Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Otkrivamo: HŽ iz EU fondova lani povukao triput manje novca od planiranog, a visi im 116 milijuna kuna

Iako je razvoj željezničke infrastrukture bitan za Plenkovića, baš im i ne ide bajno

ZADNJA IZMJENA: kol 11, 2019
Foto: Vjekoslav Skledar

HŽ Infrastruktura, tvrtka koja upravlja željezničkom infrastrukturom u Hrvatskoj i zadužena je, među ostalim, za njezino održavanje i modernizaciju, ima teškoća s trošenjem novca iz fondova Europske unije. Pokazuju to podaci o poslovanju te tvrtke za prošlu godinu, kao i informacije o iznosu europskog novca koji će HŽ Infrastruktura vrlo vjerojatno morati nadoknaditi iz vlastitog proračuna.

U prošloj godini tvrtka je imala prilično ambiciozan plan za korištenje EU fondova. Smatrali su da mogu povući 688,7 milijuna kuna. Cilj, međutim, nisu ostvarili – realizirali su gotovo tri puta manji iznos, 251,3 milijuna kuna.

Željeznica je “prioritet Vlade”

Razvoj željezničke infrastrukture vrlo je bitan za Vladu Andreja Plenkovića. Premijer i ministar Oleg Butković to ponavljaju u raznim prilikama. „Razvoj željeznice prioritet je ove Vlade (…)”, izjavio je, primjerice, Butković prošle godine na konferenciji “Potpora EU za razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj”. Govoreći o osposobljavanju željeznice da bude konkuretna na europskom tržištu, spomenuo je i velika ulaganja iz fondova EU. Dakle, europski novac je ključan za ostvarenje Vladinog prioriteta.

Te investicije, međutim, ne idu baš onako brzo i učinkovito kako u Banskim dvorima priželjkuju. Ukazuju na to spomenuti podaci koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture iznijelo u odgovoru na zastupničko pitanje Sonje Čikotić iz Mosta.

„Planom poslovanja za 2018. godinu, planirano korištenje EU sredstava bilo je 688,7 milijuna kuna. Rebalansom plana poslovanja za 2018. godinu iznos povlačenja sredstava iz EU fondova iznosio je 520,9 milijuna kuna. Realizirana EU sredstva u 2018. godini iznose 251,3 milijuna kuna”, navodi se u odgovoru na pitanje zastupnice.

Zapinje najveći projekt

Na Telegramov upit, u HŽ Infrastrukturi pravdaju se i tvrde da postoje dva glavna razloga zašto prošle godine nisu ispunili plan poslovanja: najveći projekt koji trenutno provode i dalje zapinje, a javne nabave jako dugo traju.

„Prvi razlog je taj što izvođač radova na trenutačno najvećem infrastrukturnom projektu HŽ Infrastrukture ‘Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci’, iako je promijenio glavnoga podizvođača radova, i dalje ima problema s ostvarivanjem planirane dinamike i nadoknadom kašnjenja”, ističu iz tvrtke. To utječe na realizaciju, a samim time i na povlačenje europskih sredstava.

Problemi s javnom nabavom

Drugi razlog su, kažu, dugotrajni postupci javne nabave. Pritom tvrde da ponuđači „tijekom postupaka javne nabave često zlorabe institut žalbe kako bi ‘kupili vrijeme’ za pripremu ponuda”.

U prošloj godini, u postupcima javne nabave za njihove projekte financirane iz EU fondova bilo je, ističu, 17 žalbi. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave „djelomično je usvojila žalbene navode samo u tri slučaja”. To odgađa početak radova, dodaju, „pa tako i planiranu realizaciju, odnosno povlačenje EU-ovih sredstava”. Europski novac koji dosad nisu povukli, namjeravaju, vele, utrošiti „u narednom razdoblju”.

Morat će vraćati EU novac?

U realizaciji velikih projekata – poput onih koje provodi ova tvrtka – a koji vrijede milijune eura, problem će predstavljati i tzv. financijske korekcije. To je iznos koji se, ako su utvrđene određene nepravilnosti u provedbi projekta, mora vratiti u europsku kasu – točnije, isplaćena svota iz EU fondova se za taj iznos umanjuje. U slučaju HŽ Infrastrukture dosad su utvrđene financijske korekcije u iznosu od 116.467.609,84 kune. Međutim, neke od utvrđenih nepravilnosti HŽ Infrastruktura osporava.

Korekcije su, potvrdili su nam iz tvrtke, određene u slučaju tri projekta. Riječ je o izvođenju radova na dionicama Dugo Selo – Križevci, Gradec – Sveti Ivan Žabno te Zaprešić – Zabok. „Te su korekcije određene zbog navodnih nepravilnosti vezanih uz postupke javne nabave”, odgovorili su na naš upit. Budući da govore o „navodnim nepravilnostima”, jasno je da se ne slažu s tim ocjenama i smatraju da imaju argumente kojima mogu srušiti takve odluke.

Pogled kroz ružičaste naočale

Stoga su za neke nepravilnosti koje je utvrdila Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) uložili prigovor Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Za nepravilnosti koje je utvrdio SAFU, a Ministarstvo potvrdilo, pokrenuli su, pak, upravne sporove kojima žele srušiti odluke Ministarstva.

Koliki točno iznos (od 116 milijuna kuna) u tim postupcima osporavaju, nisu nam precizno odgovorili. Ako u tome ne uspiju, morat će, međutim, taj novac “naći” u vlastitom proračunu.

Sonja Čikotić ocjenjuje da podaci o poslovanju i financijskim korekcijama ukazuju na problem s apsorpcijom EU fondova. Sporno joj je što se Vlada redovito hvali postotkom ugovorenih EU sredstava, mada taj postotak ne pokazuje koliko je doista novca isplaćeno, dakle potrošeno. „Dok se hvale ugovorenim sredstvima, realizacija ne ide dobro”, smatra saborska zastupnica i zaključuje da je „Gabrijela Žalac nosila ružičaste naočale, a te je naočale davala i premijeru”.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
90 članaka Više o autoru
Više s weba