Objavljeni su dokumenti o tipu po kojem je snimljen Gospodar rata (i izgleda da je surađivao sa SAD-om)
Za vrijeme Hladnog rata bio je najmoćniji svjetski švercer oružja
Američka tajna služba Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) objavila je dokumente koji otkrivaju da je država surađivala s Sarkisom Soghanalianom, trgovcem smrti, najvećim svjetskim krijumčarem oružja po čijem je životu snimljen film “Gospodar rata” Yurija Orlova s Nicholasom Cageom. SAD je s njim surađivao (s Soghanalianom, ne s Cageom) unatoč podebljem dosjeu o švercanju oružja, prodaji oružja Sadamu Huseinu i suradnji s armenskim teroristima.
Soghanailian, čiji je nadimak trgovac smrti, bio je najveći svjetski krijumčar oružja, a na vrhuncu svoje moći zarađivao je više od 12 milijuna dolara godišnje. Djelovao je za vrijeme Hladnog rata, a njegov najveći posao bila je prodaja oružja vrijednog 1.6 milijarde dolara Sadamu Huseinu na početku iračko-iranskog rata. Protiv njega su se u jednom trenutku okrenuli američka vlada i međunarodna zajednica, te su ga teško teretili za povredu UN-ovih međunarodnih pravila, ali su ga ubrzo oslobodili tih optužbi zbog toga što im je pružao korisne obavještajne podatke.
SAD se značajno oslanjao na podatke trgovca smrti, tako da su ga držali izvan zatvora, barem većinu njegovog djelovanja. 1982. osuđen je na pet godina uvjetne kazne zbog prodaje strojnica Mauritaniji, ukupne vrijednosti 1.1 milijuna dolara. 1986. uhićen je na aerodromu u Miamiju zbog posjedovanja, među ostalom, dva raketna bacača. Najduža zatvorska kazna što ju je služio bile su dvije godine 1983. zbog prodaje 103 helikoptera i 2 raketna bacača Iraku, što je bila povreda sankcija UN-a.
Bush ga je cijenio “humanitarnog rada”
Washington post je 2011., prilikom njegove smrti pisao sljedeće: “Smatrao se izbirljivom osobom i poduzetnikom i tražio je dokaze o isporuci svojih smrtonosne robe… Posebno je bio blizak američkom predsjedniku George H.W. Bushu koji je isticao Smoghanalianov humanitarni rad, poput zračnog prijevoza pomoći nakon potresa u Sovjetskom Savezu.
Nakon njegove smrti, Nacionalni sigurnosni arhiv podnio je niz ciljanih zahtjeva FBI-u, Graničnoj patroli, Državnom tajništvu SAD-a i ostalim institucijama za objavljivanje dokumenata iz arhiva o Soghanalianu. Većinu od objavljenih 2500 dokumenata, obznanio je FBI. Dokumenti koji su objavljeni uključuju mnoge duboko inkriminirajuće stvari po američke vlasti.
CIA-u je smatrao “krajnje nesposobnom”
Jedan od objavljenih zapisa dokazuju kako se 6. veljače 1981. Soghanalian planirao sastati s dužnosnicima CIA-e, Državnog tajništva Ministarstva obrane i još jednom nepoznatom agencijom kako bi koordinirali istragu oko šverca oružja u Mauritaniju.
Objavljeni dokumenti također pokazuju bliske Soghanalianove veze s Armenskom crkvom i Armenskom tajnom vojskom za oslobođenje Armenije. Trgovac smrti imao je vrlo blizak odnos s čitavim nizom vladinih agencija. Pa ipak, nejasno je tko je, osim FBI-ovog biroa u Miamiju bio Soghanalianova najbliža vladina veza. Mnogi vjeruju kako su to bili CIA-ini doušnici, dok drugi kažu kako su to bili dužnosnici iz drugih tajnih službi i Bijele kuće. U nekim zapisima Soghanalian govori o CIA-i kao “krajnje nesposobnoj”.
Primio 1.1 milijuna dolara za oružje koje nije isporučio
U jednoj od najranijih istraga SAD-a o Soghanalianu, izvješće iz 16. kolovoza 1962. otkriva zanimljive detalje o Soghanalianovim auto salonima. Brema FBI-u, Soghanalijan je letio u Njemačku kupiti nove dijelove za automobile, te ih je uvozio u SAD-a kroz Newark u New Jerseyu, a zatim ih je u prikolicama prevozio u svoje auto salone, te ih prodavao kršeći mnoge propise.
1997. Soghanalijan je prodao 197 komada teškog naoružanja i municiju Islamskoj republici Mauritaniji, bivšoj francuskoj koloniji za 1.153.590 dolara.
Rukom pisani dokument FBI-a otkriva kako je Soghanalian primio više od 1.1 milijuna dolara za isporuku oružja Mauritaniji, a nije uspio isporučiti nikakve proizvode.
Francuzi su morali znati za njegove poslove
Jedan od objavljenih memoranduma FBI-a otkriva francusku uključenost u Soghanalianovu prodaju oružja Mauritaniji 1977. godine. U tom dokumentu stoji kako su FBI i američko Ministarstvo pravosuđa morali biti svjesni velikih transakcija oružja u Francuskoj koje je kontrolirala francuska vlada ili su one provedene s posebnim odobrenjem francuske vlade.
