Plenkovićeva Vlada se često hvali rastom mirovina, ali ovi podaci pokazuju da nije ništa uspješnija od Milanovićeve
Premijer ne propušta isticati da je od 2016. prosječna mirovina porasla za čak 54 posto. Ali...
U protekle dvije godine mirovine su porasle za 30 posto. Najviše je tome pomoglo rekordno usklađivanje u prošloj godini, koje je posljedica rasta plaća i visokih stopa inflacije. No, mirovine je podigla i Vladina intervencija u mirovinski sustav kroz povećanje obiteljskih i najnižih mirovina te ukidanje umanjenja za mirovine koje su određene po posebnim uvjetima.
Na posljednjoj sjednici Vlade glavna tema bilo je povećanje plaća u javnom sektoru, ali premijer Andrej Plenković nije propustio napomenuti da je od 2016. godine prosječna mirovina porasla za čak 54 posto.
Lani je udio mirovine u prosječnoj plaći bio manji nego 2015.
No, građani i dalje odlaskom u mirovinu više gube nego što je to bio slučaj prije no što je premijer postao Andrej Plenković. Prosječna mirovina još uvijek ima manji udio u prosječnoj neto plaći nego što ga je imala prije osam godina. Manji udio u prosječnoj plaći ima i mirovina takozvanih novih umirovljenika, građana koji su po prvi put dobili mirovinu.
Tako su oni koji su lani otišli u mirovinu u prosjeku dobili 528,31 euro, što je 43,73 posto prosječne plaće. Oni koji su umirovljeni 2015. godine, a Plenković se voli uspoređivati s Vladom Zorana Milanovića, u prosjeku su u prvoj godini imali mirovinu od 44,35 posto prosječne neto plaće. Službeni su to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji pokazuju da je odlazak u mirovinu i prije devet godina i sada značio veliki udar na kućni budžet.
Riječ je o mirovinama bez međunarodnih ugovora, odnosno onima koje su zaslužene na osnovu cijelog radnog vijeka provedenog u Hrvatskoj. Kad je u pitanju odnos plaće i mirovine, situacija se nije pomakla nabolje, čak je malo i nazadovala, unatoč Vladinim zahvatima u mirovinski sustav.
Za 42 godine staža lani je određena prosječna mirovina od 614 eura
Da tih zahvata nije bilo, odnos mirovine i plaće bio bi još i gori pa je očito zbog zakonske regulative mirovina zacementirana ispod 50 posto plaće. Tek na 50 posto lani su bili novi umirovljenici koji su otišli u mirovinu za dugogodišnje osiguranike, odnosno oni koji su radili više od 40 godina.
Ti su ljudi u prosjeku dobili mirovinu od 614,84 eura, što je nešto iznad 50 posto prosječne plaće. A za to su, po statističkim podacima HZMO-a, u prosjeku radili 42 godine, tri mjeseca i dva dana.
Ista je situacija i kad su u pitanju svi koji primaju mirovinu. Na kraju prošle godine prosječna je mirovina u Hrvatskoj bila 551,42 eura i ona je dosegnula 45,6 posto prosječne plaće, što je poboljšanje u odnosu na početak drugog mandata Andreja Plenkovića. No, po udjelu u prosječnoj plaći ta mirovina zaostaje za onom koja je isplaćena u prosincu 2015. godine i koja je iznosila 47,3 posto prosječne plaće.
Umirovljeničke udruge traže povoljniji izračun i češće usklađivanje
Umirovljeničke udruge, pa i Hrvatska stranka umirovljenika, posljednjih mjeseci izlaze s različitim inicijativama za promjenu sadašnjeg usklađivanja ili potpunu promjenu izračuna mirovina. Tako je jedan od prijedloga i povratak na određivanje mirovine na osnovu deset najboljih godina po uplatama mirovinskih doprinosa, pa bi po toj formuli mirovina za 40 godina staža s navršenih 65 godina života bila oko 750 eura.
No, postavlja se pitanje tko bi u takvoj situaciji bio motiviran kroz cijeli radni vijek uplaćivati pune doprinose kad mu mirovina ovisi o samo deset najboljih godina, i kako bi se onda punio mirovinski fond. Traži se i usklađivanje svaka tri mjeseca, a ne jednom u pola godine, te snažnije usklađivanje nižih mirovina.
Samo osam posto novih umirovljenika lani je biralo i mirovinu iz drugog stupa
Sve ove probleme trebao je riješiti drugi mirovinski stup, ali on je zasad isplativ tek za rijetke, dok se najveći broj umirovljenika odlučuje za povratak u prvi stup i isplatu mirovina isključivo iz državnog fonda. Tako je od 34.731 novih umirovljenika koji su mirovinu zaradili isključivo u Hrvatskoj, osnovnu mirovinu lani dobilo 2.790 umirovljenika, što je tek osam posto.
Osnovna mirovina znači da su ljudi koji je primaju izabrali kombiniranu mirovinu, odnosno mirovinu iz prvog i drugog stupa. U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 16.274 takvih umirovljenika. Njihova osnovna mirovina, bez onoga što primaju iz drugog stupa, bila je 686 eura, što je 130 eura više od prosječne mirovine svih umirovljenika. Riječ je o ljudima koji su cijeli radni vijek imali iznadprosječne plaće pa su im sada takve i mirovine.