Ministrica Obuljen Koržinek: ‘U poslu s Geodetskim fakultetom opet bih sve napravila isto’

“Obratili smo se javnoj ustanovi, koja ima ekspertizu i licencu za rad na kulturnim dobrima, jer tada nismo imali proračun za štetu nakon potresa. To je bilo potpuno u skladu s pravilima kako se ponašate u žurnoj situaciji. Da sam dala to nekom privatno, to bi bio problem”, dodala je.

‘Nemam ni dekanov broj telefona’

Rekla je da nije osobno bila na sastancima s Geodetskim fakultetom, već njeni suradnici u koje ima potpuno povjerenje.

“Dekana sam tek kasnije upoznala, ja nemam čak ni njegov broj telefona”, kaže. “Ključno je, mi u tom trenutku ugovaramo suradnju, ja ne znam hoće oni snimiti 5, 500 ili 5000 zgrada, u kojem će to biti stanju i koliko ćemo toga morati snimiti”, tvrdi.

“Ako je trebalo nešto demontirati, recimo vijence, dimnjake… Onda se to žurno snimalo i to tehnologijom koja nije dovodila ljude u opasnost, da se penju po zgradama i krovovima. To je bila odluka i da smanjim rizik da netko od mojih suradnika strada”, kazala je.

‘Radili smo usporedbe cijena, tu su negdje’

Na pitanje je li ona znala da je to posao koje mogu raditi i neke druge tvrtke i koje su cijene na tržištu, kaže da znaju da postoje tvrtke koje to rade. “Ovo je jedna od teza koja je bačena u javnost, da je taj posao preplaćen. Dakle, za tih 19 milijuna mi smo dobili za 220 zgrada 17 terabajta podataka. Dakle, svi podaci i snimke su na diskovima na dva servera u Ministarstvu kulture. Kasnije, kad smo radili usporedbe cijene, cijene su tu negdje”.

Upitana kad je rađena usporedba cijena, kaže da “oni to rade cijelo vrijeme jer im stalno dolazi dokumentacija za obnovu kulturne baštine”.

“Moji kolege znaju koliko se cijene kreću s tim da znate da smo nakon potresa ušli u razdoblje ludovanja cijena. Nešto što je prije potresa u Hrvatskoj koštalo 10, danas često košta 30, 40, 100”, rekla je. Na pitanje jesu li tražili nove ponude, ministrica govori: “Hajmo se vratiti, lockdown, nema hotela, nema smještaja. U tom trenutku jedino što mogu, ne mogu tražiti neku drugu ponudu. To nije trenutak kad tražite ponude. Angažirate javnu ustanovu koja taj posao može napraviti”.

‘Sve napravljeno stručno i profesionalno’

Zatim je ponovila da “nisu znali hoće li snimiti 20 ili 100 zgrada”. Dodala je i da “nije dobro da se misli da je to preplaćeni posao”.

“Da bude jasno, što su oni nama isporučili: dvije skupine digitalnih podataka. Jednu skupinu koja se može otvoriti u softveru autocad, a druga je metoda koja se odnosi na 3D snimanje se zove oblaci točaka. Tu se precizno može vidjeti stanje građevina. To je vrijedna dokumentacija i sve je napravljeno stručno i profesionalno”, inzistira ministrica.

Podsjetimo, sporni posao od 19,1 milijuna kuna trenutno je pod istragom europskih istražitelja.

‘Ja to ugovaram u dobroj vjeri’

Na pitanje jesu li im s Geodetskog fakulteta rekli da će oni angažirati podizvođače kaže da nisu o tome imali saznanja. “Ja to ugovaram u dobroj vjeri s fakultetom. Nama je fakultet isporučio sve fakture i proizvode, a kako su oni to radili, to je odgovornost fakulteta”.

“Ja ne mogu kontrolirati, mi nismo definirali koliko će ljudi i sati to raditi”, dodaje.

Na konstataciju novinarke da nisu dovodili u pitanje cijenu, ministrica kaže: “Nemamo mi što dovoditi u pitanje cijenu. Ovdje se dogodila tema da je netko očito dobio na uvid dio izvještaja, ne cjelovite izvještaje. Za nas je bilo ključno da su oni snimili te zgrade po nalogu. Neka zgrada je snimljena u jedan dan, neke u nekoliko dana”.

‘Ne sporim da to treba istraživati’

Novinarka Mila Moralić zatim govori da, prema europskom tužiteljstvu, neki poslovi nisu ni odrađeni.

“Ne, ne, ne, to je sada druga priča. Ovdje se istražuje postupanje Geodetskog fakulteta. Ministarstvo je s njima ugovorilo što će raditi, oni su dali okvirnu procjenu, već u toj procjeni su rekli da će varirati. Za neke zgrade u Zagrebu se čak ni ne zna koliko u stvarnosti imaju kvadrata. Ono što istražitelji istražuju, i trebaju, i mi smo im dali svu dokumentaciju, to je kako se taj novac na fakultetu trošio”, govori Obuljen Koržinek.

