Provjerili smo što sve trebate znati ako 2023. planirate ići u mirovinu

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u listopadu 2023. godine u Hrvatskoj je 1.677.607 osiguranika, od čega 1.224.909 korisnika mirovine. Mirovinu primaju 889.518 muškaraca i 788.089 žena. Među korisnicima mirovina nalazi se 509.983 korisnika starosnih mirovina i 211.149 korisnika prijevremene mirovine. Istražili smo kada se može ići u mirovinu, koja je prosječna starosna mirovina, koje su razlike za žene i muškarce te koji su uvjeti za odlazak u mirovinu kao branitelj iz Domovinskog rata.

Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj

DW javlja porazne podatke o tome kako u Hrvatskoj dvije trećine umirovljenika živi ispod praga siromaštva, a prosječna mirovina iznosi tek 36% prosječne plaće. Ovo je prosječna starosna mirovina koja se može iščitati iz podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za kolovoz 2023. godine.

• Poljoprivrednici 294,94 €
• Obrtnici 458,57 €
• Radnici kod pravnih i fizičkih osoba 555,95 €
• Djelatne vojne osobe 687,11 €
• Radnici na poslovima razminiranja 729,26 €
• Službene osobe u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa 803,46 €
• Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata 1.044,55 €
• Redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1.683,28 €
• Saborski zastupnici, članovi Vlade i suci Ustavnog suda 1.844,53 €

Kako u punu mirovinu sa 60 godina?

Starosnu mirovinu osiguranici stječu kada navrše 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju, do 2030. godine, žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu po povoljnijim uvjetima, a to je niža starosna dob, no od 2030. godine uvjeti se izjednačavaju za oba spola. To znači da uvjete za punu starosnu mirovinu ove godine ispunjavaju žene kada napune 63 godine i tri mjeseca.

Što se tiče starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike, a riječ je o osobama koje imaju više godina staža, a nedostaju im godine života, to pravo ostvaruju osiguranici s navršenih 60 godina života i 41 godinom staža. Važno je napomenuti da je njihova mirovina ista kao i obična starosna te se ne umanjuje, a raniji odlazak u mirovinu omogućen im je zbog dugog radnog staža.

Uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječu osiguranici koji navrše 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Valja napomenuti da u prijelaznom razdoblju, od 2020. do 2029. godine, žene ostvaruju ovo pravo prema boljim uvjetima, a to su niža starosna dob i kraći mirovinski staž. Ipak, od 1. siječnja 2030. izjednačit će se uvjeti za žene i muškarce. Bitno je i znati da se svakom korisniku prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena isplata mirovine ne obustavlja.

Tako u 2023. pravo na odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu imaju osobe koje navrše 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Istovremeno, kao i kod pune starosne mirovine, žene u prijelaznom razdoblju imaju pravo na ranije umirovljenje. U 2023. žene mogu u prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina i tri mjeseca, a svake iduće godine granica se pomiče za tri mjeseca te će se izjednačiti s redovnim uvjetima 2030. godine.

Osobe koje se umirovljuju prijevremeno nemaju pravo na punu mirovinu. Njihova mirovina umanjuje se za svaki mjesec ranijeg umirovljenja za 0,2 posto.

Invalidska mirovina

U slučaju gubitka radne sposobnosti, osiguranici imaju mogućnost ostvariti pravo na privremenu ili trajnu invalidsku mirovinu, ovisno o ispunjenim uvjetima.

Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ostvaruje se u situaciji kada osoba koja je izgubila radnu sposobnost profesionalnom rehabilitacijom stekne sposobnost za obavljanje drugih poslova. Da bi ostvarila pravo, osoba mora biti nezaposlena najmanje pet godina nakon rehabilitacije, a nezaposlenost mora trajati do dobi od 58 godina. Pravo na privremenu invalidsku mirovinu također imaju osobe koje su, nakon završetka rehabilitacije i povratka na rad, ponovno postale nezaposlene, pri čemu su, bez odbijanja ponuđenog posla, prihvatile ponudu nadležnog tijela za zapošljavanje.

Pravo na trajnu invalidsku mirovinu pripada osiguranicima koji su izgubili radnu sposobnost zbog bolesti ili ozljede izvan radnog konteksta prije navršenih 65 godina života. Dodatni uvjet je da mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka. Ako je gubitak radne sposobnosti rezultat ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na duljinu mirovinskog staža.

Kada je riječ o korisnicima trajne invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovanog bolešću, to pravo automatski prelazi u pravo na starosnu mirovinu kad korisnik dosegne dob propisanu za stjecanje starosne mirovine.

Kada se može ići u mirovinu kao branitelj iz Domovinskog rata?

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji pod uvjetima određenim Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji mogu ostvariti ova prava iz mirovinskog osiguranja:

• pravo na starosnu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu
• pravo na invalidsku mirovinu
• prava na temelju preostale radne sposobnosti
• pravo na obiteljsku mirovinu
• pravo na najnižu mirovinu
• pravo na staž osiguranja ili poseban staž.

Status hrvatskog branitelja dokazuje se potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i član obitelji koji koristi obiteljsku mirovinu iza umrlog hrvatskog branitelja, koji ima priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora od najmanje 100 dana, može ostvariti najnižu mirovinu ako je mirovina prema navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama za vrijeme radnog vijeka niža od najniže mirovine.

Osnovica za određivanje najniže mirovine prema ZOHBDR-u iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku te iznosi 339,54 eura i povećava se za broj dana sudjelovanja u borbenom sektoru, i to za 0,015% od utvrđene proračunske osnovice, odnosno za 0,0662 eura za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru.

Kako izračunati kada možemo u mirovinu?

Informativni izračun mirovine može se zatražiti u nadležnoj područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) uz predočenje osobne iskaznice i uplatnice na 9,29 eura. Informativni izračun mirovine potpuno je besplatan ako se zahtjev podnosi online, putem usluge e-Građani, kojoj je moguće pristupiti s jednom od ponuđenih vjerodajnica.