Objavljujemo Telegramova dopisivanja s Ministarstvom: ovako je Nina Obuljen Koržinek pokušavala sakriti detalje svog posla s geodetima
Redakcija Telegrama dosad se nije susrela sa sličnim slučajem; da nas bilo koje državno tijelo ovoliko dugo zavlači i odbija odgovoriti na konkretna pitanja
Ministrica nam je u ožujku ove godine odbila odgovoriti i na osnovno pitanje: koliko je uopće platila posao snimanja zgrada nakon potresa. Tu ključnu informaciju na kraju smo uspjeli dobiti na Geodetskom fakultetu, a Nina Obuljen Koržinek nikada nije ponudila objašnjenje zašto je mislila da javnost nema pravo znati koji je iznos isplatila nedavno uhićenom dekanu, i to bez javnog natječaja
Ministrica Nina Obuljen Koržinek u današnjem istupu na N1 televiziji ponovila je tvrdnju kako je Telegramu uredno odgovarala na sva pitanja koja smo postavljali tijekom višemjesečnog istraživanja posla koji je sklopila s Geodetskim fakultetom nakon velikih potresa. To, međutim, nije istina. Stoga smo odlučili objaviti detaljnu kronologiju pisanih upita koje smo uporno slali Ministarstvu kulture i medija.
U ožujku ove godine Telegramu se javila nekolicina profesora Geodetskog fakulteta, s tvrdnjama da je tamošnja uprava sklona malverzacijama. Između ostalog, upozorili su nas da je vrlo sumnjiv bio i posao 3D skeniranja zgrada nakon velikih potresa, ugovoren s Ministarstvom kulture.
Cijene koje je tadašnji dekan Almin Đapo formirao, a ministrica ih je prihvatila, bile su debelo prenapuhane, tvrdili su naši izvori uz pomoć kojih smo u međuvremenu razotkrili sve afere na tom fakultetu. Telegram se stoga još u ožujku ove godine prvi put obratio Ministarstvu kulture i medija koje je mjesecima eskiviralo konkretno odgovoriti na naše upite.
‘Koliko ste platiti skeniranje zgrada’
Nina Obuljen Koržinek u ožujku ove godine odbila nam je odgovoriti i na osnovno pitanje: koliko je uopće platila za snimanje zgrada nakon potresa. Tu ključnu informaciju na kraju smo uspjeli dobiti na Geodetskom fakultetu, a ministrica nikada nije ponudila objašnjenje zašto je mislila da javnost nema pravo znati koji je iznos isplatila nedavno uhićenom dekanu, i to bez javnog natječaja.
Da je 19 milijuna kuna bilo apsolutno previše novca za 220 skeniranih zgrada posredno su potvrdili i europski istražitelji, koji sumnjaju da su uhićeni dekan i profesor Boško Pribičević od tog posla izgradili vikendice, plaćali luksuzna ljetovanja i još izvukli 120 tisuća eura u gotovini. Ukupno su, tvrdi se, na tome za sebe uzeli 590 tisuća eura.
Slučaj je dodatno problematičan
Mjesecima smo od Ministarstva uporno pokušavali doznati prema kojem je kriteriju formirana astronomska cijena, no unatoč brojnim upitima, to nikada nismo doznali. Redakcija Telegrama dosad se nije susrela sa sličnim slučajem; da nas bilo koje državno tijelo ovoliko dugo zavlači i eskivira odgovoriti na konkretna pitanja. Pritom je riječ o ministarstvu Nine Obuljen Koržinek, koje je zaduženo i za medije, stoga je ovaj slučaj dodatno uznemirujuć.
U nastavku donosimo točnu kronologiju kako je ministrica odbijala otkriti detalje posla sklopljenog s Geodetskim fakultetom.
20. ožujka 2023.
Telegram šalje prvi upit u Ministarstvo. Između ostalog nas zanima: “Koliko je Geodetskom fakultetu plaćeno za snimanje zgrada nakon potresa?”.
22. ožujka
Ministarstvo se Telegramu povratno javlja opširnim dopisom kojim uglavnom samo hvale rad ministrice, no na postavljeno pitanje: “koliko je Geodetskom fakultetu plaćeno za snimanje zgrada?” odbijaju odgovoriti.
23. ožujka
Nakon što smo s Geodetskog fakulteta dobili informaciju da je posao plaćen 19 milijuna kuna, od Ministarstva tražimo dokument na temelju kojeg su novac isplatili i prema kojim kriterijima je uopće formirana cijena.
27. ožujka
Ministarstvo Telegramu opet šalje načelan dopis, no na zahtjev da nam dostave dokumente se oglušuju.
28. ožujka
Šaljemo Zahtjev za pristup informacijama, opet tražeći dokumentaciju iz koje se može vidjeti kako je ugovorena cijena s Geodetskim fakultetom. Zanima nas troškovnik iz kojeg je vidljiva bar približna cijena 3D skeniranja po četvornom metru.
