Otkrivamo mega skandal ministrice kulture: bez natječaja dala 19 milijuna kuna Geodetskom fakultetu za vrlo sumnjiv posao

Privatne tvrtke od kojih smo tijekom istraživanja zatražili procjenu za iste radove, pojedine bi zgrade snimile za višestruko manje iznose od onog koji je Ministarstvo platilo prema sporazumu ministrice Obuljen Koržinek i bivšeg dekana Geodezije Almina Đape, danas uhićenog po nalogu Ureda europskog tužitelja.

Za snimanje jednog objekta na Trgu bana Jelačića u Sisku, na primjer, Telegram je dobio ponudu na 35.000 kuna, a Geodetski fakultet Ministarstvu je taj posao naplatio 125.300 kuna.

Sporna dokumentacija za isplate

Najgore od svega, ministrica Obuljen Koržinek mjesecima eskivira dati konkretne odgovore na upite o ovom golemom poslu, ugovorenom njenom osobnom odlukom. Dalje, kako otkriva Telegramova istraga, službena dokumentacija na temelju koje su se vršile milijunske uplate manjkava je i sporna te sadrži krajnje dubiozne podatke.

U tim službenim dokumentima, koje smo dobili na uvid, stoji kako je navedenih 19,1 milijuna kuna Geodetskom fakultetu isplaćeno za snimanje pet puta manje površine zgrada, nego je to u javnosti ranije tvrdio glavni konzervator Ministarstva kulture.

Razlike u kvadraturama nikada nisu konkretno objasnili, kao ni problematičnu dokumentaciju, niti razlike u cijenama obavljenih poslova. Na pojedine upite iz Ministarstva kulture Telegramu su tijekom ove istrage slali toliko neobične i nejasne odgovore, da otvaraju čitav niz novih sumnji i pitanja o poslu s Geodetskim fakultetom.

Kako je dekan Đapo formirao cijene

U travnju 2020., Ministarstvo kulture angažira Geodetski fakultet za potrebe snimanja kulturne baštine nakon potresa u Zagrebu. Ne provodi se javna nabava, što se opravdava hitnošću radova, već se posao dodjeljuje direktno, odlukom ministrice.

Radi se o snimanju građevina dronovima i laserskim skenerima te izradi 3D modela prema kojima se može izvesti temeljita obnova nakon potresa. Tadašnji dekan Almin Đapo, kasnije osramoćen u aferama s jahtom i luksuznim džipom, osobno će preuzeti vođenje projekta za Ministarstvo.

Telegramovi izvori s Geodetskog fakulteta upozoravaju kako uopće nije jasno prema kojem je kriteriju dekan Đapo formirao cijene. Objasnili su da se na tržištu kvadrat 3D skeniranja prosječno kreće oko 20 kuna, a snimanje dronom oko 10 kuna po četvornom metru. No, dekan Đapo obradu nekih zgrada naplatio je 117 kuna po kvadratu, drugih 79, trećih još tri puta manje.

Na Telegramov upit kako je moguće da se cijene 3D skeniranja po četvornom metru toliko razlikuju, iz Ministarstva su kazali kako to ovisi o “drugačijim konstrukcijskim i oblikovnim specifičnostima građevina” te o stupnju oštećenosti u potresu. No, stručnjaci s kojima smo razgovarali unisoni su u stavu da cijena zbog posebnosti zgrada može ponešto varirati, ali svakako ne ovako radikalno kako je to dekan Đapo predstavio, a ministrica Obuljen Koržinek odobrila.

Radikalno niže ponude na tržištu

Ne odajući da smo novinari, od privatnih smo tvrtki zatražili ponude za nekoliko zgrada. Tražili smo procjenu cijena za identične usluge koje je obavio Geodetski fakultet: snimanje dronovima i laserskim skenerima, izradu 3D modela svake pojedine građevine i tako dalje.

Dobili smo ponude iz tvrtki koje te poslove obavljaju na tržištu; i sve su radikalno niže od iznosa koji je naplatio Geodetski fakultet. Osim primjera iz Siska koji smo naveli ranije, za skeniranje fasade i zračno snimanje dijela krovišta zgrade u zagrebačkoj Masarykovoj ulici, Ministarstvo kulture i medija Geodetskom fakultetu isplatilo je 38.500 kuna. Privatna tvrtka koju smo prošli mjesec zatražili ponudu, isti posao na istoj zgradi naplatila bi pet i pol puta manje – 6781 kunu.

Za zgradu na Britanskom trgu u Zagrebu, Ministarstvo je Geodetskom fakultetu odobrilo 34.150 kuna, a privatnici kojima smo se obratili to bi danas naplatili 16.575 kuna. Telegramovi izvori s fakulteta tumače da je, zbog izvanrednih okolnosti neposredno nakon potresa, cijena možda i mogla biti nešto viša, no ovakve razlike teško je objasniti.

Odbila je otkriti koliko je posao plaćen

Nakon više mjeseci pokušaja, od Ministarstva kulture nismo uspjeli dobiti precizna objašnjenja. Nakon upita poslanog još 20. ožujka, dakle prije više od sedam mjeseci, ministrica Obuljen Koržinek odbila je Telegramu dati čak i informaciju koliko je javnog novca isplaćeno Geodetskom fakultetu za navedeni posao.

Umjesto odgovora na naša konkretna pitanja poput: koliko je Ministarstvo kulture u konačnici isplatilo Geodetskom fakultetu za ovaj posao?, uporno su nam slali iscrpne dopise s detaljnim obrazloženjima što je ministrica sve radila na dan potresa u Zagrebu, koliko se osobno angažirala na obnovi kulturne baštine i slično.