Nije želio naoružavati Iran
Soghanalian je uvijek inzistirao da unatoč svom poslu, nikad nije djelovao protiv interesa politike SAD-a, između ostalog i zbog toga što bi konstantan nadzor SAD-a učinilo njegov posao mnogo težim. U intervjuu za Frontline 2001. rekao je “Amerikanci su znali što radim, svake minute, svakog sata.
Ako sam popio čašu vode, oni su znali i kakva je ta voda bila. U istom intervjuu rekao je kako mu se SAD obratio za vrijeme iračko-iranskog rata radi prodaje oružja Iranu. On im je tada naovodno odgovorio. “Naoružavanje Irana bilo bi poput jahanja dva konja u utrci. Ne mogu to učiniti.”
Sarkisova uloga u državnom udaru na Filipinima
Jedan od memoranduma FBI-a otkrio je kako je tadašnji odjel FBI-a u Miamiju imao “izvrstan odnos sa Sarkisom Soghanalianom i mogu slobodno razgovarati s njim o njegovoj povezanosti i znanju o armenskoj stranci Hunchak”. Ovaj je odnos bio toliko blizak da je zamalo doveo do istraživanja predsjednika Zastupničkog doma Newta Gingricha zbog mita. Prema Sarkisu, on je dao informacije birou da je Ginhricheva žena Marianne na sastanku s njim 1995. rekla kako bi za 10 milijuna dolara mogla uvjeriti svog muža da ukine sankcije Iraku, što bi Soghanalianu omogućilo da namiri 80 milijuna eura, koliko mu je Sadam Husein dugovao. Istraga na kraju nikad nije provedena, jer nije bilo dovoljno informacija da je Gingrich znao za tu zavjeru.
Tajni dokumenti iz 1988. otkrili su kako je krajem 1987. Sarkis odigrao ključnu ulogu u pokušaju da se bivši predsjednik Filipina Ferdinand Marcos preveze iz Honolula na Havajima na Filipine u mogućem pokušaju državnog udara.
Bio je armenski vitez najvišeg reda
Izvješće iz 15. siječnja 1988. opisuje Soghanaliana kao viteza grada Anteliasa, što je najviša nagrada Armenske crkve. Izvor citiran u ovom dokumentu nudi i neke druge informacije o Sarkisu, poput one da su kupili zemljište na Floridi kako bi izgradili samostan, kao i njegov raniji doprinos izgradnji samostana u Armeniji.
Objavljeni dokument iz 16. travnja 1985. otkriva kako je Sarkis u suradnji s Bell helikopterima, Iraku prodao 45 Bell 214st helikoptera po cijeni od 4 milijuna dolara za svaki. Isti izvor kaže kako je Soghanalian bio “dobro zaštičen i povezan s američkim vlastima. Njegovi kontakti…(tada slijedi dio dokumenta koji nije objavljen).
Sadam Husein dugovao mu je gotovo 100 milijuna dolara
Transkripti intervjua iz 11. siječnja 1999. otkrivaju razgovor s neidentificiranom osobom u vezi više milijunske prijevare. Isti je izvor u tom intervjuu rekao kako Sadam Husein Soghanalijanu duguje 95 milijuna dolara za oružje koje je prodao Iraku. Taj je izvor pokušavao kod Soghanalijana unovčiti ček od 3 milijuna dolara, a gospodar rata mu je odgovorio kako “nema problema”.
Taj je ček međutim morao unovčiti u Europi zbog problema koje je imao s porezom u SAD-u, zbog čeka je i uhićen 2001. godine, ali je ubrzo pušten kada je otkrio CIA-inu podršku šefu peruanskih tajnih službi Vladimiru Montesinosu. Soghanalian je također sudjelovao u prodaju 10 tisuća jurišnih pušaka Revolucionarnim vojnim snagama Kolumbije (FARC) koje je SAD smatrao terorističkom organizacijom.
Dokument ministarstva pravosuđa otkrio je kako je određeni “broj pojedinaca zaposlio različite osobe kako bi ukrali čekove od banaka i onda in pretvorili u gotovinu kroz seriju novčanih transakcija u kockarnicama i financijskim institucijama. Najmanje dvije takve pronevjere dogodile su se u iznosima od 300 tisuća i 3 milijuna dolara. Taj, veći ček, unovčen je prijevarom vezanom uz TIDR, firmu koja se povezuje sa Soghanalijanom, koji je pokušao unovčiti ček u kolovozu 1995. u Parizu. U ovom dokumentu stoji: “Kroz razne vladine suradnike i kroz ostale kanale, saznali smo da je Soghanalian u prošlosti američkoj vladi pružao mnoge informacije.” Američki državni odvjetnik tražio je da se provedu mjere kojima bi se točno utvrdile veze Soghanaliana s obavještajnom zajednicom SAD-a.
Objavljeni dokumenti zasigurno bi mogli biti scenarij za neki novi film, a do tada hollywoodski zapis o Sarkisu Soghanalianu ostaje film “Gospodar rata” u kojem ovog antijunaka glumi Nicholas Cage.