7. travnja
Dobivamo niz ministričinih odluka kojima je angažirala Geodetski fakultet no i dalje nedostaje ključno: kako su formirali cijenu.
12. travnja
Podnosimo novi Zahtjev za pristup informacijama i inzistiramo: tražimo troškovnik, ili istovjetan dokument, iz kojeg se vidi kako je dogovorena cijena snimanja zgrada.
27. travnja
Šalju nam ministričine odluke o isplatama Geodetskom fakultetu, no iz njih se opet ne vidi kako su ministrica i dekan Đapo dogovorili cijenu posla.
15. svibnja
Opet šaljemo upit kako bismo to doznali. Ministarstvo ovaj put uopće ne odgovara.
28. lipnja
Još jednom se javljamo Ministarstvu i podsjećamo da nisu odgovorili na upit od 15. svibnja. Ministarstvo se ponovno oglušuje.
30. lipnja
Podnosimo novi službeni Zahtjev za pristup informacijama i tražimo troškovnike, odnosno dokumente na temelju kojih je formirana cijena za snimanje zgrada nakon potresa. Zanimaju nas mjerne jedinice, iznosi po mjernim jedinicama i slično.
14. srpnja
Dobivamo financijska izvješća, ali nepotpuna. Iz njih i dalje ne proizlazi odgovor na pitanje koje u tom trenutku postavljamo već tri mjeseca: prema kojem su kriteriju ministrica i dekan dogovorili cijenu snimanja zgrada?
18. srpnja
Nakon što smo proučili dostavljeno, shvatili smo da smo dobili tek dio širih izvješća. Stoga tražimo cjelovitu dokumentaciju, ponovno na temelju Zahtjeva na pravo za pristup informacijama.
31. srpnja
Konačno dobivamo cjelovita izvješća na temelju kojih je Ministarstvo isplatilo 19 milijuna kuna Geodetskom fakultetu. Trebalo nam je vremena da detaljno analiziramo tu dokumentaciju na 300-tinjak stranica te shvatimo kako postoji niz nelogičnosti u poslu koji su ministrica i dekan sklopili. Cijene snimanja vrlo sličnih zgrada ekstremno su različite, posve je nejasno kako je uopće dogovoreno koji će se objekti snimati nakon potresa, nigdje ne stoji kolika je bar okvirna cijena 3D skeniranja po četvornom metru i slično.
21. rujna
Šaljemo sedam vrlo konkretnih pitanja. Među ostalim, zašto Ministarstvo tvrdi kako je skenirano 940.000 četvornih metara, glavni konzervator Davor Trupković javno se hvali da su obradili milijun i pol kvadrata, a u izvješćima jasno piše da su 19 milijuna kuna platili za snimanje 345.000 četvornih metara. Zanima nas i dalje prema kojim je parametrima određena cijena, tko je konkretno odlučio koje će zgrade biti skenirane i prema kojim kriterijima…
28. rujna
Ministarstvo nam šalje dugačak dopis koji broji ukupno 1175 riječi, odnosno 8702 slovna znaka. Ponovno nema konkretnog odgovora na većinu postavljenih pitanja. Umjesto toga, još jednom ekstenzivno hvale rad ministrice na obnovi nakon potresa.
11. listopada
Šaljemo novi dopis Ministarstvu i ponavljamo pitanja: kako je formirana cijena od 19 milijuna kuna, jesu li istražene tržišne cijene, tko je konkretno donosio odluke koje će građevine biti skenirane, zašto u izvješćima na temelju kojih su vršene isplate imaju 345.000 kvadrata dok nama govore o 940.000 skeniranih kvadrata, a glavni konzervator u javnosti tvrdi da je riječ o milijun i pol četvornih metara… Ministarstvo se oglušuje i uopće ne odgovara.
18. listopada
Šaljemo podsjetnik. Iz Ministarstva tada ponovno dobivamo ekstenzivan dopis. Na pitanje o čudnoj razlici u broju snimljenih četvornih metara koju komuniciraju, sada odgovaraju da na svom serveru imaju više podataka jer se broj skeniranih zgrada dopunjavao. No ne nude objašnjenje kako je to moguće, kad iz Izvješća nepobitno proizlazi da su 19 milijuna kuna platili za 345.000 zgrada. Ne nude ni dokumentaciju za dodatne zgrade. Ne objašnjavaju ni zašto je njihov glavni konzervator javno izjavljivao da je snimljeno milijun i pol kvadrata. Pišu i kako su nas “u svim prethodnim odgovorima obavijestili na temelju čega je formirana cijena – na temelju izrade snimaka objekata”. I dalje ne nude nikakav troškovnik niti bar okvirnu cijenu po četvornom metru.
26. studenoga
Ministrica na N1 izjavljuje: “Mi smo Telegramu odgovorili na sva pitanja. Mogli su me nazvati i 15 minuta prije objave teksta, dostavili bismo im sve informacije”.