Organizacija cijepljenja u Hrvatskoj djeluje kao zezancija. Ovo su nevjerojatna opravdanja koja smo čuli samo danas
Samo na zadnjoj presici čulo se toliko neshvatljivih nelogičnosti da stvari počinju izgledati ozbiljno nadrealne
Brojke su i dalje dramatične, mračne. Samo u posljednja 24 sata covid-19 je odnio još 46 života i to je, manje-više, tako svaki dan. Ozbiljnost i organiziranost s kojom se Hrvatska hrva s pandemijom, međutim, često djeluju kao neka dobro organizirana spačka, kao zezancija koja se možda mrvu otela kontroli.
Samo na današnjoj tiskovnoj konferenciji Stožera, koje nije bilo punih tjedan dana, jer se, naravno, ne događa ništa izvanredno, čulo se toliko čudesnih opravdanja, vidjelo toliko neshvatljivih nelogičnosti i propusta da stvari, doista, počinju izgledati ozbiljno nadrealne.
Produženi vikend za odmor od cijepljenja
Sama ideja o tome da je bilo moguće da netko zaključi kako je sasvim okej da se usred pandemije na jedinom masovnom punktu za cijepljenje u najvećem gradu stvari spakiraju u petak u 13 sati, da bi se s poslom nastavilo tek u ponedjeljak poslijepodne, zvuči kao da je ispala iz umjetničkog djela zasnovanog na debelo pretjeranom ironiziranju života u socijalizmu.
Ali, kad se na tom produženom vikendu necijepljenja u Zagrebu – jer, rekli bi nešto južnije, “vrag odnija prišu” – inzistira i dalje, tjednima od početka najveće javnozdravstvene akcije u povijesti Hrvatske, onda nešto stvarno ozbiljno nije u redu. “Kaj je z glavom”, rekli bi nešto sjevernije.
Ministar zdravstva Vili Beroš od svega, poput svog šefa, elegantno pere ruke. On, kako veli, “osobno misli” da bi se trebalo cijepiti svaki dan, ali dodaje i kako oko organizacije cijepljenja županijski zavodi za javno zdravstvo imaju – otvorene ruke. “Isključivo je riječ o odgovornosti lokalnih koordinatora, ali ministarstvo ne bježi od svoje odgovornosti”, kaže Beroš. Dakle, odgovornost ministarstva za traljavo organizirano cijepljenje je nula (“isključiva odgovornost lokalnih”), ali od te nepostojeće odgovornosti – ministarstvo ne bježi.
E da, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak ne vidi “nikakav problem u provođenju cijepljenja”.
Država uopće ne zna koliko se ljudi želi cijepiti
Do kraja lipnja Vlada želi da se cijepi 50 do 55 posto ljudi starijih od 18 godina, što je 1,6 do 1,8 milijuna građana. Dosad je barem prvu dozu cjepiva primilo 594 tisuće ljudi. Do cilja za dva mjeseca nedostaje više od milijun. A koliko ih se trenutno želi cijepiti? Može se mirne duše zaključiti da država nema pojma.
Ravnatelj HZJZ-a danas je nabrajao neke brojke: 150 tisuća ljudi bilo je prijavljeno preko platforme CijepiSe, a za treću fazu cijepljenja je, prema informacijama prikupljenima preko državnih resora, zainteresirano nešto više od 800 tisuća ljudi (misli, očito, na popise koji su se radili za prosvjetu, turizam i tako dalje). Ali, ne zna se koliko se ljudi prijavilo obiteljskim liječnicima.
Ostalo je nerazjašnjeno i je li ovih 150 tisuća ljudi na web stranici CijepiSe ukupan broj dosad prijavljenih ili podatak nakon što se dio ljudi već cijepio. I je li među ovih 800 tisuća zainteresiranih, i tih 150 tisuća registriranih preko platforme.
Akcijski plan zvan čežnja
No, nema straha za budućnost cijepljenja, stiže konjica. Odnosno, “izrađuje se mini-akcijski plan za cijepljenje prioritetnih skupina”, kako je danas naglasio ministar zdravstva.
Trinaest mjeseci nakon izbijanja pandemije, otprilike 12 mjeseci i 29 dana nakon što je postalo jasno da će provođenje cijepljenja biti izlaz iz pandemije i logistički izazov svim državama, te četiri mjeseca od dolaska prvih doza cjepiva, Beroševi eksperti rade na mini-akcijskom planu za cijepljenje. I nisu još gotovi.
Okej, zločesto je reći da vjerojatno i na tom planu radi neka firma bez zaposlenih, s poslovnim iskustvom u aranžiranju buketa na svadbama (i povremeno pogrebima), ali kako da išta drugo normalnom čovjeku padne na pamet?
Izgubljeni u sustavu
U utorak, 23. veljače, čuvena stranica CijepiSe probno je radila tri sata i preko nje se tada za cijepljenje prijavilo oko četiri tisuće ljudi. Je li s njihovim prijavama sve u redu? “Vjerujem da je sve to skupa ispravljeno, ali s mog aspekta mogu provjeriti”, objašnjavao je ministar zdravstva. Vjeruje. A prošlo je, eto, samo 60 dana.
Ministar je još ustvrdio da mu je rečeno da će svi ti ljudi biti pozvani na cijepljenje, pa je ipak obećao da će “provjeriti sve još jednom”, ali da misli “da bi trebalo biti u redu”. Prošlo je, dakle, samo dva mjeseca. A ljudi prijavljuju da stvari ipak nisu u redu.
Danas je 24 sata pisao o tim slučajevima: kako su ljudima u call centru objasnili da se moraju ponovno prijaviti jer su, zbog početne greške u sustavu, ispali; da su im tumačili da se ne vidi u kojem su gradu prijavljeni; da su označili da žele primiti obavijest na fiksni telefon, mada gospođa s kojom su novinari razgovarali fiksnu liniju nema otkad je bila djevojčica i tako dalje.
Zamolbe i obredi
Kako stižu dani krizmi i pričesti, sve su češća upozorenja i strahovanja da ti rituali ne postanu prečica za novi produžetak sve tragičnijeg trećeg vala zaraze koji bi se, pritom, tako dovukao i do samog početka turističke sezone. Problem nije u samim vjerskim službama jer se crkve uglavnom drže epidemioloških okvira, ali problem je u tradicionalnim druženjima i obiteljskim slavljima nakon njih.
Čelnik Stožera Davor Božinović ponovio je kako su okupljanja ograničena jer za to postoji ozbiljan razlog i zamolio svih da ih izbjegavaju. Koliko će se ta zamolba poslušati u onim dijelovima zemlje gdje će se krizme i pričesti odvijati bez obzira na pandemiju, ni samom Božinoviću nije teško pretpostaviti.
No, ovdje se valja zapitati čemu uopće postoje ikakve restriktivne mjere kad se, eto, može jednostavno sve zamoliti da poštuju epidemiološke preporuke. Ne treba prijetiti kaznama zbog maski, odlazaka u ilegalno otvorene restorane, treba otvoriti navijačima sportska borilišta, dozvoliti koncerte i masovna okupljanja – i uz to samo skrušeno zamoliti građane da budu pametni i izbjegavaju rizične situacije.
Jer, bilo kakva drugačija logika dovest će do heretičkog zaključka – da je nužno da se, u svrhu zaštite života građana, ali i domaćeg gospodarstva, vlast nekoliko tjedna pred izbore zamjeri Crkvi odgodom uobičajenih proljetnih obreda. Pa je bolje, eto, zamoliti građane da budu pametni.