Ostvaruju se crne prognoze: u Plenkovićevoj eri za 35 posto skočio broj umirovljenika s najnižom penzijom
Stručnjaci desetljećima upozoravaju da sve više umirovljenika prima svojevrsnu socijalnu mirovinu
Hrvatska je u posljednje dvije godine imala najjače usklađivanje mirovina zbog rasta plaća i visoke inflacije. Vlada je pored toga još za deset posto povećala obiteljske mirovine, ukinuto je umanjenje povlaštenih mirovina pa su i one lani rasle za pet posto, ali Hrvatska ima sve više korisnika najniže mirovine.
Riječ je o svojevrsnoj zaštitnoj mjeri kojom država intervenira tako što određuje kolika može biti najniža vrijednost mirovine po godini staža. Za mnoge ljude bez tog bi instituta mirovina, da se određuje samo prema uplaćenim doprinosima, bila i do 50 posto niža.
U kolovozu je tako određeno da korisnici najniže mirovine za svaku godinu staža dobivaju 12,13 eura, te da nijedna mirovina u Hrvatskoj ne može ići ispod toga.
Najnižu mirovinu prima više od 309.000 umirovljenika
U prosincu prošle godine najnižu je mirovinu primalo, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), čak 309.593 umirovljenika, što je svaki četvrti umirovljenik. Ti ljudi u prosjeku su imali mirovinu od 318,3 eura. Ona bi bila još i manja da Vlada dodatno u dva navrata nije povećavala i najnižu mirovinu za po jedan i pol posto.
U odnosu na početak prvog mandata Vlade Andreja Plenkovića broj onih koji primaju najnižu mirovinu porastao je za više od 80 tisuća, odnosno za 35 posto. Nije to rezultat rada samo njegove Vlade, nego i svih prethodnih vlada, a time se ostvaruju prognoze umirovljeničkih udruga, ali i stručnjaka za mirovinsku politiku, koji već desetljećima upozoravaju da Hrvatska ide prema tome da sve više njezinih umirovljenika dobiva svojevrsnu socijalnu mirovinu.
To najniža mirovina i jest, jer na zasluženi dio država zapravo isplaćuje dodatak od gotovo 50 posto. Osim što je izračun mirovina za umirovljenike sve nepovoljniji, glavni je razlog takvoj situaciji niska razina plaća u Hrvatskoj, a samim time i doprinosa na osnovu kojih se ta mirovina računa.
Da nema dodatka, najniža mirovina bila bi 50 posto niža
Kad se iz brojke onih koji primaju najnižu mirovinu isključe mirovine prema međunarodnim ugovorima, odnosno građani koji su dio staža odradili izvan Hrvatske, onda podaci HZMO-a kažu da je najnižu mirovinu primalo 265.339 umirovljenika koji su cijeli radni vijek proveli u Hrvatskoj.
Njihova je prosječna mirovina u prosincu bila 349,94 eura i iznosila je 29 posto neto plaće. Da kojim slučajem ne postoji zakonska odredba koja garantira 12,13 eura mirovine po godini staža, ti bi ljudi imali prosječnu mirovinu od 236,02 eura. To znači da država na taj iznos dodaje još 48 posto, odnosno 113 eura.
Njihova bi mirovina, bez tog dodatka, iznosila 19,5 posto prosječne plaće u prosincu koja je bila 1.200 eura. U prosjeku su ti ljudi radili 27 godina i deset mjeseci. Da nema zagarantirane najniže mirovine, oni bi za svoj rad dobivali mirovinu koja iznosi 8,4 eura po godini staža.
Mizerna nagrada za 30 godina rada u Hrvatskoj
Najvećim dijelom riječ je o radnicima koji su svoju mirovinu ostvarili radeći u trgovačkim društvima i njih je više od 223 tisuće. U toj kategoriji je i 168 tisuća ljudi koji su skupili u prosjeku 31 godina staža i otišli u starosnu mirovinu.
Prema formuli za izračun mirovina, njihova bi mirovina, na osnovu doprinosa, bila 261,65 eura. To je nagrada za 30 godina rada u Hrvatskoj.
Uz aktiviranje propisa o najnižoj mirovini ti ljudi na kraju mjesečno u prosjeku dobivaju mirovinu od 374,14 eura. Najnižu mirovinu dobiva i oko 14 tisuća obrtnika i više od 26 tisuća poljoprivrednika.