Iznimno neugodna dokumentacija

Ponavljali su da je bilo iznimno važno dubinski snimiti spomenike kulture nakon potresa, što nitko nije ni dovodio u pitanje. No, smatrali smo da javnost ima pravo znati koliko je to, i pod kojim okolnostima, plaćeno Geodetskom fakultetu pod upravom Almina Đape.

Nakon brojnih upita, podsjetnika te četiri zahtjeva temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, Telegram je nakon više mjeseci konačno došao do cjelovitih Izvješća temeljem kojih je Ministarstvo kulture isplatilo Geodetskom fakultetu 19,1 milijuna kuna za dubinsko snimanje 200-tinjak objekata u potresom pogođenim područjima. I ta je dokumentacija iznimno neugodna za Ministarstvo kulture i medija.

Koliko je zgrada uopće snimljeno?

Naime, posve je kaotičan odgovor na vrlo jednostavno pitanje: koliko je točno Geodetski fakultet snimio zgrada te koja je njihova ukupna površina? Glavni konzervator Davor Trupković, javno je u ime Ministarstva kulture izjavljivao da je pod vodstvom Geodetskog fakulteta obrađeno više od 300 zgrada, ukupne površine veće od milijun i pol četvornih metara.

U izvješću temeljem kojeg je Geodetskom fakultetu isplaćeno 19,1 milijun kuna, stoji pak da je snimljeno 190 zgrada ukupne površine 345.000 četvornih metara. No, u odgovoru za Telegram, Ministarstvo je demantiralo i podatke koje su ranije komunicirali u javnosti, i izvješće temeljem kojeg su isplatili novac.

‘Na serveru imamo više podataka’

Sada tvrde da je zapravo obrađeno 220 zgrada ukupne površine 940.000 četvornih metara. Na zamolbu da nam obrazlože toliku diskrepanciju, kazali su kako oni “na svom serveru u Ministarstvu imaju popis više zgrada nego u Izvješćima”. Zašto su ranije javno tvrdili da je snimljeno milijun i pol četvornih metara, a sada kažu da je ipak samo 940.000, odbili su komentirati.

Nejasno je i zašto su Geodetskom fakultetu isplatili 19,1 milijun kuna prema Izvješćima u kojima je kao ukupna površina navedeno 345.000 četvornih metara. Na to su odgovorili prilično egzotično: “izvješće je fiksirano za potrebe predaje izvještaja, a kasnije je nadopunjavano”.

Činjenica je, međutim, da je Ministarstvo novac za snimanje kulturne baštine isplatilo prema Izvješćima koje im je podnio Geodetski fakultet. U tim Izvješćima navedena je pak cijena skeniranja svake pojedine zgrade i njihov zbroj poklapa se s isplaćenih 19,1 milijun kuna.

Neispunjene stavke sporazuma

U ovom složenom slučaju neobično je i to što je ministrica Obuljen Koržinek novac isplatila prema neurednom te evidentno manjkavom Izvješću dekana Đape. Primjerice, prema inicijalnom sporazumu Ministarstva i Geodetskog fakulteta iz 28. travnja 2020., stoji kako će Fakultetu novac biti isplaćen tek nakon predaje “Izvješća u kojem će biti navedena bruto i neto površina svake snimljene funkcionalne cjeline”. U Izvješćima tih podataka nema, stoga dekan Đapo taj izričiti uvjet evidentno nije ispunio, a Ministarstvo je novac svejedno isplatilo.

Ministrica Obuljen Koržinek u ovom se slučaju dodatno izložila. Kako smo kazali, nije raspisala natječaj za dubinsko snimanje baštine i tako zatražila najpovoljnije ponude nego je, pravdajući se hitnošću zbog potresa koji su pogodili Hrvatsku, osobnom odlukom taj posao dodijelila Geodetskom fakultetu.

Izvješća ključna za Fond solidarnosti

“Riječ je o interventnim snimanjima svih najvažnijih, potresom oštećenih kulturnih dobara i ostalih vrijednih građevina na području zahvaćenom u oba potresa, na temelju čega su određene hitne mjere zaštite i privremene mjere stabilizacije konstrukcije te modeli obnove”, kazali su iz Ministarstva u jednom od odgovora za Telegram.

“Prikupljanje dokumentacije za popis šteta, bilo je od ključne važnosti za žurnu izradu izvještaja o procjeni štete koji je koordinirala Svjetska banka. Upravo temeljem tog izvještaja, odobrena su sredstva Fonda solidarnosti Europske unije, kao i kasnije utvrđivanje progresivnih šteta nakon petrinjskog potresa temeljem kojeg je odobreno produženje roka za korištenje EU sredstava”, dodali su.

Fakultet sam ugovarao podizvođače

Proces snimanja zgrada, međutim, odvijao se dugo. Prema službenim Izvješćima, neke su skenirane i dvije godine nakon potresa. Stoga je legitimno postaviti pitanje u čemu je bila tolika hitnost da je ministrica odlučila izbjeći javni natječaj i kompletan posao dodijeliti direktno Geodetskom fakultetu.

Nadalje, Telegram je doznao da Geodetski fakultet nije mogao samostalno snimiti svih 200-tinjak zgrada dogovorenih s Ministarstvom. Stoga je tadašnji dekan tražio podizvođače i na natječajima angažirao privatne tvrtke koje su se uključile u posao, no sve su isplate Ministarstva išle preko njega. Almin Đapo pritom je naveden i kao voditelj cijelog projekta, a koordinator je bio profesor Boško Pribičević. Obojica su, nakon Telegramovog nedavnog otkrića o kupovini luksuznih džipova i jahte, danas uhićeni po nalogu Ureda europskog tužitelja, pod optužbama za teške malverzacije javnim novcem.