Što je Vlada zapravo najavila danas? Pregled 8 ključnih mjera za štednju
Radi se o mjerama koje će ministri iznijeti Europskoj komisiji
Ministri Branko Grčić i Boris Lalovac na izvanrednoj su presici danas predstavili dodatne mjere koje Vlada kani izložiti Bruxellesu do 21. travnja, kad će ih vrednovati Europska komisija. Vlada, tvrdi ministarski dvojac, planira ovim mjerama s jedne strane uštedjeti oko 1,12 milijardi kuna, a s druge u proračun prihodovati dodatnih 970 milijuna kn. Donosimo vam kratak pregled najzvučnijih predstavljenih mjera.
1. Smanjenje deficita i restrukturiranje javnih poduzeća
HŽ Infrastruktura morat će deficit smanjiti za 200 milijuna kn, a HAC za 50 milijuna. Također, donosi se plan njihovog restrukturiranja u periodu 2016. – 2018.
2. Smanjenje proračunskih izdvajanja za materijalne troškove, subvencije i ostale nabave
Rezanjem proračunskih davanja po ovoj osnovi Vlada planira uštedjeti čak 463 milijuna kuna. To u praksi znači da će mnogi korisnici proračunskih sredstava ostati bez izvora financiranja ili će im zatvaranje financijske konstrukcije u najmanju ruku biti jako otežano.
3. Uštede u Hrvatskim vodama, Hrvatskim cestama, Fondu za zaštitu okoliša i HZZO-u
Po ovoj osnovi Vlada se nada da će uštedjeti oko 407 miljuna kuna. Gdje će im uzeti, i je li to u uskoj vezi primjerice s najavljenim reformama zdravstva, nije specificirala.
4. Povećanje trošarina na naftne derivate i cigarete
Planirano je da se od ovih trošarina u proračun do kraja godine slije oko 370 milijuna kuna. Hoće li porast cijena goriva povući za sobom i porast cijena drugih proizvoda, a što je dosad bila praksa, tek treba vidjeti.
5. U državnu blagajnu povlači se dobit ostvarena u strateškim društvima i onima od posebnog interesa
Po ovoj stavci Vlada planira u proračun usisati još 600 milijuna kuna. Tu su primjerice Autocesta Rijeka-Zagreb, BINA-Istra, INA, zračne luke, Hrvatska pošta…
6. Daljnje smanjenje parafiskalnih nameta
Parafiskalni nameti trebali bi se smanjiti za daljnjih 330 milijuna kuna. Riječ je o neporeznim nametima kojih ima više od 200, a Vlade (ne samo ova) već godinama obećavaju uvesti reda u njihovu naplatu.
7. Spajanje najmanje deset državnih agencija
Već se godinama u medijima pri spominjanju reformi ističe i potreba za smanjenjem golemog državnog agencijsko/institucionalnog aparata. Samo agencija početkom ove godine nabrojeno je 44, od kojih su njih 34 proračunske korisnice.
Vlada je unatoč tome početkom 2014. osnovala dvije nove – Agenciju za ugljikovodike i Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Sada želi spojiti deset agencija i nada se uštedama.
8. Racionalizacija materijalnih troškova agencija
Trošak najma prostora u kojima se agencija nalaze ne bi smio biti veći od 11 eura po kvadratu, a smanjit će se i troškovi službenih putovanja, korištenja službenih vozila i slično, za po deset posto u odnosu na prošlu godinu. Očekivani efekt: 500 milijuna kuna.