Na konstataciju da su onda to očigledno preplatili, ministrica tvrdi da nisu. “Ministarstvo je platilo fakultetu ono što je isporučilo. Sada, u ovim izvidima smo i mi provjerili još jednom cijene i isporuke i sve to dali istražiteljima, ja ne sporim da to treba istraživati”.

‘Tko tvrdi da je moglo jeftinije?’

“No, još jedna stvar koja se plasira u medijima je kao da je sve za što se njih tereti bio novac Ministarstva kulture. Oni su u prvom redu ušli u istragu fakulteta zbog tri europska projekta, a ovdje su oni očito na neki način novce prikazivali da su ih trošili iz ovoga. Tu zato postoji državna revizija, istražitelji…”, dodala je.

Upitana jesu li taj posao mogli obaviti za manje novca, ministrica pita: “Tko tvrdi da jesmo?” “Ono što smo mi vidjeli u medijima, netko je uzeo ponudu za jednu kuću. Ja ne mogu u to ulaziti. Ovdje je 17 terabajta podataka… To je toliko tehnički zahtjevno. Dakle, 220 zgrada je dobilo dokumentaciju temeljem koje su mogli projektirati”, kazala je.

“Onda pogledamo, u projektima gdje to nije bilo osigurano putem Ministarstva kulture, nego su sami investitori naručivali, naručivali su po sličnim cijenama, tu nema nekog odstupanja. To ovisi i o tehnologiji kojom netko raspolaže”, dodala je. “U trenutku potresa i krize, vi morate donositi odluke”, ponovila je.

‘Netko uzme jedan dokument i kaže imamo dokaz’

Ministrica je zatim govorila o tijeku novca između njenog ministarstva i Geodetskog fakulteta. Podsjetimo, Obuljen Koržinek je u petak prvi put priznala da je Geodetski fakultet pokušala isplatiti novcem Europske unije. Već je imala i potpisan ugovor, ali onda je raskinut jer “ti troškovi nisu bili prihvatljivi prema pravilima Fonda solidarnosti”. Ministarstvo tvrdi da su zbog tog raskida ugovora geodeti plaćeni iz nacionalnih sredstava.

No, nije jasno zašto su onda isplatu od 6.037.406 kuna i dalje navodili kao europski novac, čak i u završnom izvještaju državnog proračuna.

Na pitanje zašto su se na kraju knjižila nacionalna sredstava, ministrica se referira na Telegram: “Dakle, netko uzme jedan dokument i kaže ‘imamo dokaz, premijer i ministrica lažu’. Novac je plaćen iz nacionalnog proračuna, ne samo Geodetski fakultet, za dimnjake, za struju…”

Opet o ‘malicioznom’ izvještavanju Telegrama

“Onda se otvorio Fond i putem Ministarstva kulture je angažirano iz Fonda solidarnosti više od 420 milijuna eura, na način da je novac, bez obzira je li isplaćen s nacionalnog proračuna ili Fonda solidarnosti, ovjeren i proveden. Za ovo smo mi platili iz nacionalnih sredstava. Na polugodišnjem izvršenju, to se vodi na nacionalnim sredstvima.

Nakon toga, pošto se slabo i sporo troši Fond solidarnosti, gledamo bismo li mogli još nešto iz tog Fonda refundirati. Na sljedećem izvršenju, mi planiramo to povući, pišemo Nacionalnom koordinacijskom tijelu, oni kažu da to nije prihvatljiv trošak i to neće biti knjiženo u Fondu solidarnosti”, navodi.

Zatim iznosi tezu “zašto je ovdje riječ o malicioznom izvještavanju”. “Sjetimo se američkih filmova i novinara u njima. Ako vi mislite da imate tako fenomenalan dokaz, onda što radi profesionalni novinar. Nazovete i kažete ‘ja ću za 15 minuta objaviti da ste lagali i da su to europska sredstva, hoćete li to komentirati’. To je školica 1 novinarstva. I onda druga strana kaže ‘nemojte’.

‘Što sam trebala reći javnosti?

“U istom tom mediju se pojavljuje tema europski istražitelji istražuju trošenje Fonda solidarnosti. E pa sad, 30. lipnja je bio rok. Hrvatska ima šest mjeseci za podnošenje revizijskog izvještaja. Zašto? Uputa iz Europske komisije je ‘puno više potrošite i angažirajte’ i onda imate šest mjeseci u kojima ćete sve to sravniti i odlučiti što prikazati Komisiji.

To je jer se odluke moraju donositi žurno. Ja nisam tada imala osigurana proračunska sredstva, i što sam onda trebala reći javnosti? Nećemo popisivati štete?”, govori ministrica. “Dva dana nakon potresa moj suradnik ima prvi razgovor s Geodetskim fakultetom. O čemu mi govorimo?”, ponavlja Obuljen Koržinek.

