OPEC stvara nestašicu nafte, Putin jedva čeka energetsku paniku, a zelena alternativa grca u dubiozama. Izašla je i zlokobna prognoza
Sve upućuje da trenutna idila na tržištu naftnih energenata neće potrajati
Umjesto da zbog rata između Izraela i Hamasa cijene nafte počnu rasti – očekivalo se čak da će doseći čak 100 dolara po barelu – one su se spustile na trenutke i na 77 dolara po barelu. A to je najmanja vrijednost posljednjih mjeseci. Zbog toga su cijene benzina i dizela u Hrvatskoj, ali i po svijetu, na rekordno niskim razinama. No, sve upućuje da ta tržišna idila neće duže potrajati.
Naime, naftni kartel OPEC+, koji je najteže pogođen relativno niskim cijenama nafte, odlučio je uzvratiti udarac. Na sastanku u Beču 26. studenoga najavljuje da će objaviti odluku o dodatnom smanjenju proizvodnje nafte za oko milijun barela dnevno. Kad se tomu pridoda da Saudijska Arabija umjesto 12 milijuna barela proizvodi samo 9 milijuna barela dnevno, onda je posve jasno da OPEC+ želi stvoriti umjetnu nestašicu nafte i time dovesti do rasta cijena.
Uostalom, princ Abdulaziz, polubrat prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, ne krije da je Saudijskoj Arabiji nužna cijena barela nafte od 100 dolara kako bi mogao financirati pripreme za Svjetsku izložbu EXPO 2030, Svjetsko prvenstvo u nogometu 2034., ali i izgradnju nekoliko ultramodernih gradova.
Zlokobno predviđanje u slučaju širenja rata
U arapskim prijestolnicama upozoravaju da je razlog za takvu odluku i izraelski masakr nad Palestincima te humanitarna katastrofa u Gazi. Među Arapima raste bijes protiv Izraela, ali i SAD-a i EU zbog potpore Tel Avivu. Stoga Arapi od svojih vlada očekuje da će poduzeti mjere kako bi se osvetili Izraelcima. U tim zahtjevima trenutno prednjače Kuvajt, Alžir i Iran.
Zbog toga je Svjetska banka u ponedjeljak 20. studenoga objavila zlokobno predviđanje. Ako dođe do eskalacije sukoba između Izraela i Hamasa i prelije se na Bliski istok, cijena nafte mogla bi porasti za čak 75 posto pa bi barel mogao stajati oko 140 dolara.
Studija Svjetske banke sugerira da bi se takva kriza mogla preklapati s poremećajima na energetskom tržištu već izazvanim ruskim ratom u Ukrajini. Indermit Gill, glavni ekonomist Svjetske banke, komentirao je izvješće te upozorio da najnoviji sukob na Bliskom istoku dolazi nakon najvećeg šoka na robnim tržištima od 1970-ih, zbog ruske agresije na Ukrajinu. „Ako bi sukob eskalirao, globalna ekonomija suočila bi se s dvostrukim energetskim šokom po prvi put u desetljećima – ne samo zbog rata u Ukrajini, nego i zbog sukoba na Bliskom istoku.“
Nije se Svjetska banka baš sada javila slučajno
Unatoč tome, Svjetska banka predviđa da će globalne cijene nafte u posljednjem kvartalu ove godine iznositi u prosjeku 90 dolara po barelu. Pritom podsjeća da su tijekom izraelsko-arapskog rata 1973., kad je došlo do embarga na izvoz nafte na Zapad, cijene nafte eksplodirale na 150 dolara po barelu. Nakon američke agresije na Irak 2003. cijena nafte porasla je za čak 35 posto, na 121 dolar po barelu. Istodobno, proizvodnja je smanjena za pet milijuna barela dnevno. Za intervencije Zapada u građanski rat u Libiji proizvodnja nafte smanjena je za dva milijuna barela nafte dnevno te porastom cijene barela na 102 dolara.
Svoje izvješće eksperti Svjetske banke završili su upozorenjem da će učinci na inflaciju i globalno gospodarstvo ovisiti o trajanju sukoba i o tome koliko dugo će cijene nafte ostati visoke. „Ako se više cijene nafte održe, to će dovesti do viših cijena hrane, industrijskih metala i zlata.“
Izvješće Svjetske banke nije slučajno objavljeno upravo sada, kad se uopće ne nazire kraj rata. Ono je ponajprije upozorenje Izraelu, ali i SAD-u i članicama EU, što će se dogoditi ako se rat produži u nedogled.
