. Esih je diplomirala filozofiju i kroatologiju, a trenutno radi na doktoratu iz područja suvremene povijesti. Donedavno joj je kolega u Pilaru bio aktualni ministar kulture Zlatko Hasanbegović.
Već se 15 godina u udruzi Hrvatski križni put bavi istraživanjem stradanja hrvatskog naroda krajem Drugog svjetskog rata i u godinama koje su uslijedile, što je, kako je i sama potvrdila, bio razlog da je baš nju predsjednica RH lani kao svoju izaslanicu poslala na komemoracije u Bleiburgu, šumi Lug kod Bjelovara i na jami Jazovki.
Most smatra da sada ima i važnijih stvari
Za Večernji je potvrdila da njena udruga radi na zakonu o lustraciji, a pripremaju ga domaći stručnjaci u suradnji s kolegama iz drugih država. “Za nas je pitanje lustracije preduvjet sazrijevanja hrvatskog društva. Nacionalne interese ne može zastupati netko tko se ogriješio o temeljna ljudska prava i slobode.
Najvažnijim dijelom zakona vidimo da se onima koji su proizašli iz bivšega sustava ne smije pružiti prilika i moć da nastave sa svojim utjecajem koji su imali u komunističkom sustavu. Danas svjedočimo problemu s ljudima iz iste Udbine mreže, tj. s novim ljudima koji su putem sustava proizveli istu metodologiju rada”, kazala je Esih.
No, iz Mosta ne dijele mišljenje svojih partnera u vlasti. “Nemamo ništa protiv da saslušamo prijedlog partnera, ali u ovom trenutku mislim da su za građane važnije teme gospodarski razvoj, smanjenje javnog duga i poticanje poduzetništva”, prenio je službeni stav Mosta zastupnik Miroslav Šimić te potom dodao: “Meni je dosta bavljenja prošlošću”.