‘Bio je lockdown, svi su doma’

Zatim se osvrnula na ilustraciju jednog Telegramovog članka. “U jednom trenutku se pojavila moja fotografija u neki automobil i brod koji su nabavljeni iz projekata. Ja bih isto voljela da je netko rekao da taj brod i auto nemaju veze. Stavlja se ta fotografija…”.

Na pitanje je li posao koji je Ministarstvo dalo Geodeziji preplaćen, ministrica opet pita: “Tko kaže da to više košta? Gdje su te ponude, jesmo mi vidjeli?”. Novinarka joj na to govori da je sve objavljeno na Telegramu.

“Što bih pitala neku privatnu tvrtku u vrijeme lockdowna? Koga ću ja pitati u tom trenutku? Koja tvrtka 24. ožujka odlazi svako jutro na posao? Svi su doma”, govori ministrica, iako se kasnije ispostavilo da je Geodezija angažirala podizvođače za isti posao.

Što nije bilo prihvatljivo Fondu solidarnosti

Na pitanje što to nije bilo prihvatljivo europskom Fondu solidarnosti, a jest nacionalnom, ministrica kaže da su “velike razlike, od toga da nisu bile prihvatljive instalacije u nekoj fazi… a morate staviti instalaciju”.

Na konstataciju novinarke da je bilo planirano da snimanje zgrada bude plaćeno europskim novcem, ministrica kaže da to nije bilo prihvatljivo. Upitana zašto nije bilo prihvatljivo, odgovara da u te detalje ne može ulaziti. “U svakom projektu postoje stavke, neke su prihvatljive, neke nisu. Ključ je da smo cijelo vrijeme govorili istinu, da je to plaćeno nacionalnim sredstvima”.

Dodala je da su i premijer i ona rekli da im je u interesu da se istraži ako je netko sredstva koristio mimo pravila. Novinarka joj zatim kaže da je državna revizija to također vidjela kao europski trošak. “Zato što na te stotine milijuna novaca, mi znamo kako ide procedura Fonda solidarnosti i znamo da se finalno revizijsko izvješće ima dogoditi u 12. mjesecu”, kaže Obuljen Koržinek.

‘Ja sam na te stvari jako osjetljiva’

“Ja sam na te stvari jako osjetljiva. Moja prethodnica u ministarstvu je s bankomata karticom podizala gotovinu….”, dodala je.

Naposljetku je poručila da je sve napravljeno po pravilima i da ona “ne može anticipirati što će netko, tko ne poznaje proceduru, interpretirati da bi pokušao prikazati da je bilo nekih nepravilnosti u Ministarstvu. U Ministarstvu kulture ih nije bilo”. “Oni koji su eventualno novce koje su dobili koristili za nešto drugo, oni će za to odgovarati”, dodaje.

Dodaje da bi i sad isto napravila isto jer je to jedino bilo moguće u tadašnjoj situaciju.

Radi li Telegram dobar posao?

Novinarka ju je na kraju pitala misli li da Telegram radi dobar posao.

“Ja pozdravljam istraživačko novinarstvo. Konkretno s Dorom Kršul nisam oko ovoga razgovarala osobno, ali je bila iznimno korektna prateći jedan slučaj koji sam ja kao privatna osoba dokazivala, da su plagirali moj doktorat. U međuvremenu sam postala ministrica… U ovom slučaju, meni je žao da se ona nije osobno javila i ovim putem pozivam nju i bilo kojeg novinara da dođe u Ministarstvo i da dobije odgovore na sva pitanja”.

‘Govorimo istinu cijelo vrijeme’

Zatim je dodala da je “napravljena ozbiljna profesionalna pogreška kad smo optuženi premijer i ja da lažemo”. Poručila je da govore istinu cijelo vrijeme i da su u pitanju bila nacionalna sredstva.

Upitana kako kao ministrica medija komentira izjave premijera Plenkovića da mediji rade “u sprezi” s nekim, odgovara: “Ja ne bih pustila toliko tih nepristojnih pitanja, na primjer upadanja u riječ, prekidanja, ali dobro, to je možda današnji stil”. Gdje je ta sprega o kojoj premijer govori – ministrica ne daje konkretan odgovor.

Novi napad na Telegram

Zatim opet pita “kako možete napisati da premijer laže, a da niste tražili obrazloženje”. Potom ističe da “nisu tražili objašnjenje”, a onda i da “ne znaju pročitati” izvješće državnog proračuna.

Podsjetimo, u izvršenju proračuna za 2021. jasno je navedeno da je novac isplaćen Geodetskom fakultetu za snimanje zgrada nakon potresa potekao iz europskih fondova, a ne iz nacionalnih sredstava.

“Hoćete li doći u emisiju s Dorom Kršul?”, pitala ju je novinarka. “Uvijek”, odgovorila je ministrica.