Skup benzin zapečatio bi sudbinu Joea Bidena
Ako dođe do rasta cijena nafte, to će najviše pogoditi američkog predsjednika Joea Bidena. S obzirom da će se za godinu dana u SAD-u održati izbori za predsjednika, Bidenu je iznimno važno da cijena nafte bude što je moguće niža kako bi se spriječio pad standarda građana pa i moguća inflacija. Naime, Bidenov protukandidat Donald Trump uvjerljivo vodi u anketama pa bi rast cijena nafte i benzina mogao definitivno zapečatiti sudbinu Bidena.
Zbog toga je savjetnik Bijele kuće za energetsku sigurnost Amos Hochstein u ponedjeljak u izjavi za Financial Times izrazio uvjerenje da arapske države neće koristiti opskrbu naftom kao oružje kao što su to činile u prošlosti. “Nafta se s vremena na vrijeme koristi kao oružje otkako je postala roba kojom se trguje, tako da smo uvijek zabrinuti zbog toga, radimo protiv toga, ali mislim da to sada nije slučaj“, kazao je Hochstein te dodao da SAD i globalno tržište nafte „prilično dobro“ upravljaju dvostrukom geopolitičkom opasnošću, ruskom invazijom na Ukrajinu i ratom između Izraela i Hamasa.
“Imamo dva aktivna rata u svijetu. Jedan uključuje Rusiju, trećeg najvećeg svjetskog proizvođača nafte dok na Bliskom istoku projektili lete blizu mjesta gdje se proizvodi nafta, a cijene su ipak blizu najniže točke u godini“, istaknuo je Hochstein za FT.
Putin bi rado podržao svjetsku naftnu paniku
U prvim danima sukoba, arapske države i proizvodna skupina OPEC+ odbacile su iranski poziv islamskim zemljama da uvedu naftni embargo Izraelu i njegovim pristašama zbog rata s Hamasom u Gazi.
Premda se Saudijska Arabija ne upliće izravno u sukob između Izraela i Hamasa, ipak je odlučila produžiti valjanost odluke o smanjenju proizvodnje sve do ljeta sljedeće godine. Pa čak, navodno, iza kulisa prijeti zemljama koje još nisu smanjile proizvodnju da će se ona, ako to ne učine, vratiti na punu proizvodnju.
Rusija je također zainteresirana za što više cijene nafte kako bi mogla financirati invaziju na Ukrajinu. Ali, uvjeravaju politički analitičari, i Putin bi pristao na smanjenje proizvodnje ako bi to izazvalo svjetsku energetsku paniku.
Energetska tranzicija zaglibila u problemima
Istodobno, potraga za alternativnim izvorima energije našla se u neočekivanim problemima. Graditelji i vlasnici vjetroelektrana i solarnih panela te proizvođači električnih vozila, suočeni su s enormnim rastom troškova. Tako je, primjerice, njemačka vlada odobrila paket pomoći od 15 milijardi eura za Siemens Energy koji proizvodi vjetroelektrane i koji je zabilježio goleme gubitke.
Orijentacija na energetsku tranziciju dovela je do porasta potražnje za raznim sirovinama i tehnologijom kako bi se omogućio taj prijelaz. Međutim, ponuda za materijalima potrebnim za solarne panele, vjetroturbine i baterije za električna vozila sve više zaostaje.
Tako, primjerice, sada najviše nedostaje punjača za električne automobile. A bez dovoljno punjača na autocestama i gradovima, nema očekivanog rasta potražnje za električnim vozilima. No proizvođači punjača nisu uvjereni da će na cestama biti dovoljno električnih vozila kako bi ti punjači bili isplativi.
Upozorenja i prijetnje uzeti maksimalno ozbiljno
Proizvođači električnih vozila i solarnih panela u Njemačkoj žale se da je potražnja za njihovim proizvodima, umjesto da raste, počela stagnirati ili čak padati. Razlog: visoke cijene sirovina.
Bez rasta industrije bakra, primjerice, nema ni energetske tranzicije. Međutim, nema ulaganja u nova istraživanja jer se investitori boje da potražnja neće rasti brzinom kako je predviđeno. Stoga, ako tranzicija dobije zamah kao što je planirano, nestašica bakra bit će samo pitanje vremena. A to znači da će i cijene bakra poletjeti u nebo.
Činjenica da prijelaz na alternativne izvore energije neće biti ni tako brz ni jeftin kako se očekivalo, ohrabrila je proizvođače nafte da postanu agresivniji u zaštiti svojih interesa. Stoga sva njihova upozorenja, pa i prijetnje, valja uzeti maksimalno ozbiljno kako se svijet ne bi našao u još težoj energetskoj krizi.